REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku
Bodulska 2/d
51500 Krk
Poslovni broj: Ovr-357/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici po sucu Natalija Denona u pravnoj stvari ovrhovoditelja HRVATSKE ŠUME d.o.o., OIB 69693144506, protiv ovršenika EĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnika obrta [obrt], radi ovrhe, 4. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 3. rujna 2025. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Dana 3. rujna 2025. ovrhovoditelj je podnio pred ovim sudom prijedlog za ovrhu protiv ovršenika temeljem Bianko zadužnice izdane 4. siječnja 2018. i potvrđene po javnom bilježniku Vesni Šeškar iz Čavli, Čavja 70, pod poslovnim brojem OV-46/2018, radi naplate tražbine u iznosu od 29.069,78 EUR-a sa pripadajućim zateznim kamatama, i to na nekretnini ovršenika iz zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
2. Uvidom u predmetnu Bianko zadužnicu, ovaj sud je utvrdio da je ista dostavljena sudu u izvorniku, međutim iz njezina sadržaja ne proizlazi visina tražbine koju ovrhovoditelj potražuje u ovom postupku, već se ovrhovoditelj glede visine tražbine pozvao na račune broj 110800213-16 od 16.12.2016., broj 111100292-16 od 16.12.2016., broj 110700552-16 od 19.12.2016. i broj 110800223-16 od 22.12.2016. godine, te na pregled otvorenih stavaka na dan 22.08.2025. godine, koje je dostavio uz prijedlog za ovrhu.
3. Odredbom čl. 215. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. U stavku 2. tog članka stoji da izvornik isprave iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Agenciji s učincima dostave sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika, dok u stavku 3. stoji da se odredbe članka 214. stavka 2. te stavaka 4. do 8. ovoga Zakona primjenjuju na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu. Stavkom 5. predmetnog članka propisano je da je isprava iz stavka 1. ovoga članka istinita u pogledu svojeg sadržaja ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku.
4. Odlučujući o podnesenom prijedlogu za ovrhu, ovaj sud utvrđuje da u konkretnom slučaju ne postoje uvjeti za određivanje predložene ovrhe, jer se predmetna Bianko zadužnica ne može smatrati valjanom ovršnom ispravom koja bi u smislu odredbi čl. 215. OZ-a bila podobna za ovrhu.
5. Naime, odredbom čl. 29. st. 1. OZ propisano je da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
6. U odredbi čl. 4. st. 1. toč. 3. Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (Narodne novine, broj 115/12, 82/2017, 154/2022) stoji da se na prvoj stranici bjanko zadužnice nalazi, među ostalim, izjava dužnika da je suglasan da se radi naplate tražbine u iznosu koji će naknadno odrediti vjerovnik, sa zateznom kamatom koja teče od dana koji će naknadno odrediti vjerovnik, ali najranije od dana izdavanja zadužnice do dana isplate, po stopi koju će naknadno odrediti vjerovnik, a koja ne može biti viša od stope propisane zakonom, zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u bjanko zadužnici, izravno s računa isplate vjerovniku. To isto navedeno je i u odredbi čl. 215. st. 5. OZ-a, te na samoj zadužnici, gdje stoji naznaka: “Ova bjanko zadužnica istinita je u pogledu svojeg sadržaja ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kada je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku“.
7. Budući da ovrhovoditelj kao vjerovnik nije prije pokretanja predmetne ovrhe upisao točan iznos svojeg potraživanja kojeg ima prema ovršeniku, sve sukladno čl. 215. OZ-a i citiranoj odredbi čl. 4. st. 1. toč. 3. Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice, to uz konkretnom slučaju nije bilo zakonske osnove odrediti predloženu ovrhu.
8. Naime, prema odredbi čl. 215. OZ-a, bjanko zadužnica je takva isprava koja podrazumijeva naknadno upisivanje iznosa u istu, pa stoga propust ovrhovoditelja da to učini, ima za posljedicu nemogućnost određivanja predložene ovrhe. Taj nedostatak nije moguće ispraviti dostavom računa i pregleda otvorenih stavaka, budući da te isprave ne predstavljaju ovršnu ispravu, pa stoga nisu podobne da se na temelju njih utvrdi visina ovrhovoditeljeve tražbine i odredi ovrha na nekretnini ovršenika.
9. Slijedom navedenog, kako predmetna Bianko zadužnica ne predstavlja valjanu i podobnu ovršnu ispravu za određivanje predložene ovrhe, to je valjalo odbiti podneseni prijedlog za ovrhu kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Krk, 4. rujna 2025.
Sutkinja
Natalija Denona
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, koja se podnosi u roku od 8 dana od dostave rješenja stranci. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.