Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1844/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimica, kao predsjednika vijeća, Andree Boras- Ivanišević, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Sonje Meštrović, kao članice vijeća,, u pravnoj stvari tužitelja ČA, [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupanog po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku iz Makarske protiv tuženika Oratorija sv. Filipa Neria iz Splita, Split, Poljana Grgura Ninskog broj 5/1 (OIB: 69827221730) kao pravnog slijednika Upraviteljstva dobara bivših Filipovaca u Splitu, zastupanog po punomoćnici Maji Vukasović odvjetnici iz Splita, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojem: 5P-179/2022 od 14. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025..

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda Makarskoj pod poslovnim brojem: 5P-179/2022 od 14. prosinca 2022.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom utvrđuje se da je tužitelj DA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] isključivi vlasnik č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na naprijed navedenoj čest. zem. [katastarska čestica], na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena tuženika odnosno njihovog označenog pravnog prednika u cijelosti ( točka I. izreke).

1.1.U odluci pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 14.500,00 kn / 1.924,48 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 14. prosinca 2022. godine do isplate po stopi koja se određene za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik, pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka. članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[adresa], a sve kao osnova upis tog prava u zemljišne knjige.

4. Naime, kao osnovu stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine tužitelj navodi temeljem nasljedstva, a osnovom ugovora o diobi između pravnog prednika s kojim je razriješen agrarni odnos, po pravnim prednicima ostvareni nesmetani i kontinuirani posjed, pa je u postupku od odlučnog značenja bilo raspraviti i utvrditi postojanje pretpostavki za koji zakonodavac kroz navedene pravne osnove predviđa mogućnost stjecanja prava vlasništva.

5. Kako se ovdje radi o stjecaju prava vlasništva nekretnina odgovor na pitanje je li tužitelj stekao vlasništvo predmetne nekretnina treba potražiti u materijalno pravnim propisima koji određuju stjecanje stvarnih prava.

6. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje:ZV) u članku 388. stavak 1. propisuje da se stjecanje, promjena pravnih učinaka i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno a u stavku 2. istog članka je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinak i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakon prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

7. Raspravljajući po navedenom zahtjevu tužitelja prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

-kako su prema iskazu svjedoka FA, ĐA i EA, mještana koji u blizini imaju također svoju zemlju te su učestalo dolazili na ovaj predio, prednici tužitelja koristili predmetnu nekretninu neometano odnoseći se prema njoj kao stvarni vlasnici i posjednici u čemu ih nitko nikada nije ometao, pa ni sam tuženik,

- kako je u izvatku iz zemljišne knjige predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], vinograd u rogač, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-[adresa] upisana na predniku tuženika Upraviteljstvu dobara bivših Filipovaca u Splitu,

- kako je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj broj O-85/97 iza smrti UA njegovim nasljednikom na predmetnoj nekretnini proglašen sin DA za cijelo,

- kako iz povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska broj klasa: 936-02/20-05/57, ur.br. 541-26-02-04/9-20-2 proizlazi da je od revizije katastra 50-tih godina prošlog stoljeća čestica zemlje [katastarska čestica], površine 158 m2 k. o. [katastarska općina]-[adresa] bila upisana u posjedovni list broj 339 na ime TA pok. ČD“, a iskazom promjena 95/98 rješenjem o nasljeđivanju O-85/97 od 01. 11. 1998. godine č. z. 5453 prelazi u novi posjedovni list broj 1666 na ime DA. UA i takav upis je i danas,

- kako se prema nalazu i mišljenje vještaka mjernika ŽA od 14. lipnja 2022. predmetna nekretnina nalazi u [adresa], predjelu [adresa] i ista je u naravi dio tužiteljevog kaskadnog vrta položenog južno od njegove kuće anagrafske oznake [adresa], koja nekretnina je na skici prikazan i označena slovima A-B-C-

D-A u površini od 158 m2,

- kako iz povijesnog zk. izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi kako je dana 21. srpnja 1939. u zemljišnoj knjizi upisana prijava agrara na čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] u korist BA pok. UA,

- kako je Odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju broj Reg A 1504/47 priznato obrađivaču RA ud. Č (baka tužitelja) i članovima njene obitelji i to djeci UA, NA, F i Đ na jednake dijelove vlasništvo zemlje označene kao čest. zem. [katastarska čestica], biće 14, zk ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Baška voda zvana [adresa] u površini do 158 m2 vinograd.

8. Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja jer je smatrao utvrđenim kako iz citirane Agrarne odluke proizlazi da je konkretni težački odnos razriješen s pravnim prednikom tužitelja pok RA. Č, čiji je pokojni suprug BA ima upisanu prijavu Agrara 21. srpnja 1939., čime je predmetno zemljište prešlo u slobodno vlasništvo obrađivača, pa je na ovaj stvarno pravni odnos primijeniti odredbe Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (Narodne novine broj 138/46 od 22. studenog 1946. godine – dalje : ZUAO).

9. Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, suprotno navodima žalbe, zasnovana su na valjanoj ocjeni svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredbe članka 8. ZPP-a, pa su utoliko u tom pravcu neosnovani navodi žalbe kojima se implicira pogrešno utvrđeno činjenično stanje u postupku .

10. Naime, u provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno čl. 8. ZPP u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

11. U odnosu na žalbene navode treba reći i da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Kako žalitelj u žalbi ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni prigovori ne mogu se prihvati kao osnovani.

12. Nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju žalitelj ističe u žalbi jer o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

13. Naime, suprotno navodima žalbe, odredbom čl. 1. ZUAO navedeno je da se ukidaju svi odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, te da zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača, pa bi po ovom zakonu sukladno čl. 6. st. 1. Zakona, predniku tužitelja bilo priznato pravo vlasništva predmetnog zemljišta stupanjem na snagu ovog zakona 22. studenog 1946. godine, kojim danom je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača,

14. Iz obrazloženja pobijane presude tako proizlazi kako prvostupanjski sud, osnovom pregledane dokumentacije spisa i dostavljene povijesti promjena katastarskog stanja za predmetnu nekretninu, koja su u suglasju s kazivanjem tijekom postupka saslušanih svjedoka, drži utvrđenim kako je u konkretnom slučaju vlasništvo prednika tužitelja sada pok. RA ud. Č (bake tužitelja) i njene djece i to UA, (oca tužitelja), NA, NA, E i Đ. Upravo su na taj način razriješeni agrarni odnosi koji su postojali. Naime, na taj način je ZUAO deklaratorno utvrdio pravo vlasništva faktičnih obrađivača, tako da za ovo stjecanje uknjižba ima deklaratorni značaj, jer se radi o izvornom stjecanju prava vlasništva.

15. Odredbom čl. 114. st. 1. ZV propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a na temelju st. 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (st. 2.).

16. Kako je slijedom naprijed navedenih utvrđenja razvidno da je prednica tužitelja sada pok. AA ud. Č (baka tužitelja,) uz članove njene obitelji ,a među njima i sada pok. UA, otac tužitelja, kao obrađivač temeljem zakona (ZUAO) utvrđena suvlasnikom predmetnog zemljišta, a iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su se djeca sada pok. RA ud. Č (baka tužitelja ) i to njeni sinovi UA (otac tužitelja), NA i kćeri F, NA i Đ međusobno podijelili još za života majke te da je u toj podjeli predmetnu nekretninu dobio upravo otac tužitelja sada pok. UA koji je na predmetnoj nekretnini nastavio izvršavati faktičnu vlast i posjedovne čine bez da ga je u tome itko smetao.

17. S druge strane, u odnosu na navode žalbe za ukazati je kako u svakom slučaju odredba čl. 17. st. 1. ranijeg Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 52/71, 47/78, 56/00), koja na isti način kao i odredba čl. 129. sada važećeg Zakon o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 27/13 i 33/15) propisuje je da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinom času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.

18. Time dolazimo i do mogućnosti stjecanja prava vlasništva na strani tužitelja osnovom nasljedstva, a nakon u postupku dokazane realizirane diobe unutar obitelji temeljem koje je ista pripala njemu u cijelosti.

19. Utoliko su neosnovani navodi žalbe kako je tužitelj morao dokazati i poštenje kao osnovnu pretpostavku za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jer je sud prvog stupnja osnovom gornjih utvrđenja pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja obzirom da je isti dokazao valjani pravni slijed stjecanja prava u odnosu na pravnog prednika s kojim je Odlukom o agraru razriješen agrarni odnosu u odnosu na predmetnu nekretninu.

20. Slijedom izloženog, kako nisu ostvareni žalbeni navodi tužitelja te kako ovaj sud ne nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, to je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu kao neosnovanu valjalo odbiti, a pobijanu prvostupanjsku presudu u cijelosti potvrditi.

U Splitu, 3. rujna 2023.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica