Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU

    Zadar, Plemića Borelli 9

    Poslovni broj: 18 Kž-453/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dijane Grancarić kao predsjednice vijeća, te Sandre Radanović i Ivana Markovića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marine Horvat, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika KV zbog protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenih djela iz čl. 179 a. i čl. 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 , 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 ,114/23 i 36/24 - dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj po braniteljici po službenoj dužnosti Ines Milić, odvjetnice u Splitu, protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj K-703/2025 od 17. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenika, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Splitu temeljem odredbe čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08), utvrdio je da je okrivljenik KV u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskog obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i protupravno djelo zakonskog obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ811, sve uz primjenu čl. 24. st. 2. KZ/11, pa mu je na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    1.1. Na temelju odredbe čl. 148. ZKP/08 u svezi čl. 544. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1.-5. ZKP/08 te nagrada i nužni izdaci branitelja padaju na teret državnog proračuna.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici po službenoj dužnosti Ines Milić, odvjetnici u Splitu, iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da županijski sud žalbu usvoji i preinači prvostupanjsku presudu na način da okrivljenika oslobodi od optužbe, podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovni postupak.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetniku u Zadru na dužno razgledanje, a sukladno odredbi čl. 474. st. 1. ZKP/08.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Iako okrivljenik u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, osim navođenja i citiranja zakonskog teksta navedene zakonske odredbe, ne obrazlaže u čemu bi se konkretno sastojala citirana povreda, već iz sadržaja žalbe proizlazi da dovodi u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

    6.1. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a suprotno navodima obrane, nema proturječnosti između izreke i obrazloženja presude, jer su sve odlučne činjenice jasno i logično određene i istim modalitetom sukladno obrazložene, kao i dokazi na kojima se one temelje, a druga je stvar što ih žalitelj kao takve ne prihvaća te ih vidi proturječnim i tumači na sebi prihvatljiv subjektivan način, zbog čega istaknuta bitna povreda nije ostvarena.

    6.2. Stoga, nije osnovana žalba zbog bitnih povreda odredaba kaznenog povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468.st.1. toč.11. ZKP/08. Pobijana presuda je u tom dijelu ispitana i u smislu čl. 476. st. 1.toč. 1. i 2. ZKP/08 i nije utvrđeno da bi u istoj bila potvrđena ijedna od povreda odredaba kaznenog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, a također na štetu okrivljenika nije povrijeđen kazneni zakon.

    7. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, okrivljenik problematizira pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći kako zaključak koji je iznio prvostupanjski sud u pogledu protupravnih kaznenih djela iz čl. 179.a i čl. 139. st. 3. u svezi st.2. KZ/11 ne slijedi iz provedenih dokaza, posebice ne iz iskaza svjedokinje oštećenice BV i svjedokinje VV, temeljem čijih iskaza je utvrđena odgovornost okrivljenika za navedena protupravna djela.

    7.1. Suprotno navodima žalitelja, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno. Premda žalitelj, sustavno, osporava vjerodostojnost iskaza oštećenice BV, pravilno je prvostupanjski sud poklonio vjeru logičnom, opsežnom i životnom iskazu oštećenice. Naime, oštećenica BV je sa puno detalja, opisivala postupke oštećenika, i to kako u odnosu na protupravno djelo nasilja u obitelji, tako i u odnosu na protupravno djelo prijetnje, a njen iskaz potvrđen je iskazom saslušane svjedokinje VV, čiji iskaz prvostupanjski sud pravilno prihvaća kao logičan, vjerodostojan i istinit, u kojem pravcu ovo vijeće u cijelosti prihvaća detaljnu analizu prvostupanjskog suda na str. 6. i 7. obrazloženja pobijane presude i na isto upućuje žalitelja.

    7.2. Dakle, što se tiče žalbe okrivljenika zbog žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, žalitelj samo drugačije analizira iskaze oštećenice BV i svjedokinje VV, što nadalje znači da je nakon ocjene dokaza svakog posebno i u međusobnoj vezi, pa tako i ocjene obrane okrivljenika, prvostupanjski sud pravilno zaključio da je okrivljenik počinio, protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11 i čl. 139. st. 3. KZ/11 na štetu svoje majke BV i to upravo na način kako je opisano u izreci pobijane presude. Pri tome žalitelj svojim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja jer je ono pravilno i potpuno utvrđeno glede protupravnih djela za koje je utvrđeno da ih je okrivljenik počinio u neubrojivom stanju.

    7.3. Iako žalitelj problematizira zaključak psihijatrijske vještakinje, ističe se da je prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka za psihijatriju dr. Sanje Batina, koji sud prihvaća kao detaljan, stručan, a koje nije dovedeno u dvojbu tijekom postupka, utvrdio da je okrivljenik osoba sa težim duševnim smetnjama, kod koje je dijagnosticiran akutni psihotični poremećaj nalik na shizofreniju, uz neoznačeni duševni poremećaj vezan uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest. Upravo zbog navedenog isti u vrijeme ostvarenja protupravnih djela nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogao vladati svojom voljom te je stoga bio neubrojiv. Osim toga, vještakinja zaključuje da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi zbog težih duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost okrivljenik mogao ponovo počiniti teže kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti da je potrebno njegovo prisilno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi sukladno odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, što je u konačnici i prihvatio prvostupanjski sud, te na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 okrivljeniku odredio prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Ovakav zaključak vještakinje nije odveden u sumnju paušalnim navodima žalitelja.

    .

    7.4. Slijedom iznijetog nije osnovana žalbe okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je okrivljenik KV počinio oba protupravna djela za koja se teretio predmetnom optužnicom.

    8. Žaleći se zbog odluke o kazni, okrivljenik smatra da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu, kako je to navedeno u izreci presude.

    8.1. Međutim, nasuprot žalbenim navodima, i po stavu ovog drugostupanjskog vijeća, pravilno je prvostupanjski sud, a uzimajući u obzir činjenicu da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv, da je počinio protupravna djela zakonskih obilježja kaznenih djela iz čl. 179. a i čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, te uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještakinje psihijatrice dr. Sanje Batina da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi okrivljenik zbog teže duševne bolesti od koje boluje mogao počiniti i neko teže kazneno djelo, uz preporuku liječenja u psihijatrijskoj ustanovi, okrivljeniku temeljem odredbe čl. 554. st. 1. ZKP/08 izrekao prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci. Ističe se da vještakinja psihijatrica zaključuje kako se navedena opasnost od ponavljanja težeg kaznenog djela ne bi mogla otkloniti psihijatrijskim liječenjem na slobodi, radi čega je valjalo okrivljeniku, a koji je u neubrojivom stanju počinio protupravna djela izreći prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci.

    9. Budući da žalba okrivljenika nije osnovana, a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, temeljem čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, ovaj sud nije našao da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, kao ni povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na temelju odredbe čl. 482. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Zadru, 3. rujna 2025.

    Zapisničar

    Predsjednica vijeća

    Marina Horvat

    Dijana Grancarić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.