Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5a
Poslovni broj: Pp-2454/2023-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici Prekršajni odjel, po višem sudskom savjetniku Andrijani Erdec, uz mentorstvo suca Dubravke Končar-Brodarić, uz sudjelovanje Jadranke Topolovčan, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽG, zastupan po branitelju Karlu Novoselu, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz čl.224. st.1. točka 3. u svezi s čl.224. st.3. Zakona o vodama (NN 66/19, 84/21, 47/23), a povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Osijek, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, Ulica Hrvatske Republike 21, Osijek Klasa: 325-01/23-01/1756 od 1. prosinca 2023., nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 3. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenika, branitelja, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju čl. 179. st. 2. i čl. 182. st.1. toč.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 u daljnjem tekstu PZ-a) istoga dana objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i L rođ. H, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom SSS školom, neoženjen, bez djece, nezaposlen, bez primanjima, prekršajno kažnjavan
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
I. da bi dana 09. studenog 2023. godine i 10. studenog 2023. godine, na području desne obale rijeke Dunav, rkm 1415,5 otok Gornja Siga, geografska širina: 45.77603, geografska dužina: 18.88340, obavljao radnje kopanja inundacijskog područja na otoku Gornja Siga, obave vodotoka rijeke Dunav te radnje gradnje privremenih objekata na otoku Gornja Siga, a time je obavljao i radnje smetanja posjeda i oduzimanja posjeda obale vodotoka na otoku Gornja Siga, jer je utvrđeno da je gradio objekt od vreća punjenih sa pijeskom, bez donesene Odluke Hrvatskih voda o pravu građenja i pravu služnosti na naznačenom području otoka Gornja Siga i bez sklopljenog Ugovora o pravu građenu i pravu služnosti na istom radi ostvarenja osobnih potreba,
II. pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 18. st. 3. i 4. Zakona o vodama, kažnjiv po čl. 224. st. 1. t. 3. Zakona o vodama, vezano uz čl. 224. st. 3. istoga Zakona,
III. Temeljem čl.140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat Područni ured Osijek, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, Ulica Hrvatske Republike 21, Osijek podnio je prekršajni nalog prijedlog pod brojem Klasa: 325-01/23-01/1756 od 1. prosinca 2023. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude protiv kojeg naloga je okrivljenik pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, te je na temelju čl.238. st.9 PZ-a prekršajni nalog stavljen izvan snage i nastavljeno je s redovnim prekršajnim postupkom.
2. Na glavnoj raspravi održanoj dana 19. ožujka 2024. okrivljenik navodi kako se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti, te navodi kako je moguće da se u mjesecu studenom 2023. nalazio na području Gornja Siga, odnosno području tzv. Liberland. Inače na to područje odlazi nekih 10-ak mjeseci. Kada se nalazio tamo, na tom otoku, misli da je riječ o otoku Siga, na obali su se nalazili objekti tzv. zemunice. Sud je okrivljeniku predočio fotografije priložene u spis od strane tužitelja, te okrivljenik potvrđuje da je riječ o takvim objektima. Nadalje navodi da on nije niti gradio objekt, niti je na bilo koji način smetao ili oduzimao posjed, a niti je obavljao bilo kakve radnje kopanja i odlaganja zemlje i pijeska na nasipu. Kada se tamo nalazio, tamo je prošlo više ljudi, oko 200-ak. Proveo je tamo tjedan dana, te se vratio kući. U cijelosti osporava prekršaje koji mu se stavljaju na teret.
4. Sud je u dokazne svrhe pročitao prigovor na prekršajni nalog (strana 12-14), zapisnik o saslušanju stranke (strana 15-19), obavijest o počinjenom prekršaju (strana 21-22), službena zabilješka (strana 23), vrši se uvid u fotografije prekršaja (strana 25-27), podnesak Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (strana 40), potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u privitku zapisnika.
5. Branitelj okrivljenika je istaknuo kako u ovom postupku tužitelj nije dokazao niti predložio dokaze na okolnost da bi upravo okrivljenik počinio prekršaj opisan činjeničnim opisom prekršajnog djela. U obrazloženju prekšajnog naloga tužitelj se poziva na evidencije PGP Beli Manastir iz kojih bi proizlazilo da je u navedeno vrijeme na području Gornje Sige boravio samo okrivljenik. Isto je notorno suprotno životnim okolnostima, a to da se na području Gornje Sige može ući ne samo iz Republike Hrvatske već i iz Republike Srbije i Republike Mađarske, ali iz Republike Hrvatske bez evidentiranog prijelaza državne granice. Stoga evidencija PGP Beli Manastir, a u ukupnosti sa obranom okrivljenika koji navodi da je na tom području boravilo oko 200 osoba, ukazuje da tužitelj nije dokazao da bi okrivljenik bio jedina osoba koja se nalazila na tom području. Prigovara jurisdikciji tužitelja i jurisdikciji ovog suda obzirom da se područje na kojem se navodno dogodio predmetni prekršaj ne nalazi na području Republike Hrvatske, a što potvrđuje i tužitelj u obrazloženju prekršajnog naloga kada tvrdi da bi u izostanku jurisdikecije ovlaštenje na postupanje proizlazilo iz jednostrane note Republike Hrvatske upućene Republici Srbiji, a koja nota niti prileži ovom spisu. Diplomatska nota ne predstavlja konstitutivni element utvrđivanja državnog teritorija Republike Hrvatske već to isključivo predstavlja, sukladno Ustavu RH, Odluka Hrvatskog Sabora, a koja ne postoji. S obzirom na navedeno nije moguće niti primijeniti hrvatsko materijalno niti procesno pravo.
6. Prije svega, a vezano za jurisdikciju tužitelja i jurisdikciju suda, sud ukazuje na presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske posl. broj Ppž-564/2024 od 3. srpnja 2024. godine gdje je obrazloženju između ostalog navedeno: “ Općepoznata je činjenica da Republika Hrvatska i danas ima otvorena pitanja granice sa svim svojim susjednim bivšim jugoslavenskim republikama. Kod granice s Republikom Srbijom na Dunavu postoji takvo otvoreno pitanje, koje se svodi na dvojbu treba li se granica prostirati sredinom toka Dunava ili granicama katastarskih općina, koje na nizu mjesta (pa tako i na prostoru Gornje Sige) zanemaruju današnji tok rijeke, posljedica čega bi bila da postoje dijelovi hrvatskog teritorija na lijevoj i srpskog na desnoj obali Dunava, jedan od kojih bi bila i Gornja Siga. Republika Hrvatska načelno, kao osnovu za budući sporazum ili odluku organa kojemu države povjere uređenje granice (arbitraža, međunarodni sud), smatra da granica treba pratiti granice katastarskih općina, a Republika Srbija da granica treba pratiti sredinu toka Dunava. Međutim, nije točno da nitko ne polaže pravo na Sigu, jer se ne radi o području koje je slobodno, ničije, već o području koje je sporno zbog različitih gledišta država o točnom smjeru pružanja granice. Dakle, jasno je kako područje uz Dunav (sedam kvadratnih kilometara), unatoč činjenici da se radi o određenom teritoriju, nije ničije, već sporno područje.“
Nadalje, „iz note Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske broj: 4513/2023 i note Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije broj N 83-2/2023, a koje obvezuju države u čije ime su upućene. Naime, „diplomatska nota je formalni oblik korespondencije u diplomatskoj komunikaciji između država. Uvijek se predaje u pisanom obliku, piše u trećem licu; ima službeni karakter i njezin sadržaj pravno obvezuje državu u čije je ime upućena. Razmjena nota općenito je prihvaćen način međudržavne komunikacije između vlada, tj. ministarstava vanjskih poslova pojedinih država, između diplomatske misije države šiljateljice i ministarstva vanjskih poslova države primateljice, a također između pojedinih diplomatskih misija u istoj državi primateljici.“ (Citiranje: nota. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024.)“, dok se pod točkom 6.2. navodi kako „među diplomatskim općim instrumentima je i međunarodni ugovor, kao takav i može biti uspostavljen i preko razmjene nota. Razmjena diplomatskih nota po potrebi se interpretira kao dvostrani ili ponekad (zavisno od broja strana) kao multilateralni međunarodni pravni ugovor, odnosno dvostrani se ugovori radi jednostavnosti često sklapaju razmjenom nota. Stoga, po ocjeni ovog suda ne postoji proturječje izreke i obrazloženja pobijane presude.“
6.1. S obzirom na navedeno, jurisdikacija državnih tijela Republike Hrvatske na spornom području nije sporna, te se u tom dijelu istaknuti prigovor okrivljenika ne prihvaća.
7. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, s jednakom pozornošću utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje im idu u korist, pri čemu nije vezan ili ograničen nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno čl. 88. Prekršajnog zakona, sud smatra činjenično stanje dovoljno utvrđenim za donošenje predmetne odluke.
8. Naime, ocjenom obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, Sud nije našao dokazanim da bi okrivljenik počinio prekršajno djelo za koje se optužuje, budući je okrivljenik poricao počinjenje djela koje mu se stavlja na teret, stoga je temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. PZ-a, primjenom načela „in dubio pro reo“ donijeta presuda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe. Iz provedenog dokaznog postupka nije utvrđeno da bi okrivljenik gradio objekt od vreća napunjenih pijeskom i obavljao radnje kopanja i odlaganja zemlje i pijeska na nasipu na otoku Gornja Siga budući da iz dostavljenih dokaza isto ne proizlazi budući dostavljene fotografije upućuju samo na činjenicu da su na području otoka Gornja Siga izgrađeni objekti od vreća napunjenih pijeskom, ali nema dokaza tko bi ih sagradio i kada, i da li ih je izgradio okrivljenik. S obzirom da nisu predloženi neki drugi dokazi na okolnost samog događaja, sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi počinjenje prekršaja od strane okrivljenika, stoga je odlučio kao u izreci presude.
9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na čl.140. st. 1. i 2. PZ-a.
U Koprivnici 3. rujna 2025.
Zapisničar:
Sudac:
Jadranka Topolovčan, v.r.
Dubravka Končar-Brodarić, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ima se pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka iste, a koja se podnosi ovom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka te ne podliježe pristojbi.
Dostaviti:
1. Okrivljenom - ŽG, [adresa]
2. Branitelju – odvjetnik Karlo Novosel, Zagreb, Radnička cesta 32
3. Tužitelju – Državni inspektorat, PU Osijek, Osijek, Ulica Hrvatske Republike 21
4. Za spis.
