Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: K-12/2024-175

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Maje Sikora, kao predsjednice vijeća te sutkinje Jarmilke Kučera-Slivar kao člana vijeća i sudaca porotnika Anđele Rubetić, Mihaele Pavličić i Josipa Slobodnjaka, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Cebović, u kaznenom predmetu protiv optuženog JC, zbog kaznenog djela iz čl. 111. toč. 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., dalje u tekstu: Kazneni zakon), u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KO-DO-5/2024-1 od 24. travnja 2024., nakon usmene javne rasprave, održane i zaključene 1. rujna 2025., u nazočnosti zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Bjelovaru Danice Petrović, optuženog JC i izabranih branitelja optuženog odvjetnice Ružice Piličić Šinko i odvjetnika Zorana Vukelića te opunomoćenika oštećenika odvjetnice Sandre Hančić, dana 3. rujna 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

optuženi JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Josipa i RC, rođen **.**.1978. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa] str.48, državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju kuhar, razveden, otac jednog punoljetnog djeteta, vlasnik kuće u [adresa], bez stalnih prihoda, vojsku služio 1998. u Koprivnici i Bjelovaru, bez čina i odlikovanja, prekršajno kažnjavan prema Prekršajnoj evidenciji, osuđivan prema Kaznenoj evidenciji, sada u istražnom zatvoru Zatvora u Bjelovaru od 27. prosinca 2023. pa nadalje, određenom na temelju rješenja Županijskog suda u Bjelovaru, broj Kir-491/2023-4 od 29. prosinca 2023, vodi se drugi kazneni postupak kod Županijskog suda u Bjelovaru , zbog kaznenog djela iz čl. 110. Kaznenog zakona, u kaznenom predmetu Kov-5/2025, u kojem je optužnica potvrđena rješenjem od 28. kolovoza 2025. te kazneni postupak kod Općinskog suda u Zadru, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona, u kaznenom predmetu poslovni broj K-142/2024,

k r i v  j e

I. što je dana 27. prosinca 2023. oko 17,30 sati u [adresa], u [adresa], nakon što ga je oštećenik - žrtva SC kroz otvorena vrata osobnog vozila marke "Mitsubishi" model L200, registarske oznake i broja KA-IK2107, kojeg je zaustavio u navedenoj ulici i dok je sjedio na vozačkom sjedalu, više puta udario šakom i drvenom palicom duljine 0,74m i promjera 0,03m po glavi i tijelu, a koji fizički napad od strane oštećenika - žrtve je prestao uslijed nailaska drugih vozila, vozilom se udaljio u smjeru križanja ulica TC i KC, okrenuo vozilo i vratio se u [adresa] u namjeri da oštećenika - žrtvu SC liši života pa kada ga je uočio, kretanje vozila naglo usmjerio u lijevo u smjeru suprotne strane kolnika za njegov smjer kretanja te u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se kretao oštećenik - žrtva SC, gdje je na travnatoj površini između nogostupa i ograde kbr. 10a prednjim više lijevim vrhom vozila udario u više vanjsku bočnu stranu desne natkoljenice oštećenika – žrtve SC, što je dovelo do istovremenog nabacivanja te rotacije tijela, a potom i udara glave i trupa o poklopac motora, vjetrobransko staklo i „A“-stup te odbacivanja tijela s prednjeg kraja vozila preko dvorišne ograde u dvorište kuće br. 10a, uslijed čega je oštećenik – žrtva SC zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu u vidu brojnih površinskih ozljeda te opsežne ozljede u vidu rane razderotine kože i mišića stražnje vanjske bočne strane desne natkoljenice, rane razderotine kože glave desno tjemeno, krvni podljev mekog oglavka, prijelomi svoda i baze lubanje, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica, nagnječenja i defekta mozgovine, prijeloma 3. – 7. lijevog rebra uz kralježnicu, koje ozljede su bile takvog intenziteta i opsega da su dovele do smrti oštećenika – žrtve SC na mjestu događaja,

II. dakle, ubio drugoga,

čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela - ubojstvo, opisano i kažnjivo po čl. 110. Kaznenog zakona.

III. Na temelju čl. 110. Kaznenog zakona optuženi JC se za prethodno opisano kazneno djelo

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina.

IV. Na temelju čl. 54. Kaznenog zakona optuženom JC se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počev od uhićenja

27. prosinca 2023. pa nadalje.

V. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13, 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., dalje u tekstu: Zakon o kaznenom postupku) optuženi JC oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku i isti padaju na teret proračuna.

VI. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku optuženi JC dužan je platiti oštećeniku troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. Zakona o kaznenom postupku na ime nagrade opunomoćenika oštećenika.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je kod ovog suda optužnicu broj KO-DO-5/2024-1 od 24. travnja 2024., protiv optuženog JC, zbog kaznenog djela protiv života i tijela - teškog ubojstva, opisanog i kažnjivog po čl. 111. toč. 4. Kaznenog zakona. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem optužnog vijeća ovog suda Kov-12/2024-7 od 2. srpnja 2024. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru ostalo je kod podignute optužnice do zaključenja rasprave 1. rujna 2025., a sud je po službenoj dužnosti izmijenio činjenični i zakonski opis te pravnu kvalifikaciju kaznenog djela, na način kako je to sada činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

2. Upitan kakav stav zauzima o optužbi, u smislu čl. 416. Zakona o kaznenom postupku optuženi JC izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su provedeni dokazi i to potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (strana 57-58), podaci Zavoda za hitnu medicinu (strana 59), zapisnici o privremenom oduzimanju predmeta (strana 60,63), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (strana 62,66), medicinska dokumentacija za optuženog (strana 67-71), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (strana 72), potvrda i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (strana 73-74), podaci Zavoda za hitnu medicinu, zapisnik o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru od 28. prosinca 2023., izvješće o osiguranju mjesta događaja (strana 86 -89, 92-95), pročitana je i razgledana foto-dokumentacija očevida (strana 96-159), zapisnik o očevidu nad osobom (strana 161-163), kriminalističko-tehničko izvješće (strana 164- 167), zapisnik o obdukciji, foto-dokumentacija očevida i obdukcije (strana 168-191), kriminalističko-tehničko izvješće obdukcije (strana 192), zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa uz specifikaciju predmeta (strana 199-206), kriminalističko- tehničko izvješće povodom pretrage unutrašnjosti vozila (strana 208 -210), foto- dokumentacija pretrage osobnog automobila (strana 211-245), specijalistički nalaz (strana 257), situacijski plan (strana 352-353), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (strana 354), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (strana 356- 357), službena zabilješka o postupanju (strana 358-359), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (strana 360), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (strana 362-363), službena zabilješka o postupanju (strana 364-365, 370,371,376,377, 381, 385), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (strana 386-372), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (strana 368, 374), odluka o deklasifikaciji podataka (strana 378,382), podaci Ravnateljstva civilne zaštite (strana 380,384), uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka prema zapisnicima o ispitivanju svjedoka EC (strana 390-393), svjedoka ŽC (strana 394-396), svjedoka UC (strana 397-399), svjedoka FC (strana 400-402), svjedoka GC (strana 403-404), svjedoka DC (strana 405- 407), svjedoka HC (strana 408-410), svjedoka BC (strana 411- 413), svjedoka JCČ (strana 415-417), svjedoka AC (strana 419-421), sve kod Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, podaci Banke Kovanice Varaždin (strana 422-423), zapisnik o ispitivanju svjedoka OC (strana 442-443), svjedoka ČC (strana 444-446), svjedoka MC (strana 449-450), svjedoka ŠC (strana 477-480), svjedoka LC (strana 481-482), svjedoka PC (strana 483-485), analiza alkohola u krvi i mokraći za JC (strana 499-502), analiza alkohola u krvi i mokraći za SC (strana 503-506), zapisnik o vještačenju uz nalaz i mišljenje glavnog vještaka za požare i eksplozije dr. Ivane Bačić u Službi kemijsko- fizikalnih i toksikoloških vještačenja [adresa] „ CC“ [adresa] (strana 507-512), nalaz i mišljenje glavnog vještaka za biološka vještačenja Nataše Ortynski u Službi bioloških i kontaktnih vještačenja Centra "Ivan Vučetić" Zagreb (strana 513 -524), zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa (strana 537-546), razgledan je CD medij pretrage mobilnog uređaja u odnosu na optuženog i žrtvu uz izvješće o izvršenom pregledu sadržaja (strana 554-566), zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta (strana 567-568), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet i vozila dr. sc. Željka Šarića, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Petra Škavića, dr. med., specijalista sudske medicine (strana 581-607), dokumentacija Zatvora u Bjelovaru za istražnog zatvorenika JC, zapisnik o vještačenju uz nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za toksikologiju Dr. sc. Maje Jelene Čop (strana 726-729), zapisnik o vještačenju uz nalaz i mišljenje glavnog vještaka za toksikološka vještačenja dr. sc. Ljubice Tomašek (strana 730-735), iskazi svjedoka ispitanih na raspravi i to svjedoka FC, svjedoka GC, svjedoka ŽC, svjedoka ĆC, svjedoka EC, svjedoka UC, svjedoka ČC, svjedoka PC (strana 788-802), svjedoka OC, svjedoka DC, svjedoka AC, svjedoka BC, svjedoka JCČ (strana 804-813), dokumentacija Zatvora u Bjelovaru, iskaz svjedoka LC, svjedoka ŠC (strana 353-358), nalaz i mišljenje vještaka Petra Škavića i Dr. sc. Željka Šarića na raspravi, iskaz svjedoka HC (strana 893-901), medicinska dokumentacija za optuženog (strana 904), dopuna nalaza i mišljenja vještaka dr. sc. Željka Šarića (strana 939-942), zapisnik o vještačenju te nalaz i mišljenje samostalnog vještaka za toksikološka vještačenja u [adresa] „ CC“ [adresa], VC (strana 944-947), medicinska dokumentacija za optuženog (strana 1022-1023), sve dopune toksikološkog vještačenja po vještaku Sandri Mudrić i vještaku VC u Centru „Ivan Vučetić“ Zagreb, dopuna nalaza i mišljenje vještaka Petra Škavića i Željka Šarića, zapisnik o očevidu, pročitana je i razgledana fotodokumentacija i situacijski plan mjesta događaja (strana 1111-1120), podaci o dokumentaciji optuženika (strana 1129), dopuna prometno-tehničkog vještačenja (strana 1130), dokumentacija obrane priložena uz podnesak (strana 1226). Pročitan je bez suglasnosti stranaka nalaz i mišljenje vještaka, sa svim dopunama nalaza i mišljenja vještaka po provedenom psihijatrijsko-psihologijskom vještačenju optuženika u ustanovi Zavodu za forenzičnu psihijatriju Klinike za psihijatriju „Dr. Vlado Jukić“ Vrapče, Zagreb, po stalnim sudskim vještacima Sandri Domitrović Spudić i NC. Reproducirane su video snimke video nadzora nadzornih kamera Zlatarne „Srebro“ Bjelovar i Admiral Automat Kluba Bjelovar te tonska snimka poziva u vezi dojave o događaju od 27. prosinca 2023., pribavljena od Ravnateljstva civilne zaštite . Pročitani su podaci Kaznene evidencije i Prekršajne evidencije te podaci o pokretanju i vođenju postupaka. Na kraju dokaznog postupka provedeno je ispitivanje optuženog JC.

4. Nije bilo sporno da je optuženi JC vlasnik osobnog automobila marke „Mitsubishi“ model L200, njemačke registarske oznake i broja KA-IK2107, kojim je upravljao tijekom dana 27. prosinca 2023. te iz [adresa] stigao u [adresa] oko 13,30 sati, a potom na području [adresa] u određenom vremenu u istom vozilu prevozio kao suvozača svog prijatelja oštećenika-žrtvu SC, s kojim je bio u dugogodišnjim prijateljskim odnosima i kojeg je smatrao bliskim poput brata. Nije bilo sporno da je 27. prosinca 2023. u 17,35 sati dojavljeno Medicinskoj prijavno odjavnoj jedinici Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije da je došlo do udara automobilom u nepoznatu mušku osobu, da ta osoba leži i ne daje znakove života, a nalazi se u dvorištu u [adresa].

5. Sporno je bilo je li optuženik postupao na način kako se tereti optužbom i je li počinio kazneno djelo zbog kojeg se tereti te je li kazneno odgovoran za navedeno kazneno djelo.

6. Optuženi JC ispitan je kod policije i državnog odvjetnika, a potom i na raspravi održanoj kod ovog suda 1. rujna 2025. Ispitan kod državnog odvjetnika, optuženi JC osporava počinjenje kaznenog djela, navodeći da mu je oštećenik-žrtva pokojni SC bio kao brat blizanac. U obrani je optuženik opisao svoj put 27. prosinca 2023. od [adresa] do [adresa] i kretanje vozilom s oštećenikom tijekom dana na području [adresa], gdje su bili u više ugostiteljskih objekata i konzumirali velike količine alkohola, pri čemu mu je u jednom lokalu ponuđena i konzumacija droge kokaina, ali to nije prihvatio, no ne zna je li oštećenik, uz alkohol konzumirao i drogu kokain. Optuženi navodi kako je bio u vrlo alkoholiziranom stanju i u jednom trenutku primio je više udaraca, ne zna od koga i je li od jedne ili više osoba i ne zna gdje se tada nalazio oštećenik. Potekla mu je krv iz nosa uslijed tih udaraca te je svojim automobilom „Mitsubishi“ krenuo u bolnicu potražiti liječničku pomoć, a kod Gradske tržnice, odnosno kapelice, imao je prometnu nesreću te je osobi s kojom je imao prometnu nesreću rekao da bi bilo dobro da se o tome ne obavijesti policija, jer je pod utjecajem alkohola. Svoje vozilo maknuo je u jedno dvorište, dok je ta osoba najvjerojatnije svoj automobil ostavila na kolniku i smatrala je da treba obavijestiti policiju. Došli su policijski službenici te je priveden i bio je u bolnici gdje je dugo čekao, a cijelo vrijeme na rukama je imao sredstva za vezivanje, iako nije znao razloge zbog kojih mu je ograničena sloboda i tada nije imao saznanja da je oštećenik preminuo, već je to čuo od policijskih službenika.

6.1. Ispitan na raspravi, optuženi JC je naveo da je s oštećenim SC imao višegodišnji bratski, prijateljski odnos, a unazad jednu godinu praktički su svakodnevno vrijeme provodili zajedno u [adresa], čak i spavali u istom krevetu te je oštećenog volio kao brata, čovjeka i prijatelja, više nego ikoga drugoga i sa oštećenim je kontaktirao više nego sa svojim bratom pa zbog toga svega, nikako ne može pristati na ovakvu optužbu koja ga tereti. Oštećeni mu i dan danas fali, a kako su odrasli u velikom siromaštvu, od djetinjstva su se međusobno pomagali. Dana 26. prosinca 2023. oštećeni SC imao je imendan i putem video poziva ga je oštećeni pozvao da dođe u [adresa] prije Nove godine, a u taj video poziv uključio se i oštećenikov brat IC, koji je također tražio da dođe u [adresa], svakako prije Nove godine, kako bi razgovarali o životu i ponašanju oštećenog SC te kako istome pomoći, jer se oštećeni SC drogirao, previše pio i kockao, a upravo iz tog razloga ga je prethodno odveo u [adresa], zajedno sa ŠC, gdje su kod njega u bazenu postavljali pločice i kamen oko kuće i imali su priliku kod njega raditi, a to bi ujedno bila i rehabilitacija za oštećenog. Dana 27. prosinca 2023., negdje između 5 ili 6 sat i ujutro ustao je, popio kavu te u 10,00 sati trebao ići na trajekt. U trgovini je kupio jedan mali čokanjčić travarice te je bio na trajektu od 10,00 do 10,15 sati, kada je sišao s trajekta i vozio do [adresa], gdje je stigao negdje u 13,30 sati, a putem je pio travaricu. Dolaskom u [adresa] izravno je otišao do oštećenog SC te pozdravio njegovu majku, s kojom je živio, nakon čega su oštećeni i on odmah otišli potražiti prijatelja ZC, najprije u pekarnu kod tržnice u [adresa] i usput stali na piće. Nakon pekarne išli su kod ZC kući, ali im je njegova supruga rekla da je na selu u kući, u mjestu Tomaš ili Prespa pa su oštećeni i on putem od [adresa] do tog sela stali u dvije birtije i popili piće. SC je pio mentol i gemišt, dok je on pio travaricu i gemišt. S obzirom da ZC nisu pronašli niti na selu, vratili su se u grad [adresa]. Najprije su otišli u Caffe bar Tenis, gdje ih je počastio čovjek kojeg dugo nisu vidjeli, po prezimenu J i koliko se sjeća, oštećeni SC i on su svaki popili viski, ali i druga pića i tu su ostali nešto duže. Nakon toga, otišli su u Caffe bar Vox, kraj kasina, gdje je parkirao i vozilo. Iz R se sjeća osobe po nadimku S, no istome ne zna točno ime i prezime i isti radi u Njemačkoj, a nije ga vidio sigurno 10 do 12 godina. Drugog se baš i ne sjeća iz lokala Vox niti se sjeća što se kasnije događalo. Sjeća se da mu je policajac T na ruke dao lisice poslije drugog udesa u gradu. Nije mu bilo jasno zbog čega mu je on stavljao lisice i što je uopće napravio. Slabo se sjeća u vremenu od kad je bio u lokalu Vox pa do trenutka kada mu policajac stavlja na ruke lisice. Optuženi se sjeća da je oštećeni SC bio sa njim u lokalu Tenis, no ne sjeća se je li došao sa njim u lokal Vox, a čak se ne sjeća je li vozio automobil i parkirao ga. Sjeća se da je krenuo u bolnicu jer mu je curila krv iz nosa, pred očima je vidio „zvijezde“, nešto poput „blica“, no uopće ne zna kako je došlo do ove druge nesreće. Što se tiče policajca T, njega se sjeća jer ga je viđao u [adresa] i par puta su tamo izašli zajedno i valjda ga se zbog toga sjetio u situaciji kada mu je stavljao lisice, no ne sjeća se točne lokacije gdje mu je on stavljao lisice. Druge prometne nesreće se ne sjeća niti mu je poznata osoba s kojom je došlo do te nesreće, a ne sjeća se niti komunikacije sa istim. Sjeća se detalja iz bolnice da mu je liječnik davao čašu vode da pije dok je bio vezan i da je bio alkotestiran. Iz bolnice se ničega drugoga ne sjeća, već se sjeća određenih detalja po nekih segmentima u vremenu. Saznao je za smrt oštećenog SC kada je poslije svega došao u policiju, bio je u šoku, pao na pod, počeo plakati te mu i danas teško pada što oštećenika više nema, često ga sanja, fali mu, jer su se svakodnevno čuli i vidjeli, ako ne fizički, onda barem putem poruka. Što se tiče općeg stanja u bolnici, optuženi se sjeća da se osjećao ošamućeno, boljela ga je glava i povraćao je. U njegovoj svijesti nije bila nikakva osveta prema oštećeniku niti pomisao na isto niti bi takvo nešto napravio. Što se tiče [adresa] u [adresa], isto je u naselju Jošine i na tom području je i ranije znao biti i naselje mu je poznato pa mu je tako poznato da se samo na jedan način u [adresa] može ući i istim tim putem izaći. Ne zna kako se točno zove ulica u koju se izlazi iz ulice TC, no iz grada [adresa] išao je u naselje Jošine uvijek istim putem i istim putem se vraćao. Vezano za prvi udes, o istome ima saznanja samo iz spisa. Kada se pita je li oštećeni taj dan nešto od njega tražio da nekamo odu po nešto, može samo pretpostaviti da je oštećeni njega tražio da idu po drogu u Jošine, a u spisima je vidio da je oštećeni od njega tražio da se uzima droga te je i prije oštećenog znao voziti u Jošine po drogu, no ne sjeća se i ne može tvrditi da je sa oštećenim išao u naselje Jošine na dan događaja 27. prosinca 2023. Što se tiče pregledanih snimki video nadzora ne sjeća se što se odvijalo na ti snimkama i koje su osobe na snimci te su inače ranije između njegu i oštećenog postojali samo određeni verbalni sukobi. Što se tiče drugih osoba, ĐC je poznavao površno, a AC kao bratića oštećenog SC, dok je ŠC poznavao godinu dana prije predmetnog događaja i sa njima svima bio je u dobrim odnosima. Oštećeni SC bio mu je dužan par stotina eura i zadnji put ga je tražio da mu vrati taj novac negdje poslije ljeta te je oštećeni obećao da će novac vratiti, a novac mu je pozajmljivao i davao. Oštećeni nije imao razloga na njega se ljutiti zbog bilo čega, no ističe da je oštećenik bio bolestan, vjerojatno je imao PTSP od rata, konzumirao je alkohol i drogu i u takvim trenucima znao je postati agresivan i udarati sve oko sebe palicom koju je uvijek nosio sa sobom, jer je rekao da je ostario, da je bolestan i da se više ne može tući šakama te kada su kretali od njegove kuće predmetnog dana, oštećeni je od stvari sa sobom ponio palicu.

7. Tijekom dokaznog postupka ispitani su brojni svjedoci koji imaju određena neposredna saznanja o okolnostima prije samog događaja i nakon samog događaja.

8. Svjedokinja OC (str.442, 804), djelatnica Caffe bara „Vox“, iskazala je da je prije predmetnog događaja 27. prosinca 2023., optuženi bio u navedenom lokalu s drugim osobama, između ostalih, s pokojnim oštećenim SC te se optuženi raspravljao sa jednom tetoviranom osobom i istog u jednom trenutku zalio pićem. Kako im je odbila poslužiti piće i zamolila da izađu van, napustili su lokal i otišli u susjedni kafić „LA“. Optuženi, osim što je zalio tu jednu osobu, druge probleme nije radio. U odnosu na raniji iskaz (str.442-443), svjedokinja OC potvrđuje da je u društvu bilo petero ljudi.

8.1. Iz iskaza svjedokinje OC proizlazi da su 27. prosinca 2023. oko 16,00 sati, optuženik i oštećenik bili zajedno u društvu u Caffe baru Vox, a potom zajedno otišli u Caffe bar LA.

9. Svjedokinja ČC (str.444, 799), iskazala je da je prije predmetnog događaja 27. prosinca 2023., u svom stanu iznad kafića „ [adresa]“ u [adresa], čula buku i galamu koja je dopirala iz tog kafića, u vlasništvu njezinog sina te joj je dolaskom u kafić sin rekao da ne zna što se događa i da će morati zvati policiju. U određenom trenutku ustao se optuženik kojemu je naknadno saznala ime i prezime i tražio je još jednu rundu pića, koju će on platiti, pri čemu je djelovao pristojno i ponašao se normalno te je nakon toga ona nakratko otišla i po povratku, nakon pet do deset minuta, u kafiću su od tog društva ostala možda još dvojica, a pola sata kasnije iz medija je čula što se dogodilo.

9.1. Svjedokinja ČC u iskazu potvrđuje da je optuženi 27. prosinca 2023. oko 17,10 sati bio u [adresa], u Caffe baru LA, u društvu više osoba.

10. Svjedok AC (str.419, 804), iskazao je da je bio u kafiću „ [adresa]“ u [adresa], zajedno sa više osoba, između ostalih, sa optuženim JC, pokojnim SC i ŠC, po nadimku K. Tom prigodom optuženi mu je govorio da je dužan njemu neke novce, međutim, ranije mu je sve vratio. Svjedok je naveo da je sa sobom u kafiću imao sjekiru i u jednom trenutku sjekiru je podigao, no nije zamahnuo i nikoga nije sjekirom udario niti je to imao namjeru, više je to napravio u šali. Nakon toga svi su se zajedno družili, sjedili i pili, a sjekiru je držao pored stola. Izvan lokala su optuženi JC i pokojni oštećeni SC imali nekakvu svađu, prepirku i došlo je do naguravanja, no ne zna o čemu se radilo te je razdvajao optuženog i oštećenog, a kada su prestali sa svađom, sjeli su u vozilo i zajedno otišli, no ne zna u kojem smjeru, dok su drugi iz tog društva ostali i dalje u tom kafiću. Nakon nekih 15 do 20 minuta, moguće i 30 minuta, naišao je na vozilo optuženog, neposredno nakon prometne nesreće kod tržnice pa je stao svojim vozilom i čuo da optuženi JC i taj čovjek s kojim je došlo do prometne nesreće raspravljaju, u smislu da se ne zove policija i da će se šteta podmiriti. U trenutku kad nailazi na mjesto događaja , vozilo optuženog JC je još na cesti, a kasnije je to vozilo premješteno u nekakav prolaz. Što se tiče izgleda optuženog, djelovao je nekako natečeno u licu. Na tom mjestu nije bio oštećeni SC. Svjedok potvrđuje da su se optuženi JC i oštećeni SC dugo poznavali, posjećivali se i bili kao braća, a oštećeni je bio njemu bratić i prvi susjed, tako da mu je poznat taj njihov međusobni odnos.

10.1. Svjedok AC u iskazu potvrđuje da su optuženik i oštećenik bili zajedno u društvu više osoba u Caffe baru LA te su optuženik i oštećenik imali prepirku, nakon čega su optuženi kao vozač i oštećeni kao suvozač, u optuženikovom automobilu Mitsubishi zajedno otišli, no, neposredno nakon prometne nesreće kod tržnice, gdje je optuženik svojim automobilom udario u automobil Golf, sa optuženim nije bio oštećeni SC.

11. Svjedok ŠC (str.477, 893), iskazao je da poznaje optuženog i oštećenog te mu je poznato da su se isti pod utjecajem alkohola ili opijata znali posvaditi. Istog dana, prije predmetnog događaja 27. prosinca 2023., nakon 16,00 sati, po pozivu optuženog došao je u kafić „LA“, gdje je optuženi već bio u društvu par osoba, E, ĐC i Ž, dok je oštećeni SC, po nadimku U, došao kasnije i pritom je sa sobom imao plavu palicu te je došlo do određene prepirke između optuženog i oštećenog, tako što je oštećeni SC odmah palicom krenuo na optuženog i to stoga što je optuženi prolio piće po ĐC. Između optuženog i oštećenog uvijek je dolazilo do nekakvih tenzija kada su bili pod utjecajem alkohola i oštećeni je znao provocirati optuženog, a optuženi se nije dao. Tom zgodom i optuženi i oštećeni bili su pod utjecajem alkohola, djelovali su drveni. Po izlasku iz lokala, vani je nastala ludnica, bilo je i sjekire i krampova. Osoba kojeg zove F, u jednom trenutku zaletio se prema oštećenom SC i srušio ga na pod. Dok je vani ispred lokala optuženi sjedio u svom vozilu, oštećeni SC je na njega krenuo palicom koju je prethodno odložio u optuženikovo vozilo na zadnje sjedalo, a on je stao između optuženog i oštećenog i razdvajao ih i za vrijeme događaja u lokalu i izvan lokala. Također je oštećenikov susjed, osoba po nadimku G, sa sobom u događaju imao sjekiru, kojom je krenuo na optuženog, govoreći pritom da će ga ubiti te je i njih razdvajao, a kada je optuženi sjedao u svoje vozilo, bio je u još gorem stanju nego što je bio u lokalu, jer se u nekih 20 minuta popilo pet do šest rundi alkoholnih pića. Koliko je vidio i čuo, to sve je „prebacilo“ optuženog, jer je on galamio i vikao na čovjeka koji mu je bio dužan novac, a on takav inače nije bio. Isto tako, odvajao je D od oštećenog SC, koji je na leđima ležao na tlu pa kada se oštećeni SC podigao, opet je krenuo na D i on ih je razdvajao. Nakon što prestaje sukob između E i oštećenog, optuženi prilazi oštećenom, grli ga i kaže da idu, da se smiri te su optuženi i oštećeni sjeli u auto i otišli, no ne zna kamo, a G i on su ostali popiti piće do kraja, još nekih deset minuta, nakon čega su krenuli dalje prema kafiću Valentino, misleći da će se tamo naći sa ostalima. Hodajući od kafića „LA“ prema crkvici, uočio je rasute dijelove automobila po cesti, a tamo je bio optuženi, natučen i krvav i pričao je na mobitel te je njemu rekao da mu je to napravio brat, misleći na oštećenog SC, kojeg su zvali brat, no tada u vozilu optuženog nije bilo oštećenog SC. Koliko je vidio, optuženi je naletio na vozilo Golf, a onda na mobitel zvao oštećenog, a njemu je rekao da bude ubio i H i njegovog brata, no na njegov upit, nije naveo gdje je oštećenik pa je on također zvao oštećenog, a kako mu se nije odazivao, pomislio je da se možda naljutio, zato što je istukao optuženog. Optuženi je bio spreman platiti štetu tom dečku za njegov Golf, samo kako ne bi došla policija, no u međuvremenu je isti već pozvao policiju. Do dolaska policije optuženi je bio na mjestu događaja nekih deset minuta i nije baš mogao razgovarati, djelovao je izvan sebe i samo je tražio od njega da se dogovori sa dečkom da on plati štetu. Vozilo optuženog je smetalo na cesti te je maknuo vozilo sa ceste prije dolaska policije, na njegov prijedlog, u haustor, u neki obližnji ulaz. Što se tiče odnosa optuženog i oštećenog, njih dvojica su bili poput braće, provodili su vrijeme zajedno pa su preko ljeta zajedno i spavali u kući kod optuženog, no između njih je uvijek postojao nekakav animozitet i do nesuglasica između njih je dolazilo kad su bili mrtvi pijani, a taj dan nije vidio da bi optuženi konzumirao nešto drugo osim alkohola.

11.1. Iz iskaza svjedoka ŠC proizlazi da je kritične zgode u Caffe baru LA i kasnije izvan lokala došlo do prepirke između optuženog JC i oštećenog SC, koji su inače bili prijatelji i poput braće, no kada su bili pod utjecajem alkohola između njih je dolazilo do tenzija i nesuglasica te je kritične zgode oštećeni prema optuženom išao palicom i u lokalu i izvan lokala, tako da ih je ŠC razdvajao, nakon čega su optuženi i oštećeni zajedno otišli vozilom optuženog. Nakon nekog vremena došlo je do prometne nesreće između vozila optuženog i vozila Golf, no tada oštećeni SC više nije bio u vozilu optuženog, pri čemu je optuženi bio natučen i krvav, što mu je, prema riječima optuženog napravio „brat“, misleći na oštećenog SC, kojeg su zvali brat.

12. Reproduciranjem snimki video nadzora nadzornih kamera Admiral Automat kluba Bjelovar (str.358), za dan 27. prosinca 2023., utvrđeno je da su optuženi JC i oštećeni žrtva SC provodili zajedno vrijeme u unutrašnjosti navedenog kluba, gdje su 27. prosinca 2023. u 15:42:17 sati ušli u prostor za igru te izlaze iz kluba u 15:52:53 sati. Iz snimke nadzorne kamere na ulazu u Admiral Automat klub u 17:17:47 sati vidljivo je naguravanje nekoliko osoba te podizanje sa tla oštećenog SC, uz pomoć druge osobe u 17:18:04 sati, pri čemu oštećeni SC u ruci drži palicu, optuženi mu prilazi, grli ga i drži, zatim, u 17:19:26 sati oštećenom prilazi optuženi, prima ga za ruku i uzima mu palicu.

12.1. Reproduciranjem snimke video nadzora nadzornih kamera Zlatarne „Srebro“ u [adresa], pod nazivom Video 2., za dan 27. prosinca 2023., koji počinje u 16:00:00 sati (str.370), utvrđeno je da se ispred Zlatarne pred ulazom nalazi parkirani automobil bijele boje pick-up model i u 16:00:26 sati pločnikom ispred Zlatarne iz smjera Admiral Automat kluba prema ugostiteljskom objektu LA dolaze optuženi i oštećeni. Iz snimke pod nazivom Video 1., istog dana, koji započinje u 17:20:00 sati, utvrđeno je da se u 17:21:23 sati otvaraju vrata automobila parkiranog pored bijelog automobila modela pick-up, u 17:22:32 sati iz smjera ugostiteljskog objekta LA dolaze optuženi i oštećeni, oštećeni drži mobitel u ruci, optuženi sjeda na mjesto vozača u bijeli automobil pick-up, oštećeni otvara stražnja vrata istog automobila s desne strane i vadi palicu, dolazi do mjesta vozača automobila i zamahuje palicom prema optuženom, zatim, u 17:23:27 sati optuženi izlazi iz automobila i ide za oštećenim i ostalim osobama, zatim, u 17:24:16 sati optuženi prima za ruku oštećenog i vodi ga prema bijelom automobilu modela pick-up, oštećeni pritom drži palicu, optuženi vodi oštećenog do vrata suvozača u bijelom automobilu pick-up, oštećeni zaobilazi isti automobil i ponovno odlazi od automobila, optuženi dolazi do njega i iz ruke mu uzima palicu i stavlja na stražnje sjedalo bijelog automobila pick-up, iza sjedala vozača, optuženi dolazi do oštećenog, vodi ga do automobila, dolazi do naguravanja nekih drugih osoba, optuženi na mjesto suvozača u bijeli automobil pick- up uspije ugurati oštećenog, potom sjeda na mjesto vozača i u 17:26:43 isti automobil bijele boje pick-up u kojem su optuženi i oštećeni, odlazi s parkirališta.

12.2. Iz navedenih snimki video nadzora nadzornih kamera uz opis sadržaja snimki video nadzora, kada se isto dovede u vezu sa fotodokumentacijom obdukcije mrtvog tijela oštećenika i fotodokumentacijom očevida nad osobom optuženika, može se zaključiti da su kamere video nadzora snimile upravo kretanje i ponašanje optuženog JC i oštećenog SC, sve do trenutka odlaska istih u automobilu optuženika, s parkirališta u Ulici Petra Zrinskog, gdje se nalazi Admiral Automat klub, Zlatarna „Srebro“ i ugostiteljski objekt LA. Iz navedenih reproduciranih snimki video nadzora, kada se dovedu u vezi sa iskazima svjedoka AC i ŠC, proizlazi da su optuženi i oštećeni određeno razdoblje predmetnog dana 27. prosinca 2023. proveli zajedno u društvu više osoba, pri čemu je, osim višesatnog prijateljskog druženja, između optuženog i oštećenog došlo i do naguravanja, tako što je oštećeni, držeći u ruci palicu, prema optuženom iskazivao određenu agresiju, no optuženik je na takvo ponašanje oštećenog nije reagirao agresijom, već je reagirao pokušavajući smiriti oštećenika, da bi na kraju optuženi i oštećeni 27. prosinca 2023., oko 17,30 sati otišli zajedno s lokacije na kojoj su provodili vrijeme tog dana, automobilom kojim je upravljao optuženi. Optuženi u obrani samo pretpostavlja da ga je oštećeni SC toga dana tražio da idu po drogu, u [adresa] u [adresa], kamo je i ranije odlazio. Optuženik ne osporava da se u [adresa], u tom naselju Jošine, nalazi [adresa].

13. Svjedokinja FC (str.400, 790), je iskazala da se kritične zgode nalazila u svojoj kući u [adresa], u [adresa] te je u jednom trenutku čula nekakvo svađanje i sa balkona vidjela jedan bijeli automobil, zaustavljen na ulici i vrata suvozača otvorena, a jedan čovjek je u ruci držao štap, stajao je i par minuta se svađao sa čovjekom u vozilu, no nije vidjela udarce. Nakon nekog vremena bijeli automobil je otišao ulicom prema Jošinama, dok je u suprotnom smjeru čovjek koji je imao štap u ruci, hodao pješice uz njezinu i susjedovu kuću, normalnim hodom, po pločniku, da bi u jednom trenutku uočila isti taj bijeli automobil kako se vraća prema njenoj kući, većom brzinom, skrenuo je prema nogostupu, vozeći po travi uz ogradu i u jednom trenutku udario je čovjeka sa štapom, koji je nakon udarca odletio kao lutka preko ograde susjeda, a bijelo vozilo se udaljilo. Što se tiče vremena, od mjesta svađe pa do mjesta udara, gdje je došao čovjek koji je imao štap, prošlo je možda par minuta. Vozač je dijelom vozila išao uz ogradu, po njihovoj i susjedovoj travi te je nakon udara u čovjeka samo produžio vožnju u smjeru grada.

14. Svjedok GC (str.403, 791), iskazao je u svezi predmetnog događaja, da je sa suprugom FC bio na balkonu svoje kuće te je vidio da je čovjek vozilom namjerno htio zgaziti čovjeka koji je stajao uz susjedovu ogradu, a nakon što ga je vozač vozilom pokupio, čovjek je pao susjedu u dvorište i onda je vozač vozilom pobjegao. Svjedok je vidio da su se prije toga njih dvojica najprije prepirali, tako što je čovjek koji je kasnije udaren, bio naslonjen na vozilo, prema vozaču i u ruci je imao štap, a zbog udaljenosti od njih, svjedok nije čuo što su razgovarali. Taj čovjek koji je bio pješice, nakon svađe išao je pješice prema njihovoj kući, no svjedok ne zna kako je isti s mjesta gdje su se prepirali došao do mjesta gdje je stajao, dok je čovjek u vozilu otišao na drugu stranu u suprotnom smjeru pa se onda vratio i vozilom pokupio tog čovjeka.

15. Obrana nije bila suglasna sa čitanjem ranijih iskaza ispitanih svjedoka, već je predlagala neposredno ispitivanje svjedoka, a potom se na raspravi od 7. listopada 2024. obrana protivila čitanju iskaza svjedoka FC i JĆ , smatrajući da za to nema zakonskih uvjeta. S obzirom da su ovi svjedoci ispitani kod državnog odvjetnika, bez sudjelovanja obrane, sud je iste svjedoke ispitao i neposredno na raspravi, no kako nije bilo niti jednog razloga da se njihovi raniji iskazi ne čitaju, sud je odlučio pročitati i uzeti u obzir i ranije iskaze ovih svjedoka, pri čemu je na raspravi svjedokinja FC u bitnome ponovila svoj raniji iskaz, dok je svjedok GC odstupio od prethodnog iskaza, tako što je ranije iskazao da je čovjek koji je kritične zgode stradao, neposredno prije toga hodao pješačkom stazom, a na raspravi je iskazao da je stajao, iako ne zna kako je čovjek od mjesta gdje se prepirao sa vozačem u vozilu došao do mjesta gdje je stajao, jer to nije vidio , no može se iz iskaza zaključiti da je pješak od mjesta gdje se prepirao s vozačem, do mjesta gdje je došlo do naleta, očito došao sam, hodajući pješice.

16. Iz iskaza svjedoka FC i GC, čije iskaze sud prihvaća jer su opisali svoja neposredna saznanja o ponašanju i kretanju ove dvije osobe, optuženika i oštećenika, sve do trenutka naleta te su vidjeli i sami nalet na pješaka, proizlazi da je 27. prosinca 2023. u [adresa], u [adresa], došlo do prepirke između čovjeka koji je bio izvan vozila sa vozačem u bijelom automobilu, koji je nakon par minuta kada je prepirka završila, vozilom otišao prema Jošinama, u suprotnom smjeru od čovjeka koji je krenuo pješice prema njihovoj kući, da bi se ubrzo zatim vozač istog bijelog automobila vratio, većom brzinom, skrenuo prema nogostupu, gdje se nalazio čovjek koji se sa vozačem prethodno prepirao i u jednom trenutku je vozač bijelog automobila tim vozilom udario pješaka, nakon čega se vozilom udaljio u smjeru grada, dok je pješak odbačen u dvorište susjeda.

17. Svjedokinja ŽC (strana 394, 793), iskazala je što se tiče predmetnog događaja, da je 27. prosinca 2023. bila kod prijateljice EC, zajedno sa prijateljicom UC, u [adresa], u [adresa] te su sa balkona kuće vidjele na cesti zaustavljen automobil model pick up i čovjeka koji je držao u ruci palicu i tražio od vozača vozila da izađe van iz vozila, govorio mu da će ga ubiti i da nije kriv, tukao je vozača u vozilu, udarao ga štapom, vikao je i prijetio mu, zvučao je ljuto i naživcirano, a riječi je stalno ponavljao, više puta je isto rekao i to je trajalo duže od jedne minute te nije čula niti jedan drugi glas. U jednom trenutku iza tog zaustavljenog vozila naišla su dva automobila pa kako nisu mogli proći od ovog vozila, vozač automobila pick-up nekako je uspio zatvoriti svoja vrata i vozilom je otišao prema dolje u prvu ulicu desno, a čovjek koji je imao palicu hodao je u suprotnom smjeru, nogostupom uz cestu i dok je prolazio pored Rebeccine kuće, maknule su se s prozora da ih ne bi slučajno taj čovjek s palicom vidio, a balkon je okrenut upravo na stranu gdje se nalazi nogostup uz cestu, kojim se ovaj čovjek kretao. Nakon što su se sklonile, čula je da nailazi nekakav automobil i čula je udarac, a vidjele su da se nakon toga automobil udaljuje iz ulice. Inače su njih tri u Rebeccinoj kući otišle na drugi balkon, koji gleda na predmetni nogostup i bile su kod tog balkonskog prozora sve do trenutka kada čovjek pješice dolazi do ravnine Rebeccine kuće. Kasnije, kada je čula udarac, pretpostavila je da je vozilo udarilo tog čovjeka koji je imao palicu u ruci, iako to osobno nije vidjela. Na prozoru s kojeg je gledala postoje venecijaneri i koliko je vidjela, u automobilu pick-up se upalilo svjetlo, dok drugih vozila nakon udarca nije bilo te nije vidjela pick up vozilo kada se vraćalo iz ulice u koju je prethodno skrenulo desno i nije vidjela koje vozilo se zaustavilo ispred kuće u kojoj je tada bila, ali to isto vozilo model pick up je vidjela nakon što je čula udarac te pretpostavlja da je upravo to vozilo bilo zaustavljeno nakon udarca, nakon čega je vozilo otišlo prema izlazu iz ulice. Od trenutka kada vozač uspije zatvoriti vrata vozila i niz ulicu odlazi u prvu ulicu desno pa do trenutka kada čuje udarac, mogla je proći otprilike jedna minuta, jer su prijateljica i ona u tom vremenu, s jednog balkona otišle u kuću i potom došle do drugoga balkona. Svjedokinja ŽC je navela da se ne sjeća sa sigurnošću što je ranije iskazala kod državnog odvjetnika, već ostaje kod iskaza danog na raspravi.

18. Svjedokinja EC (strana 390, 796), iskazala je što se tiče događaja, da je izašla iz kuće u [adresa], u [adresa] i bila je u dvorištu te kako je čula nekakve glasove, dernjavu i svađu, pozvala je svoje prijateljice da dođu na balkon. Vidjela je jednu osobu izvan automobila, čovjeka s bejzbol palicom u ruci, kako njome tuče čovjeka u automobilu i govori „nisam ja kriv“ te misli da je u jednom trenutku palica pala na tlo pa pretpostavlja da je nastavio udarati rukama. U trenutku kada ona odlazi u kuću, situacija je ista, jedan čovjek je u vozilu, a drugi čovjek izvan vozila. Vozilo je bilo zaustavljeno i stajalo je na cesti, nije bilo parkirano. Nakon otprilike jedne minute, sa drugog balkona okrenutog prema cesti, na koji su došle i prijateljice, vidjela je da predmetni automobil odlazi niz ulicu i skreće udesno, a čovjek koji je bio izvan vozila kreće se pješice nogostupom prema njenoj kući, u suprotnom smjeru od predmetnog vozila. Kada su uočile da taj čovjek koji je prethodno stajao kod vozila ide prema njenoj kući, prepale su se i povukle unutar kuće, da ih on ne bi vidio, jer je čovjek očito bio ljut. Par sekundi nakon što su se povukle s balkona i otišle u kuću, čule su udarac, a prethodno su čule nailazak auta, no ne može se sjetiti je li vidjela automobil. Sve se desilo u par minuta, od kada vozilo odlazi niz ulicu i skreće desno pa do samog udarca. Nakon samog udarca njih tri su bile pored balkonskih vrata, no nije bilo direktnog pogleda zbog venecijanera pa je rukom fizički razmaknula venecijanere i vidjela da je par sekundi zaustavljeno vozilo pick up ispred njene kuće. Ispitana kod državnog odvjetnika ista svjedokinja je iskazala (str.391) da je muškarac stajao pored vrata suvozača, potom obišao automobil, došao do vrata vozača i kroz otvorena vrata vozača osobu koja se nalazila na mjestu vozača udarao palicom i rukama, a u jednom trenu palica je pala na pod, dok vozač nije izlazio iz vozila, već je u jednom trenutku nogom pokušao odgurnuti tu osobu, a kada su naišla dva automobila, vozač je uspio odgurnuti tog muškarca i krenuo vozilom niz ulicu, kao i dva vozila iza njega. Nakon deset sekundi čula je udarac, a onda je vidjela da se isti automobil kod kojeg je bio sukob, zaustavio kod njene kuće i vidjela je svjetlo u automobilu, a nakon toga čula je zvuk zatvaranja vrata i da se taj automobil udaljava velikom brzinom u smjeru Malih Sredica.

19. Svjedok UC (strana 397,798), iskazala je da je 27. prosinca 2023. došla kod prijateljice EC, kao i prijateljica ŽC te ih je oko 17,30 sati EC pozvala da izađu van na balkon, a vrijeme zna po tome jer ju je baš u to vrijeme zvala mama. ŽC i ona su izašle na balkon, čula se galama, a na sred ceste u [adresa], bio je zaustavljen bijeli automobil. Kod vozačevih vrata stajao je čovjek koji je govorio „ubit ću te, izađi van, ništa nisam kriv“ i te riječi je ponovio barem deset puta. U ruci je imao nekakav drveni predmet, dršku ili palicu , kojom je udarao čovjeka u autu i to ne neprekidno, već bi ga palicom udario, potom bi izrekao prethodno opisane riječi, malo bi se udaljio pa onda opet udario, a osim palicom udarao ga je i rukom i nogom i to je osobno vidjela. U jednom trenutku, dok automobil stoji na cesti, naišla su dva vozila i ista se nisu približavala ovom zaustavljenom vozilu, već kada je čovjeku pored vozila ispala palica i ovaj automobil uspio pobjeći u susjednu ulicu, tada su otišla i ova druga dva vozila. Čovjek koji je prethodno galamio, uzeo je palicu i nogostupom krenuo pješice po ulici u smjeru Rebeccine kuće pa kada EC dolazi u kuću, sve tri se zaključavaju i odlaze na drugi prozor, do ulice, s kojeg prozora se vidi čovjek kako hoda, a nakon par sekundi čuje da se automobil vraća velikom brzinom i čuje se glasan udarac, dok drugih vozila nije bilo tada na cesti. Nakon udarca bijeli automobil je stao ispred kuće u kojoj su se njih tri nalazile, a vrata vozača su se otvorila i odmah zatvorila, nakon čega je vidjela odlazak automobila. Vremenski je to sve moglo trajati nekih 6-7 minuta. Što se tiče navoda iz prethodnog iskaza, da vozilo pick-up bijele boje silazi sa nogostupa i zaustavlja se ispred Rebeccine kuće, svjedokinja UC potvrđuje na raspravi samo da je vidjela unutarnja svjetla u tom vozilu, da vozilo koči i da se zaustavilo.

20. Svjedok BC (str.411, 804), iskazao je da se sa suprugom JCČ vozio iz centra [adresa] do punice, na adresi [adresa] te je na jednom dijelu ceste došlo do zastoja u prometu i nisu mogli dalje, jer je ispred njih bilo jedno vozilo, a ispred tog vozila bilo je vozilo pick-up, kod kojeg je trajala nekakva rasprava nekih 15-20 sekundi, nakon čega su vozila skrenula desno u [adresa] pa su i oni produžili svojim putem. Svjedok potvrđuje da je vidio komešanje dvoje ljudi, jedan je bio pored auta, s lijeve strane, do vrata vozača, a drugi u autu. Glasove nije čuo niti je išta drugo vidio. Čovjek koji je stajao pored vozila pick- up nije ušao u to vozilo, već je otišao pješice prema [adresa] u suprotnom smjeru pa svjedok pretpostavlja da je išao dalje pješice, jer kada su prolazili dalje svojim vozilom, on je stajao na cesti, a ne na nogostupu koji postoji samo s desne strane kada se ide iz smjera [adresa]. Nakon što je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka RĆ kod Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru 19. siječnja 2024. (strana 411. - 413.), svjedok potvrđuje da je tako i iskazao, no na raspravi nije govorio o naguravanju, a potvrđuje da je vjerojatno tako bilo kako je ranije iskazao, jer se tada bolje sjećao. Također je ranije iskazao da se muškarac koji je bio van vozila kretao, odnosno, hodao kolnikom, jer mu je tada bilo svježije sjećanje od događaja, dok se sada više ne sjeća svih detalja pa je zato na raspravi iskazao da je čovjek stajao na cesti kada ga je on zadnji put vidio.

21. Svjedokinja JCČ (strana 415, 814), iskazala je da je sa svojim suprugom BC išla iz grada te su došli u naselje Male Sredice, gdje je bio nekakav zastoj u prometu zbog određene prepirke između jedne osobe u vozilu i druge osobe izvan tog vozila, sa vozačeve strane, u trajanju nekih 15-20 sekundi, nakon čega je ta osoba izvan vozila pokupila svoje stvari sa ceste i krenula, njima u suprotnom smjeru, prema gradu, no ne može se izjasniti gdje se točno i kako kretala ta osoba jer su oni svojim vozilom krenuli i mimoišli se, tako da ne zna što je kasnije bilo , a osoba u vozilu je otišla i skrenula u [adresa] udesno. Nakon toga oni su nastavili svojim putem. Dok su bili u svom vozilu, čuli su određene povišene tonove, ali nisu točno čuli riječi niti sadržaj te prepirke. Vrata i prozori njihovog vozila bili su zatvoreni tako da nije mogla razaznati jesu li to glasovi jedne osobe ili više osoba. Koliko je uspjela vidjeti, ta osoba izvan vozila prilazila je vozilu, kao da se zaletava, a isto tako osoba iz vozila kao da je u jednom trenutku pružila ruku kroz prozor. Nakon što je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje JCČ kod Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru od 19. siječnja 2024., ista je potvrdila da je iskazala kako se navodi, no ranije se bolje sjećala i tada je iskazala da su vrata vozača pick-up bila otvorena, a također da su oboje mahali rukama i nogama, dok na raspravi to nije navodila jer je taj detalj očito zaboravila, no potvrđuje da je bilo mahanja, jer je osoba izvan vozila nešto gestikulirala, rukama objašnjavala i mahala prema toj osobi u vozilu, a osoba u vozilu također je nešto gestikulirala rukama.

22. Iz iskaza svjedoka RĆ i JCČ proizlazi da je kritične zgode u [adresa], u [adresa], na kolniku došlo do prepirke između jedne osobe u vozilu modela pick-up i druge osobe pored tog vozila s vozačeve strane, a nakon 15 do 20 sekundi osoba u vozilu je otišla i skrenula u [adresa] udesno, dok je osoba izvan vozila krenula pješice u suprotnom smjeru. Isto tako, iz iskaza svjedokinja ŽC, EC i UC proizlazi da je 27. prosinca 2023., oko 17,30 sati automobil pick-up bijele boje bio zaustavljen na kolniku, u [adresa] te je jedna muška osoba stajala kod vrata vozača tog vozila i udarala palicom i rukama osobu na mjestu vozača, a ubrzo potom je vozač tog automobila zbog nai laska druga dva automobila zatvorio vrata vozača i nastavio vožnju prema križanju s drugom ulicom, a to je nesporno [adresa], vidljivo i na karti predmetnog područja i lokacije (Google Maps), dok se muška osoba izvan vozila pješice nastavila kre tati u suprotnom smjeru [adresa] po postojećem nogostupu, a zatim je došlo do udarca. Kada se iskazi svjedoka SĆ, JCČ, ŽC, EC i TĆ dovedu u vezu sa iskazima svjedoka FC i GC, može se zaključiti da se upravo automobil pick -up bijele boje nalazio zaustavljen na kolniku [adresa] i nakon kratke prepirke čovjeka koji je stajao pored otvorenih vrata tog automobila s vozačeve strane sa vozačem automobila, kojeg je više puta udario rukom i palicom i koji fizički napad na vozača je prestao uslijed nailaska drugih vozila, vozač se automobilom udaljio u smjeru križanja [adresa] sa [adresa], dok se u suprotnom smjeru nogostupom prema kući FC i GC pješice kretao čovjek. Kako dalje proizlazi iz iskaza svjedoka FC i GC, isti automobil se nakon odlaska iz [adresa] u smjeru križanja sa [adresa], ponovno iz [adresa] vratio u [adresa], gdje je vozač automobilom skrenuo u smjeru nogostupa kojim se kretao pješak i udario u tijelo muške osobe koja se prethodno pješice kretala [adresa], nakon čega se automobil pick-up bijele boje udaljio iz ulice. Kako proizlazi iz iskaza svjedoka ŽC, EC i UC, nakon udarca, a prije udaljavanja iz ulice, ispred kuće u kojoj su se nalazile, automobil pick-up bio je kratko zaustavljen, nakon čega vozač zatvara vrata vozila i udaljava se.

23. Svjedok KĆ (strana 449, 796), o predmetnom događaju osobno nema nikakvih saznanja jer nije ništa čuo ni vidio, no potvrđuje da je u vrijeme dolaska policije već bila uključena ulična rasvjeta.

24. Svjedok DC (str.405, 804), iskazao je da se neposredno prije događaja nalazio u svojoj kući, u sobi do ceste, no nije čuo nikakvu viku, već zvuk kao da je prošao kamion i odmah je ustao sa kreveta i istrčao van, ali se ne sjeća je li čuo još kakve zvukove i prolaz još kakvih drugih vozila. Kada je čuo zvuk vozila i udarac, čuo je brujanje, kao da to vozilo prolazi, u smislu da se nije ni zaustavljalo. Nakon što je čuo udarac, prošlo je negdje od jedne do pet minuta do njegovog izlaska iz kuće te je u njegovom dvorištu bilo tijelo muške osobe. Što se tiče oštećenja na njegovoj ogradi, ista je uočio nakon prolaska vozila i udarca, a nastala su na betonu i na metalnom dijelu te nije gledao je li oštećena ograda susjeda GC. Što se tiče ranijeg iskaza, svjedok DC je naveo da su uz susjedovu ogradu bili vidljivi tragovi kotača na travi, otprilike od mosta susjeda i uz ogradu prema njegovoj ogradi. Vezano za pronađene tragove iskaz svjedoka DC nije odlučan, jer je proveden očevid u povodu pronalaska mrtvog tijela u njegovom dvorištu, a kojim očevidom su utvrđeni svi relevantni tragovi.

24.1. Iz iskaza svjedoka DC proizlazi da je tijelo muške osobe zatečeno u njegovom dvorištu, u [adresa], u [adresa] te je pozvao hitnu službu, o čemu postoji i snimka poziva Hitnoj službi, a isto tako je uočio određena oštećenja na ogradi i tragove. Kada se dovede u vezu iskaz svjedoka DC sa iskazom svjedoka FC i GC te ŽC, EC i UC, proizlazi da je u dvorištu kbr. 10a u [adresa] u [adresa] zatečeno tijelo muške osobe, upravo osobe koja se prethodno prepirala sa vozačem automobila pick-up bijele boje na kolniku iste ulice i kojim automobilom je navedena osoba i udarena te odbačena u dvorište DC.

25. Svjedok HC (str.408-409, 893), iskazao je da je zaprimljen poziv za Tim 1 Hitne službe Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije, kada je prijavno-dojavna jedinica dojavila da postoji unesrećena osoba, koja leži u dvorištu, bez svijesti i da nije u kontaktu pa je zajedno sa liječnicom i vozačem došao na intervenciju na mjesto događaja, gdje su u dvorištu jedne kuće pronašli jednu osobu koja leži na tlu, o čemu su obavijestili prijavno-dojavnu jedinicu, koja je o događaju obavijestila policiju. Svjedok HC nije se sjećao detalja, s obzirom na protek vremena od događaja pa tako ni je li oštećeni bio bos i je li bilo kakvih predmeta oko tijela oštećenog te jesu li osobu okrenuli preko desnog boka na leđa niti se na raspravi mogao izjasniti o ogradi, tenisicama i uličnoj rasvjeti, a to pripisuje proteku vremena i činjenici da je bio mrak. Činjenica što se svjedok HC nije mogao sjetiti svih detalja sa mjesta događaja pronalaska mrtvog tijela nije odlučna, s obzirom da je na mjestu intervencije Hitne pomoći, na mjestu pronalaska mrtvog tijela muške osobe proveden očevid po državnom odvjetniku uz sudjelovanje djelatnika policije, kojim očevidom su utvrđeni svi tragovi i pronađeni predmeti, kao i tijelo muške osobe, ovdje oštećenog SC, o čemu je sačinjen i Zapisnik o očevidu, fotodokumentacija očevida i situacijski plan mjesta događaja.

26. Svjedok EĆ (str.483, 800), iskazao je da se kretao prema gradu, vozeći u [adresa] prema Radićevom parku i u zavoju, optuženi je dolazeći iz suprotnog smjera, svojim vozilom prešao na njegovu prometnu traku i udario u njegovo vozilo. Nakon što je zaustavio vozilo, došao je do vozila optuženog, koji je pokušavao pokrenuti vozilo, međutim, uslijed oštećenja to nije uspio, a njega je optuženi molio da ne zove policiju, no kako je već prethodno policiju izvijestio i svoje vozilo parkirao pored ceste, optuženi nakon što je uspio uključiti auto, skrenuo u obližnje dvorište. Za vrijeme prometne nesreće optuženik je bio sam u automobilu. Na mjesto događaja su došla dva njemu nepoznata čovjeka, no ne zna tko ih je zvao niti tko su oni, a došli su prije policije. Kada je optuženi ponudio da će ga obeštetiti zbog ovog događaja, rekao mu je da je već policiju pozvao, no optuženi se nakon toga nije udaljavao s mjesta događaja. Što se tiče komunikacije, optuženik je bio priseban, komunicirali su samo površno i ništa drugo nisu međusobno razgovarali, nakon što mu je rekao da je pozvao policiju. Što se tiče fizičkog izgleda optuženog, vidio je da ima ozljede glave i krv na licu. Od samog zavoja gdje je došlo do prometne nesreće pa do dvorišta u koje je optuženik nakon nesreće odvezao svoje vozilo, udaljenost je nekih 20 metara, a zadnji kraj vozila se mogao vidjeti sa ceste dok je bio u tom dvorištu.

26.1. Iz iskaza svjedoka PC proizlazi da je 27. prosinca 2023. u [adresa], njegovo vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći s vozilom optuženog, pri čemu kritične zgode sa optuženim nije bilo drugih osoba. Dovodeći u vezu iskaz ovog svjedoka sa iskazom svjedoka AC i ŠC, proizlazi da su upravo AC i ŠC naišli na mjesto ove prometne nesreće u kojoj je sudjelovao optuženi svojim osobnim automobilom Mitsubishi model pick-up bijele boje, pri čemu tada sa optuženim nije bio oštećeni SC.

27. Svjedok LC (str.481, 853), iskazao je da je poznavao oštećenog SC, no dana 27. prosinca 2023. nije vidio ni optuženog ni oštećenog i nema nikakvih saznanja o događaju.

28. Sud prihvaća opisane iskaze svjedoka dane na raspravi kod suda kao vjerodostojne jer su iskazivali o okolnostima koje su vidjeli i čuli i koje su im bile poznate i o odlučnim činjenicama iskazivali su objektivno, pri čemu svjedoci ni na koji način nisu osobno zainteresirani za ishod ovog kaznenog postupka. Svjedoci su na raspravi u bitnome potvrdili svoje iskaze dane kod državnog odvjetnika, pri čemu se neki svjedoci nisu sjećali detalja ranijeg iskaza ili su odstupili od ranijeg iskaza, tako da su na raspravi opisali svoja neposredna saznanja i iskazivali o odlučnim činjenicama. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog obrane za ispitivanje svjedoka ŽĆ, brata optuženog i UĆ, supruge optuženog, na okolnosti međusobnog odnosa sa oštećenim, jer su okolnosti međusobnog odnosa optuženog i oštećenog u dovoljnoj mjeri utvrđene iskazima svjedoka AC i ŠC, koji potvrđuju da su optuženi i oštećeni bili u višegodišnjim bliskim prijateljskim odnosima i da je oštećenik bio poput brata optuženiku, a sam optuženik ne osporava da je nekada između njih znalo doći do verbalne prepirke, dakle, ni iz jednog dokaza ne proizlazi da bi njihovi međusobni odnosi bili narušeni ili poremećeni ili da bi između njih postojale nerazriješene nesuglasice. Optuženi je inače znao pozajmljivati novac oštećeniku, a oštećenik mu je pozajmljeni novac u određeno vrijeme i vraćao, no nitko nije spominjao da bi došlo do prepirke navedenog dana jer je oštećenik bio dužan novac optuženiku niti je optuženik od oštećenika tražio novac, već je optuženik novac tražio od AC. O kaznenom djelu neposrednih saznanja nema ni brat oštećenog IC niti mu je poznato što je toga dana prethodilo kaznenom djelu, dok su općenito o međusobnim odnosima optuženog i oštećenog te njihovom ponašanju prije predmetnog kaznenog djela, iskaz dali AC i ŠC, tako da je odbijen prijedlog za ispitivanje svjedoka IC kao nevažan.

29. Proveden je očevid na mjestu događaja, u vremenu od 20,45 sati do 00,40 sati, o čemu je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru sastavilo Zapisnik o očevidu od 28. prosinca 2023. (str.78-85). Mjesto događaja u [adresa], izmijenjeno je tako što su tijelo preminulog oštećenog SC, iza zatvorene ograde u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], medicinski tehničar HC i liječnica FĆ, iz položaja ležanja na trbuhu, okrenuli preko lijevog boka na leđa te vidjeli da ne daje znakove života pa je liječnica konstatirala smrt istoga i utvrđen je identitet oštećenog žrtve SC. Očevidom su na mjestu događaja utvrđeni tragovi i to tragovi vožnje kao trag broj 1 i 2, zatim, oštećenje betonskog dijela ograde kao trag broj 3, struganje pneumatika po metalnoj ogradi (trag broj 4), otpala boja s vozila (trag broj 5), tenisice (trag broj 6), otpali dijelovi s vozila (tragovi broj 7 i 8), tijelo oštećenog (trag broj 9), pri čemu je pregledom odjeće, u lijevom džepu nađen mobitel i osobna iskaznica, koji su izuzeti, a također je nađena i izuzeta kao trag broj 10 drvena palica plave boje dužine 0,74 m, promjera 0,03 m. Očevidom je utvrđeno da u [adresa] postoji ulična rasvjeta i ista je bila u funkciji u trenutku obavljanja očevida. Nadalje, očevid je nastavljen na mjestu pronalaska osobnog vozila Mitsubishi bijele boje, reg. oznake [registarska oznaka] (Njemačkih nacionalnih oznaka), parkiranog prednjim krajem prema dubini dvorišta, u dvorištu obiteljske kuće kbr. 35, [adresa]. B [adresa], u [adresa], a na mjestu događaja, na nogostupu ispred ulaza u dvorište nalazio se JC te EĆ, a pristupili su i ŠC i AC. Na vozilu su pronađena oštećenja te izuzeti tragovi sporna plava boja, tekstilna nit, trag nalik na krv, dio tkanine i kosa. Prilikom očevida izvršeno je mehaničko uklapanje tragova pronađenih na mjestu događaja s predmetnim spornim vozilom i to cjelovitog dijela otpalog sa vozila, pronađenog u [adresa], trag obilježen brojem 7 i prednjeg lijevog svjetla za maglu spornog vozila, pronađenog u dvorištu kbr. 35, [adresa] u [adresa], koje uklapanje je izvršeno tako da je sporna plastična obloga svijetla bez zapreke i pretjerane tjelesne snage postavljena u ležište oko prednjeg donjeg svjetla za maglu (trag broj 11) i tako postavljena sačinjava cjelinu zajedno sa svjetlom za maglu, pri čemu je ista samostalno stajala obuhvaćena integriranim plastičnim kopčama koje se nalaze po obodu sporne obloge plastike obilježene brojem 7. Nadalje, izvršeno je mehaničko uklapanje tragova dijela otpale boje s vozila optuženog, pronađenih u [adresa], obilježeno brojem 5 i oštećenja na gornjoj strani lijevog blatobrana spornog vozila, pronađenog u dvorištu kbr. 35, [adresa] u [adresa], obilježeno brojem 11, tako što je pronađena sporna boja s vozila uklopljena u oštećenje na gornjoj lijevoj strani blatobrana spornog vozila, tako da su linije loma sporne boje (trag broj 5) i mjesta oštećenja na spornom vozilu (trag broj 11) nekada činile cjelinu. O provedenom očevidu sačinjena je i fotodokumentacija očevida (str.96-153) te situacijski plan mjesta događaja (str.352-353). Na temelju naloga Županijskog suda u Bjelovaru izvršena je i pretraga osobnog automobila Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka], o čemu je sačinjen Zapisnik o pretrazi uz specifikaciju izuzetih tragova te pronađenih i privremeno oduzetih predmeta (str.199 -206), kao i fotodokumentacija pretrage (str.211-245). Prema očevidu i pretrazi osobnog automobila optuženog, proizlazi da je osobni automobil Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka], koji je zatečen u [adresa], na Šetalištu dr. Ivše Lebovića, prethodno bio i u [adresa] i tim vozilom je toga dana upravljao optuženi JC.

30. Provedenim očevidom u [adresa], u [adresa], pronađeno je mrtvo tijelo, zatečeno u dvorištu kbr. 10a, pri čemu je pregledom tijela u lijevom džepu jakne pronađena osobna iskaznica broj [broj osobne iskaznice] OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime SC te kada se dovedu u međusobnu vezu iskazi svjedoka DC, FC i GC te ŽC, EC i UC i kada se njihovi iskazi dovedu u vezu sa činjenicama utvrđenima očevidom te fotodokumentacijom očevida, proizlazi da je u dvorištu DC zatečeno tijelo oštećenog SC, a isti je upravo osoba koja se prethodno prepirala sa vozačem automobila pick-up bijele boje na kolniku iste ulice i istog udarala palicom i rukama, a nakon prepirke, kada su nakon toga iza naišla dva vozila, vozač automobila ovdje optuženi udaljio se automobilom tako što se nastavio kretati u smjeru [adresa], dok se oštećeni SC kretao pješice u suprotnom smjeru, [adresa], na strani gdje postoji nogostup, travnata površina i ograda, prema kući DC te se ubrzo potom optuženik automobilom okrenuo i iz smjera [adresa] vratio u [adresa] te automobilom udario oštećenog SC, koji je odbačen u dvorište DC. Na temelju provedenog očevida mjesta događaja u [adresa], u [adresa] te očevida u [adresa], kod kbr. 35, Šetalište dr. Ivše Lebovića, pri čemu je izvršeno mehaničko uklapanje tragova pronađenih na mjestu događaja s predmetnim spornim vozilom, kao i kada se činjenice utvrđene iskazima prethodno navedenih svjedoka dovedu u vezu sa činjenicama utvrđenima očevidom na obje lokacije, proizlazi da je 27. prosinca 2023., oko 17,30 sati, u događaju u [adresa], u [adresa], u kojem je smrtno stradao oštećeni SC, sudjelovao osobni automobil marke Mitsubishi, reg. oznake [registarska oznaka] (Njemačkih nacionalnih oznaka), vlasništvo optuženog JC, koji je toga dana, prema iskazima svjedoka AC i ŠC, upravljao tim automobilom te se upravo optuženi JC dana 27. prosinca 2023., oko 17,30 sati, zajedno sa oštećenim SC kao suvozačem, upravo u tom automobilu odvezao s parkirališta ispred ugostiteljskog objekta [adresa] u [adresa], što je zabilježeno i vidljivo i na prethodno navedenim reproduciranim snimkama video nadzora nadzornih kamera, a kako se može zaključiti, optuženi i oštećeni odvezli su se zajedno na područje [adresa], u [adresa], gdje je kasnije pronađeno mrtvo tijelo oštećenika i tragovi koji pripadaju navedenom automobilu optuženog, kojim je kritične zgode upravljao optuženi.

31. Pretragom mobilnog uređaja optuženog (str.537-551), utvrđeno je da je optuženi prije 27. prosinca 2023., kao i tog datuma, prije dolaska u [adresa], komunicirao sa oštećenim SC i iz te komunikacije vidljiv je njihov prijateljski odnos i dogovaranje susreta, bez naznake nekih nesuglasica ili sukoba. Iz iste komunikacije utvrđeno je i da je istog dana, 27. prosinca 2023., u 17:43:58, u 17:56:37 i u 18:01:59, dakle, nakon predmetnog događaja u [adresa], u [adresa], optuženi JC nazivao oštećenog SC, jer su registrirani kao odlazni neodgovoreni pozivi optuženog JC prema oštećenom SC, putem Facebook Messengera prema Facebook profilu naziva U (SC), a oštećenog SC nazivao je i ŠC, kada je bio na mjestu prometne nesreće u [adresa], u kojoj je neposredno nakon naleta na oštećenog sudjelovao optuženi, o čemu iskazuje i sam svjedok ŠC. Prema pretrazi mobitela optuženog utvrđeno je i da je optuženik 27. prosinca 2023. u 17,27,29 sati pozivao osobu memoriranu kao GĆ, a u 17,44,16 sati u pozivu je razgovarao s AC, koji je i došao na mjesto prometne nesreće na Šetalištu dr. Ivše Lebovića. Pretragom mobilnog uređaja oštećenog SC (str.554-566) utvrđeno je postojanje propuštenog poziva 27. prosinca 2023. u 17:43:12 i u 21:21:43, sa broja memoriranog pod imenom K, kojeg koristi ŠC.

32. Provedeno je prometno-tehničko i sudsko medicinsko vještačenje. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za promet i vozila dr.sc. Željku Šariću utvrđeno je da je došlo do naleta osobnog automobila marke Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) na pješaka SC, u kojemu je primarni kontakt ostvaren prednjim lijevim vrhom vozila i u nastavku je tijelo bilo nabačeno na poklopac motora, prednje vjetrobransko staklo i „A“ dovratni stup uz rotaciju oko vertikalne z -osi u suprotnom smjeru od kretanja kazaljke na satu. Do primarnog kontakta je došlo udarom prednjeg više lijevog dijela osobnog automobila kojim je upravljao optuženi JC, u više vanjsku bočnu stranu desne noge (natkoljenice) pješaka oštećenog SC, koji se u trenutku udara nalazio na travnatoj površini , odnosno, u zoni između nogostupa i ograde. U trenutku primarnog kontakta središnje uzdužne osi osobnog automobila i pješaka SC zatvarale su kut od oko 20-30 stupnjeva, gledajući u smjeru njihovog kretanja. U konkretnim uvjetima prometne nesreće do naleta je došlo uslijed nekočenog kretanja osobnog automobila kojim je upravljao optuženik i uslijed takvog kretanja osobnog automobila, pješak je bio odbačen jugozapadno za oko 11,5 m, za što se vozilo moralo kretati brzinom od oko 55 km/h, a koja brzina odgovara i veća je od najmanje moguće brzine utvrđene po sudsko-medicinskom vještaku. Izračunom brzine naleta u simulacijskom programu PC Crash, vještak je izračunao kako se osobni automobil u trenutku naleta kretao brzinom od oko 55 km/h, a brzina pješaka oštećenog SC u trenutku naleta iznosila je oko 7 km/h. S određenom točnošću vještak utvrđuje da je optuženi upravljajući osobnim automobilom minimalno 20 m prije naleta započeo radnju skretanja u lijevo i nije se kretao uz desni rub kolnika te se nastavio kretati pod kutom od oko 16-20 stupnjeva u odnosu na središnju os kolnika te je zatim u navedenom skretanju osobnim automobilom napustio kolnik i započeo kretanje po nogostupu i travnatoj površini gdje je došlo do naleta na oštećenog SC. Prema mišljenju vještaka, do izbjegavanja naleta moglo je doći da se optuženi JC kretao kolnikom [adresa], odnosno, da nije poduzeo radnju skretanja u lijevo i započeo kretanje po nogostupu i travnatoj površini te nije poznato iz kojeg razloga je vozač poduzeo radnju naglog skretanja u lijevo te nije reagirao niti jednom radnjom kako bi izbjegao nalet na pješaka, iako je imao tehničke mogućnosti uočiti pješaka.

33. Provedenom obdukcijom mrtvog tijela SC koji je smrtno stradao uslijed naleta osobnog vozila na tijelo oštećenog, prema Zapisniku o obdukciji (str.168- 170), o čemu je sačinjena i fotodokumentacija (str.171-191), utvrđeno je da je uzrok smrti oštećenika prijelomi svoda i baze lubanje s nagnječenjem mozga te je oštećenik zadobio brojne oguljotine kože ekstremiteta, ranu razderotinu kože glave i desnog bedra te lijevog stopala, krvni podljev mekog oglavka, prijelome svoda i baze lubanje s nagnječenjem mozga te prijelome 3. do 7. rebra lijevo i skupno ozljede predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu i smrt je nasilna, a ozljede su takove naravi da liječnička pomoć nije mogla spasiti život ozlijeđenog.

34. Provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za sudsku medicinu Petru Škaviću, dr. med., utvrđeno je da je oštećenik – žrtva SC zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu u vidu brojnih površinskih ozljeda te opsežne ozljede i to rane razderotine kože i mišića stražnje vanjske bočne strane desne natkoljenice, rane razderotine kože glave desno tjemeno, krvni podljev mekog oglavka, prijelome svoda i baze lubanje, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica, nagnječenja i defekte mozgovine, prijelom 3. – 7. lijevog rebra uz kralježnicu, koje ozljede su bile takvog intenziteta i opsega da su dovele do smrti oštećenika – žrtve SC na mjestu događaja. Utvrđene opsežne ozljede zajedno sa površinskim ozljedama treba prema mehanizmu i vremenu nastanka shvatiti kao cjelinu i označiti osobito teškom tjelesnom ozljedom, a bile su takvog intenziteta i opsega da su dovele do smrti oštećenog, a pritom opsežna ozljeda glave u vidu višestrukih prijeloma, unutarlubanjskih krvarenja te nagnječenja i defekata mozgovine predstavlja apsolutno smrtonosnu ozljedu te nikakva medicinska pomoć ne bi mogla spasiti život oštećenom. Utvrđene ozljede viđaju se nastale kod pješaka stradalih prigodom naleta osobnih vozila i prema tome, smrt pokojnog oštećenog SC je nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Uspoređujući ozljede oštećenog s oštećenjima i tragovima na vozilu, prema mišljenju vještaka Petra Škavića proizlazi da se u trenutku naleta oštećeni nalazio u uspravnom položaju, nailazećem vozilu okrenut stražnjom, više desnom bočnom stranom tijela ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja. Primarni kontakt je ostvaren udarcem prednjeg lijevog vrha vozila u stražnju, više vanjsku bočnu stranu desne noge (natkoljenice) oštećenog, koja je pritom bila neopterećena težinom tijela. U nastavku odigravanja prometne nesreće došlo je do istovremenog nabacivanja te rotacije tijela oštećenog u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu oko uzdužne osi koja prolazi kroz težište tijela, pri čemu su udarcima viših dijelova tijela oštećenog (glava i trup) o više dijelove vozila (poklopac motora, vjetrobransko staklo i „A“-stup) nastale utvrđene opsežne ozljede glave i prsnog koša, a naposljetku je tijelo oštećenog odbačeno s prednjeg kraja vozila preko dvorišne ograde kuće broj 10a [adresa]. Prema vještaku, sa sudsko-medicinskog stajališta nije moguće zaključivati o načinu i brzini kretanja oštećenog prije naleta, odnosno, na koji način je i kako došao u naletni položaj. Utvrđene ozljede kakve je zadobio oštećeni, viđaju se nastale kod osoba spola i dobi oštećenog u sličnim prometnim nesrećama , pri brzinama od najmanje oko 45 km/h.

35. Prema zapisniku o očevidu provedenom u odnosu na optuženog JC, o čemu je sačinjena i fotodokumentacija očevida (str.154-159), utvrđena je ozljeda na gornjoj usni i u ustima ozljeda prednjih donjih zubi 1. i 2. lijevo, a na odjeći tragovi crvene boje nalik na krv.

36. U odnosu na ozljede optuženog JC, ozlijeđenog od strane druge osobe, dana 27. prosinca 2023. oko 17,30 sati, vještak Petar Škavić je utvrdio da su pregledom i tijekom liječenja optuženog utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze natučenja s kontuzijskim biljegom glave u području desne jagodične kosti i kontuzijski biljeg veličine 20 cm na desnoj strani prsnog koša sprijeda, a na fotografijama optuženog vide se i ozljede krvni podljev gornje vjeđe lijevog oka, krvni podljev vjeđa desnog oka, oteklina, krvni podljev i razderotina gornje usne, krvni podljev gingive (zubnog mesa) donje čeljusti u području 1. i 2. zuba lijevo, krvni podljev s oguljotinom kože lijeve strane vrška nosa pa utvrđene ozljede optuženog JC, svaka za sebe i u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu. Ozljede lica su nastale višekratnim djelovanjem sile slabog do srednjeg intenziteta, udarcima nekog tupotvrdog sredstva, a u pravilu ih viđamo nastale udarcima šakom, no nije moguće, kao sredstvo nanošenja, isključiti niti neko drugo tupotvrdo sredstvo, što može među ostalim biti i drvena palica plave boje dužine 74 cm i promjera 3 cm, opisana u zapisniku o očevidu te prikazana na fotografijama fotodokumentacije očevida. Ozljedu prednje desne strane prsnog koša koja je u medicinskoj dokumentaciji opisana tek jednom mjerom (20 cm), s obzirom na veličinu, u pravilu viđamo nastalu udarcem nekog sredstva veće, duguljaste, kontaktne površine, a što može biti među ostalim, prethodno opisana drvena palica. Za nastanak svih utvrđenih ozljeda optuženog bilo je potrebno najmanje pet zasebnih, međusobno odvojenih djelovanja sile-udaraca. U trenutku ozljeđivanja optuženi se nalazio osobi koja mu ozljede nanosi u položaju sučelice ili pod manjim otklonom od tog položaja, dok o položajima tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru, u trenutku ozljeđivanja, nije moguće zaključivati, budući bi ozljede optuženog jednako izgledale u slučaju da su nanesene u uspravnom položaju, ali i u bilo kojem drugom položaju, pri kojemu su ozlijeđeni dijelovi lica i prsnog koša optuženog dostupni ozljeđivanju. Prema nalazu i mišljenju sudsko-medicinskog vještaka, kada se isti dovede u vezu sa iskazima svjedoka ŽC, EC i UC, koje govore o udarcima palicom i rukom, proizlazi da je optuženom JC dok je sjedio u automobilu na mjestu vozača, oštećeni zadao najmanje pet udaraca šakom i palicom i time mu u ukupnosti nanio tjelesnu ozljedu, no na temelju medicinske dokumentacije i provedenog sudsko-medicinskog vještačenja nije utvrđeno da bi kritične zgode optuženik zadobio potres mozga.

37. Vještak dr. sc. Željko Šarić i vještak Petar Škavić na raspravi održanoj 25. studenog 2024. obrazložili su pisani nalaz i mišljenje. Pritom je vještak dr. sc. Željko Šarić utvrdio da na temelju tragova na tehnički pouzdan način ne može utvrditi daljnje kretanje vozila nakon primarnog naleta. S obzirom na tragove evidentirane u zapisniku o očevidu, koji su otpali dijelovi s vozila i nalaze se nakon mjesta udara u daljnjem kretanju vozila, trag broj 7-fragmenti plastike, stakla i cjelovitih dijelova s vozila, dok za drugi dio tragova vještak pretpostavlja da su otpali tijekom udaljavanja s mjesta nesreće , jer navedeni tragovi mogu nastati prilikom odbačaja, prilikom udaljavanja s mjesta nesreće, ta vrsta tragova nije sama po sebi karakteristična kao trag koji može ukazivati ili ne ukazivati na zaustavljanje ili ne zaustavljanje vozila. Prema ovim tragovima vještak pretpostavlja da se vozilo dalje više nije kretalo pod kutom od 16-20 stupnjeva u odnosu na središnju os kolnika, nego se vratilo u smjeru prometnice. Trag broj 1 i broj 2 ukazuju na tragove vožnje koji se kreću prema prometnici i je li ih ostavio vozač svojom radnjom ili ne, vještak ne može na tehnički adekvatan način potvrditi, ali činjenica je da se vozilo kretalo prema prometnici i za takvo kretanje potrebna je i radnja zakretanja na kolu upravljača, no je li do zakretanja kola upravljača došlo voljom vozača ili zbog nekih drugih psihofizičkih stanja vozača, vještak ne može tvrditi. Za tvrdnju da je vozač započeo radnju skretanja minimalno 20 m prije naleta, vještak obrazlaže da je uzeo trag kretanja vozila prije naleta u trenutku njegovog skretanja s ceste, dok za maksimalnu udaljenost prije naleta nema drugih tragova, pri čemu je tvrdnja o minimalnoj udaljenosti od 20 m prije naleta navedena pod pretpostavkom da se vozilo kretalo u svojoj traci, dok za druge načine vožnje vještak nema materijalnih tragova. Pojam naglo skretanje vještak je pretpostavio pod činjenicom da je vozač radnju skretanja poduzeo iz svoje prometne trake, jer nema materijalnih tragova u kojoj se traci vozilo kretalo. Što se tiče uočljivosti pješaka i konkretnu udaljenost, s obzirom da nije bilo prepreka na cesti, vještak pretpostavlja da je optuženiku pješak bio u vidnom polju. Što se tiče vremena događaja, bio je nautički sumrak, odnosno, doba dana koje nije karakteristično za dnevnu svjetlost, a niti noćnu svjetlost, nego prijelaz.

38. Sudsko-medicinski vještak Petar Škavić vezano za ozljede optuženog naveo je da najmanji broj udaraca kojim su nanesene utvrđene ozljede optuženom proizlazi iz opisanih i utvrđenih ozljeda te njihovih lokalizacija, a je li optuženi zadobio više od navedenih minimalnih pet udaraca, vještak se ne može izjasniti budući je moguće da je bilo zadano više udaraca u isto područje, ali i više udaraca zadanih silom nedovoljnom za nastanak izvana vidljivih ozljeda i s obzirom na vrstu i karakteristike utvrđenih ozljeda ne može se zaključivati o točnom broju potrebnih udaraca u pojedino ozlijeđeno područje te se u pravilu navodi broj najmanje potrebnih udaraca za nastanak utvrđenih ozljeda upravo iz tog razloga. Ozljede su nastale udarcima nekog tupotvrdog sredstva, što može između ostalog biti i drvena palica opisana u zapisniku o očevidu. S obzirom na karakteristike ozljeda lica proizlazi da su djelovale sile slabog do srednjeg intenziteta, jer za nastanak krvnih podljeva, oteklina, iste nastaju djelovanjem sile slabog intenziteta, dok takve razderotine nastaju djelovanjem sile srednjeg intenziteta. Nadalje, vještak navodi kako simptomi u vidu glavobolje, vrtoglavice te evetualno povraćanja su nespecifični simptomi, koji mogu biti posljedica čitavog niza uzroka (utjecaj alkohola i/ili drugih opojnih sredstva, reakcija na stres, potresa mozga, nekih neuroloških bolesti i stanja itd), no o kojem bi se točno uzroku ovih simptoma u konkretnom slučaju radilo vještak se ne može izjasniti, pri čemu udarci u glavu mogu rezultirati potresom mozga koji bi mogao rezultirati ranije navedenim simptomima, no takva dijagnoza tijekom obrade optuženog nije postavljena, ali se ne može isključiti. Na postavljeno pitanje vještak navodi kako je liječnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Opće bolnice Bjelovar, temeljem odbijanja obrade od strane optuženoga, vađenja krvi te dojma koji je liječniku upućivao na intoksiciranost opojnim sredstvima, uz poremećaj stanja svijesti GCS 14, agitiranost i nesuradljivost, zaključio da je optuženi tada bio snižene sposobnosti prosuđivanja te ga je uputio na pregled psihijatra. Naknadnim dobivanjem podataka od službenika MUP-a doznalo se da je testiranjem na alkohol (izdisajni, drager test) utvrđeno da je optuženi imao 1,76 promila alkohola. Podaci o prometnoj nesreći u prvom boravku dobivaju se prema svemu sudeći iz heteroanamnestičkih podataka od strane djelatnika vanjske hitne (izvanbolničke) te djelatnika policije, dok se u statusu navodi da optuženi odbija pregled te ne daje podatke o događajima. Kako se potres mozga objektivizira, odnosno, utvrđuje neurološkim pregledom pacijenta, pri čemu je optuženik odbijao liječničku obradu, a naknadnim pretragama, s obzirom na vrstu i karakter navedene ozljede ne može se utvrditi je li u navedeno vrijeme postojao potres mozga, proizlazi da u medicinskoj dokumentaciji za optuženog nije postavljena dijagnoza potresa mozga niti sumnja na potres mozga.

39. Po prijedlogu obrane, radi utvrđivanja oštećenja lijeve strane vozila i uzroka takvih oštećenja, dovodeći ista u vezu sa činjenicom iz zapisnika o očevidu da je bilo kontakta između vozila i ograde, kao i sa iskazom svjedoka FC i GC, prema čijim iskazima bi proizlazilo da je prije naleta na pješaka vozilo udarilo u betonsku ogradu, kao i radi utvrđivanja vidljivosti na mjestu događaja, vještak dr. sc. Željko Šarić dopunio je prometno-tehničko vještačenje te se u pisanoj dopuni od 10. siječnja 2025. očitovao, navodeći da je neposredno prije prometne nesreće optuženik poduzeo radnju skretanja ulijevo, čime je napustio kolnik i prešao na nogostup i travnatu površinu i na temelju tragova vožnje po travnatoj površini i promjena smjera kretanja evidentirana u očevidu, vještak zaključuje da je skretanje izvedeno postupno pod kutom od 16-20 stupnjeva u odnosu na os kolnika, a isti tragovi vožnje po travnatoj površini ne ukazuju da je optuženi, nakon skretanja sa kolnika, naglo više mijenjao smjer kretanja ili poduzimao druge radnje u cilju izbjegavanja prometne nesreće. Brzina vozila od 55 km/h uzrokovala je odbačaj tijela pješaka za 11,5 m i navedena brzina kretanja vozila optuženog nije utjecala na slijetanje vozila s kolnika, već je to bila isključivo radnja vezana uz manipulaciju kola upravljača ulijevo. Optuženik je u trenutku napuštanja kolnika imao mogućnost uočiti pješaka, pri čemu je bio nautički sumrak, a vozači u uvjetima noćne vožnje i pri uključenim kratkim svjetlima na vozilu, objektivno su u mogućnosti identificirati svjetlosno neoznačenu prepreku na udaljenosti od minimalno 25 m ispred vozila, tako da je optuženik imao mogućnost uočiti pješaka, a do nesreće ne bi došlo da se optuženi kretao kolnikom u skladu s prometnim propisima, bez naglog skretanja ulijevo na nogostup i travnatu površinu. U trenutku međusobnog uočavanja vozilo optuženog je južno od kolnika, a oštećeni pješak između nogostupa i ograde te je kut između središnjih osi vozila i pješaka iznosio približno 20-30 stupnjeva i tehničke mogućnosti uočavanja oštećenika od strane optuženika ostvarile su se minimalno 25 m prije samog naleta, što je vremenski minimalno 1,8 sekundi prije naleta i u tom trenutku vozilo je na kolniku, a pješak na travnatoj površini. [adresa], osim toga, osvijetljena je javnom rasvjetom s južne strane kolnika, odnosno, na travnatoj površini gdje se dogodio nalet i u trenutku nesreće javna rasvjeta je bila u funkciji, a uz javnu rasvjetu, vozilo je opremljeno putnim svjetlima koja mu omogućavaju vidljivost u konkretnim uvjetima te je pješak bio uočljiv minimalno 25 m prije naleta. Vezano za kontakt vozila i ograde, vještak je utvrdio da su oštećenja na lijevoj strani vozila, uključujući prednji lijevi dio, blatobran i vjetrobransko staklo, primarno uzrokovana kontaktom s pješakom, a kontakt vozila s ogradom ostvaren je prednjim lijevim donjim dijelom prednjeg odbojnika u zoni svjetla za maglu i prednjim lijevim naplatkom i pneumatikom. Kada bi vozilo prvo udarilo u ogradu, a zatim u oštećenog, u tom slučaju odbačaj bi iznosio oko 6,00 m te je gotovo nemoguće da bi došlo do prebacivanja tijela preko ograde koja je visine 1,15 m, a također, da je do naleta došlo odmah nakon udara vozila u ogradu, nalet bi bio više frontalnim dijelom vozila u stražnju stranu pješaka jer bi lijeva strana vozila u tom trenu bila u kontaktu s ogradom. Prometno-tehnički vještak uzeo je u obzir utvrđenje sudsko-medicinskog vještaka prema kojemu je primarni kontakt ostvaren udarcem prednjeg lijevog vrha vozila u stražnju više vanjsku bočnu stranu desne noge (natkoljenice) oštećenog koja je pritom bila neopterećena težinom tijela, a navedeni položaj ne bi bio moguć u slučaju da je do naleta došlo nakon udara u ogradu , jer je vozilo prednjim lijevim pneumatikom i nakon udara u zid nastavilo kretanje i uz ogradu i ostavilo tragove rotacije po ogradi, radi čega vještak smatra da je prvo došlo do udara vozila u pješaka, a zatim u ogradu te s obzirom na to da su se kontakti vozila s pješakom i ogradom dogodili na vrlo malom prostoru pri relativno velikoj brzini u vrlo kratkom vremenu, prema mišljenju vještaka dr. sc Željka Šarića, tvrdnje svjedoka FC i GC su rezultat pogrešne procjene.

40. Obrana je predlagala ponovno pozivanje vještaka dr. sc. Željka Šarića na raspravu, s obzirom na navode iz dopune nalaza i mišljenja, pri čemu je vještak na raspravi 26. ožujka 2025., ostajući kod ranijeg nalaza i mišljenja naveo da je brzina kretanja vozila u trenutku naleta iznosila 55 km/h, bez obzira je li se vozilo kretalo konstantnom brzinom ili krenulo iz zaustavljenog položaja. Vezano za poduzimanje kočenja, vještak je naveo da ne postoje tragovi kočenja koji su karakteristični za intenzivno kočenje, ali ni tragovi bilo koje vrste kočenja manjeg intenziteta. Na istoj raspravi kod nalaza i mišljenja ostao je i sudsko-medicinski vještak Petar Škavić, dr.med. Sud prihvaća u cijelosti kao objektivan i nepristran nalaz i mišljenje vještaka koji su proveli kombinirano prometno-tehničko i sudsko-medicinsko vještačenje, pri čemu su uzeli u obzir svu raspoloživu dokumentaciju u spisu, svoj pisani nalaz i mišljenje obrazložili su i dopunili pisanim putem i usmeno i neposredno na raspravi te odgovorili sva pitanja suda i stranaka. S obzirom na sve utvrđeno ovim vještačenjem, sud je odbio prijedlog obrane za pribavljanje podataka o javnoj rasvjeti, vidljivosti na mjestu događaja i vremenskim prilikama, radi utvrđivanja mogućnosti izbjegavanja naleta, smatrajući da optuženik nije mogao uočiti oštećenika kao pješaka. Kada se dovede u vezu provedeno prometno-tehničko vještačenje sa iskazima svjedoka FC i JĆ, prema kojima proizlazi da je vozač vozilom sa kolnika skrenuo u smjeru nogostupa, može se zaključiti da se prethodno prije naleta na oštećenog, optuženik kretao svojom desnom prometnom trakom za njegov smjer kretanja [adresa] te je na udaljenosti od najmanje 25 metara imao mogućnost uočiti oštećenika, no optuženik je po uočavanju oštećenika, na udaljenosti 20 metara prije naleta, naglo usmjerio kretanje svog vozila ulijevo, dakle, iz svoje desne prometne trake u smjeru suprotne strane kolnika za njegov smjer kretanja te u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se kretao oštećenik, za koju radnju je bila potrebna aktivna radnja zakretanja kola upravljača automobila te optuženik nije poduzeo niti jednu radnju s ciljem izbjegavanja prometne nesreće, iako je imao tehničke mogućnosti uočiti oštećenika prostorno minimalno 25 m prije naleta i vremenski 1,8 sekundi prije naleta, u kojem trenutku je optuženik na kolniku, a oštećenik na travnatoj površini .

41. Iz nalaza i mišljenja glavnog vještaka za požare i eksplozije dr. sc. Ivane Bačić, dipl. ing., u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Zagreb, Službi kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja(str.507-512), a koji nalaz i mišljenje sud prihvaća u cijelosti jer je vještačenje provedeno objektivno i nepristrano, analizom uzoraka izuzetih prilikom provođenja očevida, utvrđeno je da se broj, raspored, vrsta i izgled slojeva spornog uzorka boje, izuzetog s mjesta događaja u [adresa], TC [adresa] (omot 5-krhotina boje), podudaraju s tragovima nespornih uzoraka boje izuzetih s osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], ali s onog dijela na kojemu nisu rađene jednake preinake kao na mjestu izuzimanja nespornih uzoraka (omot 11-nesporna boja s vozila reg. oznake [registarska oznaka]), što ukazuje da se radi o boji koja je otpala s navedenog automobila na mjestu događaja u [adresa], u [adresa]. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka sud je pročitao uz suglasnost stranaka, pri čemu nije bilo primjedbi na ovo provedeno vještačenje.

42. Tijekom očevida u [adresa], u dvorištu kbr. 35, na mjestu pronalaska osobnog automobila marke Mitsubishi, reg. oznake [registarska oznaka] bijele boje, izuzeti su tragovi sa navedenog automobila radi provođenja biološkog vještačenja. Iz nalaza i mišljenja glavnog vještaka za biološka vještačenja Nataše Ortynski, prof., stalnog sudskog vještaka za biološka vještačenja, u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Zagreb, Služb i bioloških i kontaktnih vještačenja (str.513-524) utvrđeno je da je analizom dostavljenih tragova krvi utvrđen DNA profil muške osobe koji se podudara sa DNA profilom oštećenika - žrtve SC, iz čega proizlazi da je tijelo oštećenog SC bilo u kontaktu upravo s osobnim automobilom Mitsubishi reg. oznake [registarska oznaka]. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka sud je pročitao uz suglasnost stranaka, pri čemu nije bilo primjedbi na ovo provedeno vještačenje.

43. Kada se činjenice utvrđene provedenim prometno-tehničkim i sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. sc. Željku Šariću i Petru Škaviću, dr. med., čiji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao objektivan, nepristran i sukladan pravilima struke, znanosti i vještine, dovedu u vezu sa činjenicama prethodno navedenim i utvrđenim provedenim očevidom te vještačenjem tragova izuzetih s mjesta događaja u [adresa] i tragova izuzetih s osobnog automobila Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) te tragova krvi s predmetnog automobila, sud smatra utvrđenim da je optuženi JC kritične zgode, krećući se [adresa] TC kretanje osobnog automobila Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) naglo usmjerio u lijevo u smjeru suprotne strane kolnika za njegov smjer kretanja te u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se u tom trenutku kretao oštećenik - žrtva SC, gdje je na travnatoj površini između nogostupa i ograde kbr. 10a, došlo do naleta tako što je optuženi JC prednjim više lijevim vrhom vozila udario u više vanjsku bočnu stranu desne natkoljenice oštećenika

– žrtve SC, što je dovelo do istovremenog nabacivanja te rotacije tijela, a potom i udara glave i trupa o poklopac motora, vjetrobransko staklo i „A“ -stup te odbacivanja tijela s prednjeg kraja vozila preko dvorišne ograde u dvorište kuće br. 10a, uslijed čega je oštećenik – žrtva SC zadobio sudsko-medicinskim vještačenjem prethodno opisane utvrđene ozljede, koje su bile takvog intenziteta i opsega da su dovele do smrti oštećenog SC. Kada se činjenice utvrđene provedenim prometno-tehničkim i sudsko-medicinskim vještačenjem i činjenice prethodno navedene i utvrđene provedenim očevidom te vještačenjima izuzetih tragova, dovedu u vezu sa iskazima svjedoka FC, GC, DC, ŽC, EC i UC, sud smatra utvrđenim da je neposredno prije naleta osobnog automobila Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) na pješaka oštećenog SC, dana 27. prosinca 2023. oko 17,30 sati u [adresa], u [adresa], optuženog JC kroz otvorena vrata navedenog osobnog automobila marke "Mitsubishi" model L200, registarske oznake i broja KA-IK2107, kojeg je zaustavio u [adresa] i dok je sjedio na vozačkom sjedalu, upravo oštećeni žrtva SC više puta udario šakom i drvenom palicom duljine 0,74m i promjera 0,03m po glavi i tijelu, a koji fizički napad od strane oštećenika - žrtve je prestao uslijed nailaska drugih vozila, nakon čega se optuženi JC vozilom udaljio u smjeru križanja ulica TC i KC, okrenuo vozilo i vratio se u [adresa] TC i kretanje osobnog automobila Mitsubishi L200 reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) naglo usmjerio u lijevo u smjeru suprotne strane kolnika za njegov smjer kretanja te u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se kretao oštećenik - žrtva SC, tako da je tada uslijedio prethodno opisani nalet osobnog automobila optuženog JC na pješaka oštećenog SC.

43.1. Rekonstrukcijom događaja prometne nesreće ne bi se utvrdile neke nove odlučne činjenice, s obzirom na do sada provedena vještačenja, očevide i ispitivanja svjedoka, uzimajući u obzir iskaze svjedoka o načinu kretanja i ponašanja optuženika i oštećenika toga dana, postojanje javne rasvjete i vidljivost na mjestu događaja prema zapisniku o očevidu, vrijeme nautičkog sumraka te prostorno-vremensku mogućnost izbjegavanja naleta vozilom na oštećenika, prema vještaku dr. sc. Željku Šariću, kao i s obzirom da se činjeničnim opisom kaznenog djela optuženik ne tereti zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. Kaznenog zakona.

44. Provedenim toksikološkim vještačenjem utvrđeno je da je optuženi JC u vrijeme događaja bio pijan i apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju, s obzirom da je kod njega utvrđena koncentracija apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 1,76 g/kg, dok je kod oštećenog-žrtve SC utvrđena koncentracija apsolutnog alkohola u krvi od 1,94 g/kg, u mokraći 2,20 g/kg, a u očnoj vodici 1,78 g/kg te je prije smrti bio pijan.

45. Vještak toksikološke struke VC, stalni sudski vještak za požare i eksplozije, zaštite na radu u kemijskoj industriji i toksikologiju, u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 14. siječnja 2025. naveo je da je uz koncentraciju alkohola u krvi od 1,76 g/kg osoba u pijanom stanju, koje karakterizira nesposobnost rasuđivanja i razumijevanja, znatno poremećena koncentracija i ozbiljno narušene intelektualne funkcije, javlja se gubitak ravnoteže, teturav hod, pojava vrtoglavice, eventualno povraćanje, a koordinacija je već toliko narušena da je prisutna nesposobnost usklađivanja pokreta, nestaje samokritičnost i samokontrola, a zbog otežanog razmišljanja, planiranja i snalaženja u složenijim i nepredviđenim situacijama, vozač donosi pogrešne odluke, može se pojaviti i surovost i grubost prema drugima , uz svađalačko raspoloženje i drsko ponašanje. Već pri nižim koncentracijama javljaju se znatne promjene u vidnom i slušnom zapažanju koje bitno utječu na vozačke sposobnosti, smanjuje se vidna oštrina, ali i suzuje vidno polje i otežano zapažaju bočne prepreke te krivo procjenjuje bočni razmak, udaljenost od predmeta u pokretu , vozaču treba više vremena za procjenu situacije u prometu, prepoznavanje opasnosti te brzo i točno reagiranje. Optuženi nije mogao pravovremeno zapažati i procjenjivati prometnu situaciju, nije bio u stanju kognitivno procesuirati događaje niti percipirati dovoljno informacija u vidnom polju. Kako proizlazi iz nalaza i mišljenja toksikološkog vještaka VC, optuženi je uz koncentraciju od 1,76 g/kg apsolutnog alkohola u krvi bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti bile zbog toga bitno smanjene te je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju.

46. Vještak VC je na raspravi 5. veljače 2025. obrazložio pisani nalaz i mišljenje te utvrdio da je kod optuženog JC maksimalna koncentracija mogla iznositi oko 2 promila alkohola u krvi te se općenito ponašanje ljudi sa koncentracijom od 1,76 promila do 2 promila ne razlikuje pretjerano, jer su oba stanja pijana stanja i alkohol djeluje podjednako kod prosječnih ljudi. Većina osoba sa takvom koncentracijom alkohola ima narušene intelektualne funkcije, narušenu koncentraciju, gubi ravnotežu, javlja se vrtoglavica, prostorno može biti dezorijentiran, nestaje samokritičnost i samokontrola, opasnost se ne uočava realno, reakcijska sekunda se produžava, vidni kut je smanjen i boje se ne uočavaju jasno, dolazi do poremećaja prisebnosti, obrada informacija je narušena i usporena i većina ljudi ima problem sa pamćenjem samih događaja.

47. Na raspravi 3. lipnja 2025. vještak VC obrazložio je da je zadatak vještaka toksikologa utvrditi koncentraciju alkohola u krvi i dati procjenu stupnja alkoholiziranosti te stoga vještak nije u koliziji sa vještacima psihijatrijske struke zbog toga što objašnjenje ponašanja ljudi u određenom stupnju alkoholiziranosti proizlazi iz literaturnih podataka, a ne na temelju promatranja i opservacije samog pojedinca. Prosječna reakcijska sekunda tj. vrijeme koje je potrebno da se uoči problem pa do reakcije kod prosječnih ljudi iznosi 0,75 sekundi, a sa povećanjem alkohola u krvi povećava se i reakcijska sekunda. Također vještak isključuje alkoholiziranost optuženog kao jedini razlog načina vožnje optuženog. Nadalje, redoviti konzumenti lakše podnose alkoholnu opijenost, od osoba koje nisu naviknute na konzumaciju alkohola i tolerancija na alkohol se razvija, a alkohol u krvi optuženog je u trenutku događaja bio u fazi eliminacije iz organizma te neovisno u kojoj je fazi eliminacije bio, da bi se alkohol potpuno izlučio iz organizma potrebno bi bilo nešto više od 12 sati. Sinergijski učinak kokaina i alkohola je moguć ovisno kako je što konzumirano i kada. Alkohol djeluje anksiolitički i prilikom resorpcije i prilikom eliminacije i dok god se nalazi u organizmu i krvotoku on će djelovati i na središnji živčani sustav jer se raspoređuje proporcionalno u organizmu. Alkohol u toj koncentraciji utječe na sve osobe, ne samo na vozače, dok je u dopuni vještak naveo samo segmente koji utječu na vozačke sposobnosti i u domeni je liječnika psihijatra pitanje o anksiolitičkom djelovanju alkohola u svim fazama, konzumacije, resorpcije i eliminacije.

48. Prema prometno-tehničkom vještaku, upravo uslijed nekočenog kretanja osobnog automobila kojim je upravljao optuženik, brzinom kretanja od oko 55 km/h, došlo je do naleta na pješaka oštećenog SC, tako da je oštećeni pješak bio odbačen za oko 11,5 m, pri čemu je minimalno 20 m prije naleta optuženi JC započeo radnju skretanja u lijevo i nije se kretao uz desni rub kolnika, već se nastavio kretati pod kutom od oko 16 do 20 stupnjeva u odnosu na središnju os kolnika i u skretanju automobilom napustio je kolnik i započeo kretanje po nogostupu i travnatoj površini gdje je došlo do naleta na oštećenika, a nalet bi bio izbjegnut da optuženi nije poduzeo aktivnom radnjom zakretanja kola upravljača radnju skretanja ulijevo u odnosu na središnju os kolnika i započeo kretanje po nogostupu i travnatoj površini, pri čemu optuženi JC nije reagirao nijednom radnjom, nije mijenjao smjer kretanja niti poduzimao druge radnje s ciljem izbjegavanja naleta na oštećenog pješaka, iako je imao tehničke mogućnosti uočiti oštećenog pješaka prostorno minimalno 25 m prije samog naleta i vremenski 1,8 sekundi prije naleta. Kada se nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka dovede u vezu sa iskazima prethodno navedenih svjedoka, koji su kritične zgode bili u [adresa] i koji iskazuju o prepiranju čovjeka izvan vozila sa čovjekom u vozilu te fizičkom napadu na vozača, a opisuju i kretanje vozača vozila i pješaka nakon prepirke i fizičkog napada, a osobito s iskazom svjedoka GC, koji iskazuje da je predmetni vozač automobila namjerno htio zgaziti pješaka te je nakon naleta na pješaka, vozilom otišao iz iste ulice, sud zaključuje da je optuženi poduzetom objektivnom radnjom zakretanja kola upravljača osobnog automobila i skretanjem naglo ulijevo u trenutku uočavanja oštećenog pješaka te kretanjem po nogostupu i travnatoj površini gdje se nalazio oštećenik, tako da je došlo do naleta na oštećenika, poduzeo objektivnu radnju kojom lišava života oštećenog. Dovodeći u vezu činjenice utvrđene prometno-tehničkim vještačenjem o vremenskoj i prostornoj mogućnosti uočavanja pješaka oštećenika i o načinu kretanja optuženog vozilom, kao i o mogućnosti izbjegavanja naleta na oštećenika, sa činjenicama utvrđenim toksikološkim vještačenjem po vještaku VC, o pijanom stanju optuženika i reakcijskoj sekundi od 0,75 s, sud zaključuje da je optuženik unatoč svom pijanom stanju uočio oštećenog dok se oštećenik kretao po nogostupu, odnosno, travnatoj površini između nogostupa i ograde, na minimalnoj udaljenosti od 25 metara od njega, a 1,8 sekundi prije naleta te kada je uočio oštećenika, optuženi JC minimalno 20 m prije naleta kretanje svog vozila naglo je usmjerio ulijevo i započeo je radnju kretanja u lijevo u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se kretao oštećenik i nije poduzimao niti jednu radnju vozilom kojom bi izbjegao nalet na oštećenog pješaka, tako da je i došlo do naleta na oštećenog pješaka, a kako je utvrđeno sudsko-medicinskim vještačenjem, uslijed objektivne radnje naleta vozila optuženog na oštećenika, oštećeni pješak je zadobio takve ozljede koje su dovele do smrtnog ishoda za istog . Dovodeći u vezu prometno-tehničko vještačenje, sa iskazom svjedoka GC i FC u dijelu kada opisuju nailazak vozila optuženog iz smjera [adresa] prema nogostupu i travnatoj površini u [adresa], sud zaključuje da se neposredno prije naleta optuženi vozilom kretao kolnikom, po svojoj desnoj prometnoj traci te je kretanje svog vozila naglo usmjerio u lijevo, u smjeru suprotne strane kolnika za njegov smjer kretanja te u smjeru nogostupa i travnate površine upravo kada je uočio oštećenika i upravo iz razloga što je uočio pješaka, pri čemu se nakon naleta na oštećenog, optuženi svojim vozilom kreće po sličnom putu prema kojem je i ušlo u nalet, odnosno, optuženi se vratio u smjeru prometnice, za što je također trebala aktivna radnja zakretanja kola upravljača vozila, a sve to upućuje na zaključak da je optuženik poduzeo objektivnu radnju kojom lišava života oštećenika.

49. Prema nalazu i mišljenju vještaka dr. sc. Maje Jelene Čop u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Zagreb, Služba kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja (str.726-729), u biološkim uzorcima optuženog utvrđena je prisutnost u krvi metabolita kokaina benzoilekgonina u koncentraciji 140,9 mikrograma po litri i u mokraći kokaina i njegovih metabolita anhidrometilekgonina, benzoilekgonina i kokaetilena, što upućuje na zaključak da je optuženik konzumirao kokain, a u odnosu na oštećenog SC, prema glavnom vještaku za toksikološka vještačenja dr. sc. Ljubici Tomašek, stalnom sudskom vještaku za toksikologiju (str.730-732), utvrđena je u krvi prisutnost kokaina i njegovih metabolita benzoilekgonina, anhidrometilekgonina i metilekgonina, alprazolama, diazepama i njegovih metabolita nordazepama i temazepama, derivata benzodiazepina benzofenona ACB te u mokraći kokaina i njegovih metabolita norkokaina, benzoilekgonina, anhidrometilekgonina, metilekgonina i etilekgonina, diazepama i njegovih metabolita nordazepama i temazepama , što upućuje na zaključak da je između ostalog oštećenik konzumirao kokain.

50. U odnosu na toksikološko vještačenje utjecaja droge na optuženog JC, stalna sudska vještakinja za toksikologiju Sandra Mudrić, dipl. ing. u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Zagreb, Služba kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja, utvrdila je prema Zapisniku o vještačenju od 21. siječnja 2025., da je u biološkim uzorcima krvi optuženog utvrđena prisutnost metabolita kokaina benzoilekgonina u koncentraciji od 140,9 mikrograma po litri i u mokraći kokaina i njegovih metabolita anhidrometilekgonina, benzoilekgonina i kokaetilena, što ukazuje da je optuženik konzumirao kokain, a kokain je stimulans središnjeg živčanog sustava i najčešće se konzumira intranazalno, pri čemu se brzo apsorbira u organizam te metabolizira u dva glavna neaktivna metabolita benzoilekgonin i metilekgonin, a prilikom istovremene konzumacije s alkoholom, nastaje i aktivni metabolit kokaetilen. Vrijeme polueliminacije je kratko i iznosi 30 do 90 minuta, a djelovanje kokaina očituje se kao pojava euforije, povećane budnosti, intelektualnog funkcioniranja, povećanog samopouzdanja, energije, govorljivosti, oslobađanja socijalne inhibicije te daje osjećaj snage i konzumenti pod utjecajem kokaina skloni su rizičnom ponašanju. Učestalo uzimanje kokaina djeluje na kognitivne sposobnosti koje se odnose na pažnju, vizualnu percepciju, pamćenje, brzinu reagiranja, odlučivanje i provedbu odluka. Prema literaturi, benzoilekgonin u krvi i pri nižim koncentracijama od one utvrđene kod optuženog, smanjuje vozačke sposobnosti, a što se pripisuje iscrpljenosti koja se javlja uslijed nespavanja nakon konzumacije kokaina. Naveden metabolit dodatno je svojim djelovanjem negativno utjecao na psihomotorne i kognitivne sposobnosti te višestruko umanjio sposobnost za sigurnu vožnju. Vještakinja Sandra Mudrić dopunila je nalaz i mišljenje na raspravi 5. veljače 2025., a potom i na raspravi 3. lipnja 2025., kada je utvrdila da se djelovanje kokaina dijeli na dvije faze, tzv. rana faza koja nastupa odmah nakon konzumacije kokaina, a očituje se u euforiji, pojačanoj pažnji i koncentraciji, razgovorljivosti, povećanoj budnosti i fokusu, poboljšanoj izvedbi jednostavnih zadataka, uz motorički nemir, nesanicu i gubitak apetita. U većim dozama pojavljuje se anksioznost, razdražljivost, dezorijentirano i impulzivno ponašanje, agresivnost, a kroničnom upotrebom dolazi do promjene osobnosti i hiperaktivnosti, nakon čega nastupa kasnija faza, u kojoj se javlja depresija središnjeg živčanog sustava, nervoza, umor i pospanost. S obzirom da u krvi nije bio utvrđen kokain u trenutku izuzimanja uzorka krvi, ne znači nužno da nije bio prisutan u trenutku događaja. U tom slučaju koncentracija utvrđenog metabolita biti će manja. Isto tako, jednako je moguće da kokain nije bio prisutan u krvi u trenutku događaja pa će koncentracija utvrđenog metabolita biti veća, dakle, vještakinja ne može sa sigurnošću reći u kojoj fazi djelovanja se nalazio optuženik, no konzumacija kokaina najvjerojatnije je bila unutar 24 sata u trenutku izuzimanja uzorka, jer je kokain utvrđen u mokraći imenovanog. Prilikom intranazalne konzumacije kokaina, aktivno djelovanje kokaina je od 15 do 30 minuta te kokain može djelomično umanjiti djelovanje alkohola, ali s druge strane metabolizmom kokaina i alkohola nastaje metabolit kokaetilen, koji je utvrđen u mokraći optuženog i koji pojačava djelovanje kokaina. Na temelju utvrđene koncentracije benzoilekgonina može se reći da je imenovani bio pod utjecajem kokaina jer je utvrđena koncentracija bila veća od preporučene literaturne vrijednosti, iznad koje se smatra da utječe negativno na psihofizičke sposobnosti pojedinca. Na temelju utvrđene koncentracije benzoilekgonina, koja se prema literaturi smatra većom od granične, vještakinja smatra da je imenovani bio pod utjecajem kokaina, no nema podataka o poremećaju svijesti. Metabolit kokaetilen utvrđen je u mokraći, što ukazuje da je optuženi konzumirao kokain i alkohol ili istovremeno ili u nekom kraćem razdoblju u kojemu je kokain bio prisutan u krvi, pri čemu alkohol čini osobu pospanom, a kokain ju budi, što je u skladu sa literaturnim podacima kod aktivnog djelovanja kokaina u ranoj fazi, gdje se javlja i povećava budnost, a samim time i podacima da kokain može poboljšati kognitivne sposobnosti prilikom istovremene konzumacije sa alkoholom, no nije moguće odrediti u kojoj fazi je optuženi bio u trenutku događaja, ali je u trenutku izuzimanja uzorka krvi bio u kasnijoj fazi djelovanja kokaina u kojoj nastupa depresija središnjeg živčanog sustava i na toj činjenici je dano mišljenje o utjecaju.

51. Provedenim toksikološkim vještačenjem utjecaja droge utvrđeno je da je optuženik prije predmetnog događaja unutar 24 sata konzumirao kokain te je optuženi u vrijeme događaja bio pod utjecajem kokaina, ali je u trenutku izuzimanja uzorka krvi bio u kasnijoj fazi djelovanja kokaina u kojoj nastupa depresija središnjeg živčanog sustava.

52. Sud prihvaća nalaz i mišljenje svih vještaka koji su proveli toksikološka vještačenja optuženog i oštećenog, pri čemu su isti iznijeli svoje zaključke na temelju analize raspoloživih izuzetih uzoraka optuženog i oštećenog, a svoje zaključke su iznijeli i neposredno na raspravi kod suda. Obrana je predlagala kombinirano prometno- tehničko i toksikološko vještačenje, između ostalog, radi utvrđivanja prostorno- vremenske mogućnosti uočavanja i izbjegavanja naleta na oštećenika kočenjem, uvažavajući i utjecaj konzumiranih sredstava, no isti prijedlog je kao nevažan odbijen jer se istim ne bi utvrdile neke nove odlučne činjenice, s obzirom na činjenice koje su do sada utvrđene. Prometno-tehnički vještak se izjasnio o prostorno-vremenskoj i tehničkoj mogućnosti izbjegavanja naleta optuženika na oštećenika, pri čemu je vještak utvrdio kako nema nikakvih tragova na temelju kojih bi se moglo zaključiti da je optuženik poduzeo ijednu radnju s ciljem izbjegavanja naleta na oštećenika. Isto tako, vještak toksikolog VC zaključuje da na optuženikov način kretanja automobilom kritične zgode nije utjecao isključivo alkohol, pri čemu vrijeme od trenutka uočavanja prepreke pa do reakcije, odnosno tzv. reakcijska sekunda iznosi 0,75 sekundi kod prosječnih ljudi, dok se reakcijska sekunda povećava s povećanjem alkohola u krvi, a vještak toksikolog Sandra Mudrić zaključuje da je optuženik kritične zgode bio i pod utjecajem kokaina pa kada se rezultati toksikoloških vještačenja dovedu u vezu sa činjenicama utvrđenima prometno-tehničkim vještačenjem i iskazom svjedoka GC i FC koji su osobno vidjeli način kretanja vozila optuženika po kolniku [adresa] i naglo skretanje vozila prema nogostupu kojim se pješice kretao oštećenik, može se zaključiti da je optuženik na kolu upravljača automobila kojim je upravljao kritične zgode, voljno i ciljano poduzeo upravo radnju skretanja ulijevo u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se kretao oštećenik prostorno 20 metara prije naleta, dakle, nakon uočavanja oštećenika, kojeg je imao tehničke mogućnosti u konkretnom slučaju uočiti na udaljenosti 25 metara prije naleta, a što je 1,8 sekundi prije naleta i nije poduzimao niti jednu radnju s ciljem izbjegavanja naleta pa tako niti ikakvo kočenje, a nakon naleta se automobilom vratio na prometnicu na isti način na koji je i ušao u nalet.

53. Provedenim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem provedenom po ustanovi Zavodu za forenzičnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče Zagreb utvrđeno je da je optuženi JC odrastao u necjelovitoj, disfunkcionalnoj obitelji i zahtjevnim uvjetima, u kojima su smanjena stabilnost i posljedični osjećaj sigurnosti očito utjecali na razvoj ličnosti do razine poremećaja u odrasloj dobi. Optuženik ispunjava dijagnostičke kriterije za poremećaj ličnosti s dominantno narcističkim i disocijalnim karakteristikama. Narcistički poremećaj ličnosti karakterizira visoko mišljenje o vlastitim sposobnostima i osobinama ličnosti, očekivanja posebnog tretmana i uvažavanja od strane okoline, nekritička idealizacija vlastite životne pozicije, manjkavo empatijsko razumijevanje osjećaja. Disocijalnu razinu određuje njegova stalna konfrontacija s društvenim normama, manjkave mogućnosti učenja i korekcije ponašanja iz ranijih negativnih iskustava, a rizično ponašanje stil je ponašanja koji se ponavlja, pri čemu tijekom pregleda za potrebe vještačenja, neke podatke iz vlastitog života vezano upravo za kriminalno ponašanje nastoji racionalizirati i minorizirati, pokušavajući sebe i svoju situaciju prikazati u socijalno poželjnom svijetlu. Poremećaju ličnosti nisu duševne bolesti u užem smislu, već se radi o ustaljenom obrascu ponašanja, doživljavanja i reagiranja, koja se očituju kao neprilagodljiv odgovor na čitav niz osobnih i društvenih prilika, izraz su karakterističnog stila života pojedinca i načina obraćanja pojedinca drugima. Optuženik negira psihičke smetnje tijekom života i prvi puta je psihijatrijski pregledan nakon inkriminiranog djela u pratnji djelatnika policije, a dolaskom u zatvor osjetio je simptome situacijski uvjetovane, u smislu nesanice, opterećujućih snova, sniženog raspoloženja, opisana je dijagnoza poremećaja prilagodbe, stanje uzrokovano stresom koje svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju, a nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situaciji, koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Provedena psihologijska obrada tijekom vještačenja upućuje na iznadprosječno verbalno intelektualno funkcioniranje optuženog uz narcisoidnost, niži prag tolerancije frustracije, latentnu agresivnost, mogućnost pretjeranih emocionalnih i impulzivnih reakcija, slabije učenje iz iskustva, poteškoće s prihvaćanjem odgovornosti, poteškoće u stvaranju dubljih emocionalnih odnosa, poteškoće na motivacijskoj razini, poteškoće na afektivnom planu, potiskivanje, negiranje, anksioznost situacijski uvjetovanu, smanjenu kritičnost uz sklonost prikazivanju u socijalno poželjnom svijetlu. Optuženik ne zadovoljava kriterije za postavljanje dijagnoze ovisnosti, ali pokazuje određene simptome štetne uporabe i alkohola i kokaina te optuženi navodi da nikada pod utjecajem alkohola ili droga nije osjećao da bi bio „izvan realiteta“, da bi osjećao paranoju, imao halucinacije ili da bi imao „rupe u sjećanju“ i bio agresivan. Pri utvrđivanju ubrojivosti u vrijeme počinjenja kaznenog djela, vještaci uzimaju u obzir optuženikovu ličnost, kao i konstelacijske faktore (konfliktnu situaciju sa pokojnim SC) te utjecaj sredstava ovisnosti (kokaina i alkohola) pa tako podaci o odnosima optuženog i oštećenog prema iskazima svjedoka otkrivaju postojanje nekih konfliktnih situacija u prijašnjim životnim razdobljima, ponajprije u alkoholiziranom stanju, no optuženik negira mogućnost postojanja nerazriješenih konflikata sa oštećenim, negira bilo kakve incidentne situacije u njihovom odnosu, a odnos opisuje kao prisan, „bio mu je kao brat“, otklanja mogućnost da se u danu kada je bio opisani događaj osjećao „čudno“ ili bio promijenjenog raspoloženja. Vještaci su uzeli u obzir da je toksikološkim vještačenjem utvrđena koncentracija alkohola u krvi od 1,76 g/kg te je optuženik bio pijan i apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju, kao i da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženik konzumirao i kokain, pri čemu, uzimajući u obzir djelovanje navedenih sredstava ovisnosti, alkohol čini osobu „pospanom“, a kokain ju „budi“. Optuženik je na dan događaja pio žestoko: travaricu, viski, konjak uz „gemište“ i ne sjeća se da bi uzeo kokain, pri čemu je podnošenje određene koncentracije alkohola i drugih sredstava ovisnosti, uključujući i kokain, potpuno individualno i ovisi o nizu čimbenika te postoje velike razlike u toleranciji alkohola, a i drugih sredstava ovisnosti i kod jedne te iste osobe u različitim psihofizičkim okolnostima. Prilikom vještačenja vještaci su mišljenja da optuženik ne manifestira klinički značajno slabo prilagođeno ponašanje ili psihološke promjene koje bi govorile u prilog sedacije ili promjena svijesti uslijed intoksikacije kokainom ili alkoholom ili da bi bio „van realiteta“, a u prilog tome govore izjave svjedoka da je optuženik samostalno pokretan, bez poremećaja u hodu, govoru i svijesti, ne opisuje se da bi nepovezano pričao, bizarno se ponašao, govorio nerealne stvari, njegove radnje su organizirane, funkcionalne i točno usmjerene cilju. Prema pregledu psihijatra nakon događaja opisano je da je optuženik etiliziran, nesuradljiv, agitiran, no da je u verbalnom kontaktu uredno orijentiran u svim pravcima, da nije smeten, psihotičan ili suicidalan niti je etiliziran do razine koja bi ugrožavala te nije utvrđena indikacija za hospitalizacijom. Vezano za nesuradljivost optuženog tijekom pregleda, treba uzeti u obzir i njegovu strukturu ličnosti, pri čemu sam navodi da je odbijao preglede i suradnju jer je na rukama imao lisice. Optuženik za potrebe vještačenja opisuje subjektivni osjećaj da se „ničega ne sjeća“, ni razdoblja prije ni za vrijeme ni nakon inkriminiranog događaja, no vještaci nisu utvrdili da bi optuženik neposredno nakon inkriminiranog događaja, a ni kasnije tijekom bolničke obrade, imao poremećaje u govoru, bio sediran ili dezorijentiran ili poremećene svijesti. Optuženikov iskaz o subjektivnom osjećaju amnezije može biti dodatno uvjetovan njegovim negiranjem situacije po tipu nesvjesnog potiskivanja mučnih i neprihvatljivih događaja za njega, a ne može se isključiti ni svjesno negiranje tih događaja, s obzirom na njihove ugrožavajuće dimenzije za optuženika te se isto može tumačiti i kao naknadno psihogeno potiskivanje, no i kao strategija obrane, ali ne kao prekid odnosa sa realitetom. Prema mišljenju vještaka, sukladno dostupnim podacima u spisu, registriran je fizički sukob između optuženog i oštećenog prije nanošenja ozljeda oštećeniku od strane optuženika, kao i napeta, konfliktna situacija koja je započela prije ovog fizičkog sukoba, za vrijeme boravka u kafiću, kada oštećenik počinje manifestirati verbalnu agresiju prema optuženiku uz prijetnju fizičkom agresijom (palicom), a isto se nastavlja i ispred kafića, a tada je optuženik već senzibiliziran agresivnim ponašanjem oštećenika, a konfliktna situacija se nastavlja i oscilira svojim intenzitetom, paralelno kod njega se moguće javlja i narcistična povrijeđenost, s obzirom na njegovu strukturu narcistične ličnosti. Optuženikove reakcije su većinom usmjerene na neutralizaciju konfliktne situacije i cjelokupne napete atmosfere, što govori u prilog da je optužen ik svjestan situacije oko sebe, da testira realitet. Oštećenikovo naglo manifestiranje sada i grube fizičke agresije prema optuženiku moglo je uvjetovati uvažavajući optuženikovu strukturu ličnosti, progresiju narcističke povrijeđenosti (osjećaj poniženja, slabosti) te mobilizaciju afekata prvenstveno u smislu ljutnje, srdžbe, bijesa, ogorčenosti, osjećaja povrijeđenosti pa prema mišljenju vještaka nema elemenata za ocjenu o afektivnom reagiranju optuženog u smislu straha, panike, bespomoćnosti, užasa i slično, odnosno afekata asteničke kvalitete, no moguće je i da se radilo o snažnom afektivnom reagiranju, ali isključivo steničke kvalitete (ljutnja, srdžba, bijes) te su njegove sposobnosti upravljanja svojom voljom i shvaćanja postupaka uslijed toga bile smanjene, ali ne do bitne razine. Isto obuhvaća i prometnu nesreću s drugim automobilom, kada optuženikove radnje ukazuju na organizirano ponašanje u kojem dominira osjećaj ljutnje, ogorčenosti, bijesa, pri čemu je optuženik pregovarao oko nadonade štete i pozivanja policije. Prema zaključcima vještaka optuženi je osoba kod koje je prisutan poremećaj ličnosti dominantno narcističkih i disocijalnih karakteristika uz štetnu uporabu alkohola i kokaina i u vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja svojom voljom bile su smanjene, ali ne bitno. Ocjenjujući optuženikovo afektivno reagiranje, vještaci smatraju da je bila riječ o steničkom afektivnom reagiranju (srdžba, ljutnja, bijes, osjećaj povrijeđenosti) te nije nađeno elemenata koji bi govorili u prilog asteničkog afektivnog reagiranja (strah, panika, bespomoćnost, užas). Pozivanje na mobitel oštećenog od strane optuženog nakon predmetnog događaja ne upućuje na psihopatologiju koja bi bila izvan realiteta i nisu ispunjeni uvjeti za preporučivanje bilo koje psihijatrijske sigurnosne mjere, a optuženik je raspravno sposoban.

54. Stalni sudski vještaci dr. sc. Sandra Domitrović Spudić, dr. med., specijalist psihijatar, biologijski psihijatar i NC, prof. psiholog, obrazložili su svoj pisani nalaz i mišljenje na raspravi. Tako vještak NC utvrđuje da kada dođe do neke stresne situacije kod osoba sa narcističkim poremećajem ličnosti, sposobnost planiranja određenih reakcija i događaja može biti narušena upravo iz ovih pretjeranih impulzivnih reakcija, a kognitivne funkcije mogu biti narušene u smislu slabijeg planiranja određenih reakcija, koje se događaju uslijed izazovnosti u određenim provokacijama. Vještakinja Sandra Domitrović Spudić zaključuje da je optuženik bio pod utjecajem alkohola i kokaina prema nalazu toksikološkog vještačenja te uzimajući u obzir njegovu strukturu ličnosti, navedena sredstva mogla su djelovati dezinhibirajuće i naglasiti njegove karakteristike ličnosti. Nema nikakvih podataka da je ispitanik u trenutku napada bio u stanju prepasti, jer on nije pokušavao poduzeti nikakvu radnju, već kad je napad na njega završio optuženi se udaljio svojim automobilom. Nema psihopatoloških elementa koji bi govorili o tome da bi optuženik bio u stanju prepasti, obzirom da je i sam optuženi naveo da je krenuo u bolnicu, dakle, poduzimao je usmjerenu i organiziranu radnju, a osoba koja je u stanju prepasti fokusirana je na bijeg, strah i odmicanje od jezgre napada te je u trenutku nakon što je zadobio ozljedu, optuženik odlučio potražiti pomoći u bolnici, bez obzira na njegove navode što ne zna gdje se nalazi, a svoju ozljedu je povezao sa potrebom za liječničkom pomoći neposredno nakon što je zadobio fizičku ozljedu, pri čemu sam subjektivno navodi da ne zna gdje se nalazio i gdje je zadobio udarac. Nadalje, neposredno nakon inkriminiranog događaja optuženik je nakon što je imao prometnu nesreću s drugim vozilom, čovjeku iz drugog vozila ponudio da se dogovore oko štete, sugerirao mu da ne zovu policiju, jer već ima dovoljno problema, što govori u prilog tome da je on mogao upravljati svojom voljom. U odnosu na nalaz psihijatra prema kojem je optuženik kod pregleda rekao „ne znam jesam li bio ja ili je netko drugi vozio, ne znam je li bio netko sa mnom u autu ili nije, ništa ne znam, ničeg se ne sjećam, hvala bogu pa nisam ja vozio“, vještakinja Sandra Domitrović Spudić, vezano za amneziju je navela da je moguće nesvjesno potiskivanje, ali isto tako i strategija obrane, obzirom na ugrožavajuće dimenzije za optuženog, dok simptomi moguće organsko traumatske i toksične etilogije amnezije nisu opisani ni u iskazima svjedoka niti su objektivizirani u medicinskoj dokumentaciji. Optuženik ima smetnje u prisjećanju, u segmentima, vezano za kritični dan, no to nema nikakve veza sa ocjenom ubrojivosti. U odnosu na navod o smanjenoj sposobnosti rasuđivanja u nalazu liječnika iz OHBP optuženik je pregledan po psihijatru te se u navedenom psihičkom statusu opisuje nesuradnja, agitacija, da je ispitanik svadljiv i vrijeđa, no da je urednog misaonog toka formom, da je pri svijesti, da je uredno orijentiran u sva četiri pravca, da se s njim kontakt uredno uspostavlja i održava te da u sadržaju odgovara na pitanja, a sumanutosti ne iznosi i sa psihijatrijske strane optuženik nije tada bio ugrožen, nije smeten, psihotičan ili suicidalan niti je etiliziran do razine koja bi ga ugrožavala te se vještaci pri vještačenju oslanjaju na objektivizirani nalaz koji je dao sam liječnik psihijatar. Nesuradljivost tijekom liječničkih pregleda vještaci dovode u vezu sa optuženikovom strukturom ličnosti, a i sa etiliziranošću koja vodi do smanjenja samokontrole i djeluje dezinhibirajuće. Vezano za okolnost pozivanja na mobitel oštećenika od strane optuženika nakon predmetnog događaja druge prometne nesreće, vještaci nisu našli psihopatologije iz koje bi proizlazio motiv pozivanja. Što se tiče samog intenziteta i trajanja afekta, isti je kod optuženog postojao i moguće da je postojalo jako afektivno reagiranje, ali isključivo u smislu steničkog afekta te je postojala i razdraženost, ali ne i stanje jake razdraženosti, uzimajući u obzir anksiolitičko djelovanje alkohola koji smanjuje afektivno reagiranje te optuženik na napad oštećenika nije reagirao odmah nego sa vremenskom odgodom od nekoliko minuta i na napad oštećenika nije reagirao istim takvim napadom, kako bi se od napada oštećenog istovremeno obranio, što bi onda govorilo u prilog da ta razdraženost u tom trenutku nije bila jaka, ali je svakako postojala. U odnosu na način provedbe vještačenja vještakinja Sandra Domitrović Spudić je navela da se svaki nalaz i mišljenje nakon provedenog vještačenja u Zavodu za forenzičku psihijatriju prikazuje na zajedničkom sastanku više liječnika psihijatara, na kojem se usuglasi mišljenje, a također i pročelnik Zavoda naknadno pregledava nalaz i mišljenje. Psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje je dodatno obrazloženo pisanim putem 12. ožujka 2025 .

55. Obrana je predlagala novo psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje, no sud je odbio taj prijedlog kao nevažan, jer su provedenim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri utvrđene i provođenjem novog vještačenja ne bi se utvrdile neke nove odlučne činjenice, a sve primjedbe i prigovori obrane optuženog usmjereni su isključivo na nastojanje da se oslobodi optuženika od krivnje ili barem umanji njegova krivnja i s tim u vezi i kaznena odgovornost . Sud prihvaća nalaz i mišljenje ustanove koja je provela ovo vještačenje, odredivši konkretno za provođenje vještačenja stalne sudske vještake dr. sc. Sandru Domitrović Spudić, dr. med., specijalista biologijskog psihijatra i NC, profesora psihologa, koji su nalaz i mišljenje sačinili u pisanom obliku i isti je potpisan od strane tih vještaka, kao i od predstojnice Zavoda za forenzičnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče Zagreb, doc. dr. sc. Nadice Buzina. Navedena ustanova je nalogom suda i određena za provođenje vještačenja i koja ustanova je iz svojih redova odredila stalne sudske vještake koji će provesti ovo vještačenje pa je neodlučno koji su liječnici specijalisti upoznati s vještačenjem i koji su konkretno liječnici sudjelovali na zaključnom zajedničkom sastanku u ustanovi kada je prezentirano vještačenje optuženog. Vještačenje je provedeno na temelju uvida u podatke sudskog spisa i dostupnu medicinsku dokumentaciju te na temelju vlastitog ispitivanja optuženog, pregledima i pretragama obavljenim u ustanovi, pri čemu je sa optuženikom obavljen opsežan forenzički intervju, u kojem je imao priliku iznijeti sve relevantne okolnosti, pri čemu je provedeno i toksikološko vještačenje optuženika na okolnost utjecaja alkohola i droge na optuženika u vrijeme događaja i počinjenja kaznenog djela i navedeno vještačenje je bilo podloga za provođenje psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja i isto su vještaci psihijatar i psiholog uzeli u obzir pri provedbi vještačenja, a pisani nalaz i mišljenje obrazložen je i dopunjen usmeno i neposredno na raspravi te su se vještaci jasno, potpuno i određeno izjasnili o svim odlučnim činjenicama što se tiče ubrojivosti optuženika i time su postupili po nalogu suda kojim je određeno vještačenje.

56. Sud je odbio prijedlog obrane za ispitivanje u svojstvu svjedoka DĆ, HĆ i BĆ, liječnika koji su bili u prijemu optuženika nakon prometne nesreće, na okolnost stanja optuženog u trenutku prijema , jer se tim dokazima ne bi utvrdile neke nove odlučne činjenice, budući su isti liječnici sve okolnosti pregleda optuženog opisali u medicinskoj dokumentaciji.

57. Uzimajući u obzir zaključak suda da je optuženik poduzeo objektivnu radnju kojom lišava života oštećenog, koji zaključak sud temelji na provedenim dokazima te na temelju činjenica utvrđenih provedenim prometno-tehničkim i sudsko-medicinskim vještačenjem, očevidom te provedenim vještačenjem izuzetih tragova i iskazima svjedoka koji su se nalazili u [adresa], prema kojim je utvrđeno da je optuženi upravljajući automobilom kritične zgode, poduzetom objektivnom radnjom zakretanja kola upravljača osobnog automobila ulijevo i usmjeravanjem kretanja svog vozila naglo ulijevo u trenutku uočavanja oštećenog pješaka te kretanjem po nogostupu i travnatoj površini gdje se nalazio oštećenik, tako da je došlo do naleta na oštećenika i njegovog ozljeđivanja, što je dovelo do smrti oštećenika SC na mjestu događaja, kao i uzimajući u obzir da je prije poduzete objektivne radnje optuženika, oštećeni SC fizički napao optuženog kroz otvorena vrata automobila Mitsubishi zaustavljenog na kolniku, dok je optuženik sjedio na mjestu vozača i pritom optuženiku zadao više udaraca šakom i palicom duljine 0,74 m i promjera 0,03 m po glavi i tijelu, tako da je optuženik prema sudsko-medicinskom vještaku zadobio tjelesnu ozljedu, a koji napad oštećenika na optuženika je prestao uslijed nailaska drugih vozila pa se optuženik udaljio s tog mjesta prema [adresa], okrenuo vozilo i vratio se u [adresa], gdje je s vremenskim odmakom od nekoliko minuta uslijedio nalet na oštećenog SC te kada se ove činjenice dovedu u vezu s provedenim psihijatrijsko-psihologijskim i toksikološkim vještačenjem i činjenicama utvrđenim tim vještačenjem, sud zaključuje što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema djelu, da je optuženik kritične zgode poduzetom objektivnom radnjom upravljanja automobilom na opisani način postupao isključivo u namjeri da liši života oštećenog SC . Optuženi je prema toksikološkom vještačenju bio u pijanom stanju i pod utjecajem kokaina, pri čemu je psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem utvrđeno da je optuženik bio smanjeno ubrojiv u vrijeme događaja, odnosno, njegove sposobnosti shvaćanja vlastitog postupanja i upravljanja vlastitom voljom bile su smanjene, ali ne bitno, pri čemu vještak toksikolog VC isključuje alkoholiziranost optuženika kao jedini razlog načina vožnje optuženog, a vještaci psihijatar i psiholog utvrđuju da je sama koncentracija alkohola u krvi optuženika, kao i nađeni tragovi kokaina u organizmu optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela manje važna od pouzdane rekonstrukcije psihopatološke slike registrirane u to vrijeme, tako da utjecaj alkohola i kokaina ne može biti isključiv kriterij za odlučivanje o bilo kojem stupnju redukcije ubrojivosti, već vještaci o stupnju ubrojivosti zaključuju na osnovi kompleksne analize ponašanja optuženika, imajući u vidu cjelokupnu kliničku sliku, uz uvažavanje vrste i karakteristika kaznenog djela u odnosu na strukturu ličnosti optuženika , pri čemu je utvrđeno i da optuženik nije prvi put konzumirao alkohol i kokain, već je uporaba alkohola i kokaina kod optuženog na razini štetne uporabe. Alkoholizirano stanje uz utjecaj kokaina, zbog svog dezinhibirajućeg učinka moglo je djelovati u pravcu sniženja tolerancije frustracija i smanjenja samokontrole i lakšeg oslobađanja agresivnih impulsa, a naglo manifestiranje grube fizičke agresije oštećenika prema optuženiku, moglo je uvjetovati, uvažavajući optuženikovu strukturu ličnosti progresiju narcističke povrijeđenosti te mobilizaciju afekata, u smislu ljutnje, srdžbe, bijesa, ogorčenosti, osjećaja povrijeđenosti, koji afekti su determinirali ispitanikovo reagiranje i doživljavanje u vrijeme počinjenja kaznenog djela, pri čemu za afektivno reagiranje mora postojati razmjer između povoda i posljedice i ne uzima se u obzir preosjetljivost optuženika i njegov snižen prag tolerancije na frustracije, no navedeno afektivno reagiranje s vremenskim odmakom od napada oštećenika i stanje razdraženosti optuženika nije bilo takvog intenziteta da bi vještaci njegove sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja svojom voljom ocijenili kao bitno smanjene. Sud stoga zaključuje da je optuženik postupao s izravnom namjerom da ubije oštećenog AĆ, jer je bio svjestan svog postupanja i htio je tako postupati, a pritom je, što se tiče ubrojivosti, optuženik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.

58. Sud smatra kako optuženi JC postupajući u namjeri da liši života oštećenog na prethodno opisani način, kritične zgode prema oštećenom SC, nije postupao iz bezobzirne osvete . Optuženiku se stavlja na teret optužbom da se vozilom udaljio nakon fizičkog napada oštećenika na njega, u smjeru križanja [adresa] i [adresa], okrenuo vozilo i vratio se kako bi se osvetio oštećenom SC zbog ozljeda koje mu je neposredno prije toga nanio. Uzimajući u obzir da je optuženik sa oštećenikom dugi niz godina bio u dobrim, prijateljskim odnosima, pri čemu oštećenika opisuje sebi bliskom osobom poput brata te je i pretragom mobilnog uređaja optuženog vidljivo da je često komunicirao s oštećenikom pozivima i porukama i predmetnog dana 27. prosinca 2023. u jutarnjim satima optuženi je javio upravo oštećenom da dolazi u [adresa] i čim je došao u [adresa], optuženi je otišao do oštećenog, o čemu sam iskazuje u obrani te su od dolaska optuženika sa [adresa] u [adresa] predmetnog dana optuženik i oštećenik proveli nekoliko sati neprekidno zajedno, družeći se, zabavljajući, obilazeći više ugostiteljskih objekata, gdje su konzumirali alkohol, što potvrđuju svjedoci AC i ŠC, ali su i optuženi i oštećeni bili i pod utjecajem kokaina, što je utvrđeno toksikološkim vještačenjem, sve navedeno ukazuje da su optuženik i oštećenik bili u dobrim prijateljskim odnosima. Sam optuženik osporava da bi postupao iz bezobzirne osvete, iako priznaje da je između njega i oštećenog nekada znalo doći do verbalne prepirke, no nikada nije bilo fizičkog sukoba, a svjedoci AC i ŠC potvrđuju da je do tenzije između optuženog i oštećenog dolazilo kada bi isti bili pod utjecajem alkohola. Nadalje, optuženik se nakon zadobivanja ozljeda od strane oštećenika u vrlo kratkom vremenu, s vremenskim odmakom od samo nekoliko minuta okreće vozilom i vraća u ulicu iz koje je prethodno otišao i u kojoj mu je oštećenik zadao ozljede te usmjerava vozilo prema nogostupu i travnatoj površini kojom se kretao oštećenik, tako da dolazi do naleta na oštećenika pa uzimajući u obzir i vrlo kratko vrijeme proteklo od fizičkog napada oštećenog na optuženika pa do naleta vozilom optuženika na oštećenog, sud smatra kako nije dokazano da je ovakvo postupanje optuženog postupanje iz bezobzirne osvete, nanošenjem naletom automobila smrtonosnih ozljeda oštećeniku zbog prethodno pretrpljenih ozljeda koje mu je zadao oštećenik, jer se nakon što je već fizički napad oštećenika na optuženika prestao, a na taj napad optuženik nije oštećeniku uzvraćao odmah, na isti način, napadom, već optuženi odlazi s mjesta napada i vraća se nakon nekoliko minuta u istu ulicu gdje je ostavio oštećenika i on zna da se oštećenik nalazi u toj ulici i tada donosi odluku o lišenju života oštećenika. Za postojanje bezobzirne osvete potrebno je hladnokrvno, planirano, smišljeno, promišljeno i sračunato postupanje, s ranije stvorenom namjerom, uz nedostatak osjećaja odgovornosti, pri čemu je počinitelj miran, hladan, priseban, sabran, a izvršenje djela je hladnokrvno i bešćutno, bez osjećaja krivnje i kajanja, a počinitelj dopušta da ga vode strasti i nagoni, pri čemu se kod bezobzirne osvete zlo vraća nerazumnim zlom, najčešće prema nevinoj žrtvi, koja nije dala povod za postupanje, pri čemu postoji nerazmjer ubojstva i posljedice sa događajem koji je povod za osvetu, što u konkretnom slučaju nije bilo jer je optuženikovo postupanje bilo u afektivnom stanju, odnosno, kako je psihijatrijsko- psihologijskim vještačenjem utvrđeno, optuženik je bio u stanju razdraženosti, on je afektivno reagirao ljutnjom, bijesom, srdžbom, osjećajem povrijeđenosti, zbog ozljeda koje mu je zadao oštećenik te optuženik nije unaprijed svjesno pripremao i planirao i stvorio odluku o počinjenju ubojstva oštećenika, već je kod optuženika došlo do iznenadne emotivne reakcije i odluke optuženog , potpomognute utjecajem alkohola i kokaina, kod kojeg je utvrđen i narcistički i disocijalni poremećaj ličnosti, uz štetnu uporabu alkohola i kokaina. S obzirom na psihičko stanje u kojem se optuženik nalazio te odsustvo pripreme i planiranja, odsustvo sabranog djelovanja da oštećenika liši života, optuženik je u afektivnom stanju u trenutku donio odluku da ubije oštećenika , radi čega se automobilom vraća u ulicu u kojoj je oštećenik i usmjerava kretanje automobila upravo u smjeru oštećenika koji se u tom trenutku kreće travnatom površinom, gdje na travnatoj površini, između nogostupa i ograde dolazi do naleta automobilom na oštećenika. Optuženik nije na hladnokrvan i isplaniran način odlučio lišiti života oštećenika, već se radi o spletu okolnosti koje su nastale fizičkim napadom oštećenika na optuženika, što je dovelo optuženika u stanje afektivne tenzije, pri čemu optuženik prema zaključku vještaka psihijatra, napad oštećenog optuženi doživljava kao narcističku povredu, uvrijeđen je i ponižen te se razvija afektivno stanje s negativnim afektom ljutnje, kao i srdžbe, bijesa, osjećaja povrijeđenosti. Motiv za postupanje optuženog bila je osveta oštećeniku zbog ozljeda koje mu je oštećenik neposredno prije toga nanio, no ova osveta i sama želja za osvetom nije dostatna po stavu suda, da se označi kao bezobzirna osveta. Alkoholizirano stanje optuženog i utjecaj kokaina zbog dezinhibirajućeg učinka mogli su djelovati u pravcu sniženja tolerancije frustracija i smanjenja samokontrole i lakšeg oslobađanja agresivnih impulsa, a također oštećenikovo manifestiranje grube fizičke agresije prema optuženiku, moglo je uvjetovati uvažavajući strukturu ličnosti optuženika, progresiju narcističke povrijeđenosti i mobilizaciju afekata u smislu ljutnje, kao i srdžbe, bijesa, osjećaja povrijeđenosti, koji su odredili optuženikovo reagiranje i doživljavanje u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Postupanje i reagiranje optuženog nije bilo iz bezobzirne osvete, već je bilo afektivno u smislu steničkog afektivnog reagiranja, u smislu ljutnje, srdžbe, bijesa, osjećaja povrijeđenosti, a koje afektivno reagiranje se može označiti kao stanje razdraženosti, ali pritom optuženik nije bio u stanju jake razdraženosti, jer stanje jake razdraženosti mora biti izravna posljedica napada na optuženog i neovisno od psihičkih svojstava napadnutog i strukture njegove osobnosti, radi čega je i ocijenjeno da je optuženik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, kako je utvrđeno psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem.

59. Sud prihvaća obranu optuženika u dijelu koji se odnosi na nesporno utvrđene činjenice, kao i u dijelu kada navodi da na njegovoj strani nije bilo bezobzirne osvete te kada priznaje da je često kontaktirao sa oštećenim i da je inače općenito između njega i oštećenog nekada znalo doći do verbalne prepirke te da je predmetnog dana oštećeni sa sobom ponio i palicu, dok se obrana ne prihvaća kada optuženik poriče kazneno djelo ubojstva na štetu oštećenog i da nije postupao u namjeri da liši života oštećenika, jer je takva obrana u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima. Optuženik tako osporava da je konzumirao kokain predmetnog dana, iako je toksikološkim vještačenjem utvrđeno da je optuženik konzumirao kokain unutar 24 sata od analize uzorka. Optuženik navodi da se ne sjeća ničega nakon boravka u lokalu Vox u [adresa], ne sjeća se da je upravljao automobilom ni da je tada oštećenik bio s njim, ne sjeća se da je u automobilu prevozio oštećenog i da su zajedno išli u naselje Jošine pa tako i u [adresa] , no provedenim psihijatrijsko- psihologijskim vještačenjem utvrđeno je da je optuženik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, pri čemu sam optuženik prilikom ovog vještačenja ne navodi da bi ikada imao „rupe u sjećanju“ ili da bi bio „izvan realiteta“ pa se nesjećanje događaja i amnezija optuženika po stavu suda smatra samo načinom obrane jer se optuženik može braniti na koji god način hoće pa tako i iznošenjem obrane u smislu da se ničega ne sjeća. Za prometnu nesreću koja se dogodila nakon naleta na oštećenog, optuženi ne iznosi detalje, no svjedok EĆ, koji je bio sudionik ove nesreće iskazao je da je optuženik tražio da se ne zove policija, a isto tako svjedok ŠC potvrđuje da je optuženi od njega tražio da se dogovori sa OĆ da mu plati štetu i da ne zove policiju te je i automobil optuženi sam parkirao u obližnje dvorište, što znači optuženik je postupao svjesno i organizirano. Nakon prometne nesreće s automobilom PC, optuženi je ŠC rekao da mu je to učinio „brat“ misleći na SC te sam u obrani navodi da je nakon zadobivenih udaraca automobilom krenuo potražiti liječničku pomoć pa je dakle znao da je zadobio ozljede uslijed udaraca koje mu je nanio oštećenik i da mu treba liječnička pomoć. Optuženi navodi za područje naselja Jošine da se u to naselje jedino [adresa] može ući i izaći radi odlaska do grada [adresa], a prihvaćajući takav navod, kada se uzme u obzir nesporna karta navedenog naselja u [adresa] (Google Maps), optuženi se doista iz [adresa] istim putem vraćao prema gradu, kojim se prethodno dovezao automobilom sa oštećenim kao suvozačem, no prije nego li je imao namjeru vratiti se u grad i potražiti liječničku pomoć zbog ozljeda koje mu je zadao oštećenik, svojim automobilom je namjeravao lišiti života oštećenog tako što je svjesno i voljno, afektivno reagirajući, automobilom naletio na oštećenog pješaka SC, koji je nekoliko minuta prije toga izašao iz njegovog vozila i fizički ga napao dok je stajao zaustavljen na kolniku iste ulice, pri čemu se optuženik nakon naleta automobilom na oštećenog, kratko i zaustavio ispred kuće u kojoj su bile EC, ŽC i UC, a potom se automobilom sam udaljio iz navedene ulice u smjeru grada. Optuženi je ŠC nakon prometne nesreće sa vozilom PC rekao da zove oštećenika, no po stavu suda, motiv tog pozivanja i isticanje da zove oštećenika, praveći se da se neposredno prije toga ništa nije dogodilo, optuženikov je pokušaj svjesnog prikrivanja naleta automobilom na oštećenika neposredno prije ove prometne nesreće i nastojanje optuženog da ga se ne dovodi u vezu sa smrtnim stradavanjem oštećenika, no AC i ŠC na upit, nije navodio gdje je trenutno oštećenik, jer tada s njim više nije bio niti je tada oštećenik više bio živ, već je ležao mrtav u dvorištu kuće DC.

60. Sud je po službenoj dužnosti izmijenio činjenični opis kaznenog djela sukladno činjenicama utvrđenima tijekom dokaznog postupka, tako što je ispušten tekst iz činjeničnog opisa kaznenog djela u 9. redu: „kako bi mu se osvetio zbog ozljeda koje mu je neposredno prije toga nanio“, jer nije dokazano zakonsko obilježje postupanja „iz bezobzirne osvete“, već je osveta zbog nanesenih ozljeda samo motiv za postupanje optuženog prema oštećenom, pri počinjenju kaznenog djela zbog kojeg je sada proglašen krivim. Isto tako, prometno-tehničkim vještačenjem je utvrđeno kretanje vozila optuženog kritične zgode, u smjeru nogostupa i travnate površine kojom se kretao oštećeni pješak te je na travnatoj površini između nogostupa i ograde i došlo do naleta na oštećenog pa je iz činjeničnog opisa kaznenog djela u 10. redu kao nepotreban ispušten tekst: “da se kreće nogostupom navedene ulice“. Sud je po službenoj dužnosti izmijenio i zakonski opis kaznenog djela, ispuštanjem teksta: „iz bezobzirne osvete“, s obzirom da nije dokazano ni utvrđeno postupanje optuženika iz bezobzirne osvete, odnosno da bi optuženik ubio oštećenika iz bezobzirne osvete, kako je opisano u čl. 111. toč. 4. Kaznenog zakona. Kazneni zakon koji se primjenjuje naveden je u uvodu ove presude, sa izmjenama i dopunama koje su bile na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, sukladno čl. 3. st. 1. Kaznenog zakona, dok se kasnije izmjene i dopune Kaznenog zakona ne odnose na kazneno djelo za koje je optuženik sada osuđen.

61. Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, opisanim postupanjem optuženi JC je počinio kazneno djelo protiv života i tijela - ubojstvo, opisano i kažnjivo po čl. 110. Kaznenog zakona, tako da je sud po službenoj dužnosti izmijenio i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela stavljenog mu na teret optužbom, na način da je optuženik za kazneno djelo iz čl. 110. Kaznenog zakona proglašen krivim te se na temelju čl. 110. Kaznenog zakona optuženi JC za prethodno opisano kazneno djelo osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina.

62. Na temelju čl. 54. Kaznenog zakona optuženom JC se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počev od uhićenja 27. prosinca 2023. pa nadalje, jer se svako oduzimanje slobode u vezi predmetnog kaznenog djela uračunava u izrečenu kaznu zatvora.

63. Prilikom odmjeravanja kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika.

64. Olakotne okolnosti na strani optuženika su činjenica zadobivenih tjelesnih ozljeda optuženika koje mu je zadao upravo oštećenik prije počinjenja predmetnog kaznenog djela te smanjena ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

65. Otegotne okolnosti na strani optuženog su činjenica samog okrutnog načina počinjenja kaznenog djela, kada optuženik koristi svoj osobni automobil kao sredstvo za lišenje života oštećenika i počinjenje kaznenog djela ubojstva na štetu oštećenika, jer svoj automobil svjesno i voljno usmjerava odmah po uočavanju oštećenog, upravo u smjeru kretanja oštećenog kao pješaka, tako da dolazi do naleta na oštećenog i takvog ozljeđivanja oštećenika uslijed kojeg je na mjestu događaja nastupila smrt oštećenika i nakon kojeg naleta je nakon kratkog zaustavljanja automobila u istoj ulici, ubrzo otišao automobilom iz ulice, ne mareći uopće za ishod tog naleta i bez želje za pružanjem pomoći oštećeniku, a pritom je kazneno djelo počinjeno na štetu dugogodišnjeg bliskog prijatelja kojeg je sam optuženik smatrao bliskim poput brata, s kojim je provodio brojne dane pa tako i više sati istog dana prije počinjenja predmetnog kaznenog djela, konzumirajući alkohol zajedno s oštećenikom i drugim osobama u društvu, ali i konzumirajući drogu kokain. Otegotna okolnost je činjenica što je uz utvrđeni narcistički i disocijalni poremećaj ličnosti i štetnu uporabu alkohola i kokaina, psihologijskom obradom kod optuženika utvrđena narcisoidnost, nizak prag tolerancije frustracije, latentna agresivnost, mogućnost pretjeranih emocionalnih i impulzivnih reakcija, slabije učenje iz iskustva, poteškoće s prihvaćanjem odgovornosti, poteškoće na motivacijskoj razini, poteškoće na afektivnom planu, smanjena kritičnost uz sklonost prikazivanju u socijalno poželjnom svjetlu, a upravo ove crte osobnosti optuženog došle su do izražaja u cjelokupnom ponašanju i postupanju optuženog prije počinjenja kaznenog djela, za vrijeme počinjenja kaznenog djela, ali i nakon toga. Otegotna okolnost je činjenica dosadašnje prekršajne kažnjavanosti, ali i dosadašnja višestruka kaznena osuđivanost, prema podacima Kaznene evidencije i to presudom Općinskog suda u Bjelovaru, broj K-184/01 od 19. lipnja 2021., pravomoćnom 17. ožujka 2003., zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 1. Kaznenog zakona/97, uništenja ili oštećenja tuđe stvari, na novčanu kaznu, presudom suda AG Singen (Hohentweil), 50 SC 51 JS 19267/03 od 11. rujna 2003., pravomoćnom 01. listopada 2003., zbog kaznenog djela iz članka 142. st. 1. toč. 1. StGB, nepružanja pomoći osobi nakon prometne nesreće, na novčanu kaznu, presudom suda AG Villingen – Schweningen, 6 DS 34 JS 3402/04 od 28. srpnja 2004., pravomoćnom 05. kolovoza 2004., zbog kaznenog djela iz članka 223. StGB, tjelesne ozljede-nanošenje lakše tjelesne povrede, na kaznu zatvora u trajanju od osam (8) mjeseci uz rok kušnje od tri (3) godine, presudom suda AG Spaichngen, 1Cs 12 Js 15212/07 2 VRs od 09. lipnja 2008., pravomoćnom 17. lipnja 2008., zbog kaznenog djela iz članka 315c. stavka 1. točke 2b. StGB, ugrožavanja cestovnog prometa-ugrožavanja sigurnosti prometa, na novčanu kaznu uz sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca, presudom suda AG Donaueschingen, 6 Cs 34 Js 17654/08 od 21. kolovoza 2008., pravomoćnom 09. rujna 2008., zbog kaznenog djela iz članka 185. StGB, uvrede-uvrede, klevete, iznošenje neistina, omalovažavanje, na novčanu kaznu, presudom suda AG Villingen – Schweningen, 6 Cs 32 Js 10050/10 od 13. srpnja 2010., pravomoćnom 01. rujna 2010., zbog kaznenog djela iz članka 263. stavka 1. StGB, prijevare-prijevara, uključujući varanje, na novčanu kaznu, presudom suda AG Karlsruhe, 5 Cs 440 Js 20980/10 od 07. listopada 2010., pravomoćnom 09. veljače 2011., zbog kaznenog djela iz članka 142. StGB, nepružanja pomoći osobi nakon prometne nesreće, na novčanu kaznu i sigurnosnu mjeru prestanka važenja vozačke dozvole, presudom suda AG Villingen – Schweningen, 6 Cs 32 Js 10050/10 od 19. svibnja 2011., pravomoćnom 28. svibnja 2011., na novčanu kaznu, kojom presudom su objedinjene presude 5 Cs 440 Js 20980/10 i 6 Cs 32 Js 10050/10, presudom suda AG Pforzheim, 4 Cs 84 Js 2974/12 od 03. travnja 2013., pravomoćnom 01. lipnja 2013., zbog kaznenog djela iz članka 303. StGB, namjerno oštećivanje ili uništavanje imovine, na novčanu kaznu, presudom suda (Njemačka) AG Rastatt, 9 Cs 202 Js 14307/14 od 19. studenog 2014., pravomoćnom 05. prosinca 2014. , zbog kaznenog djela ECRIS – StGB § 315 c Abs. 1 Nr. 1 a, § 315 c Abs. 3 Nr. 2. § 69. § 69 a, ugrožavanje sigurnosti prometa, na novčanu kaznu i sigurnosnu mjeru prestanka važenja vozačke dozvole, presudom suda (Njemačka) AG Rastatt, 9 Cs 301 Js 5211/17 od 27. srpnja 2017., pravomoćnom 16. kolovoza 2017., zbog kaznenog djela iz članka ECRIS – BtMG § 1 Abs. 1. § 3 Abs. 1. Nr. 1 § 29 Abs. 1 Nr.3, pomaganja i poticanje na nezakonito uživanje narkotika ili psihotropnih tvari, na novčanu kaznu i sigurnosnu mjeru zabrane rada ili djelatnosti s maloljetnicima, presudom suda (Njemačka) AG Rastatt, 9 Cs 301 Js 17764/17 od 08. veljače 2018., pravomoćnom 06. rujna 2018., zbog kaznenog djela iz članka ECRIS – StGB § 53. §55. BtMG §1 Abs. 1 Nr. 1. § 29 Abs. 1 Nr., 1, pomaganja i poticanje na nezakonito uživanje narkotika ili psihotropnih tvari, na novčanu kaznu i sigurnosnu mjeru zabrane rada ili djelatnosti s maloljetnicima, presudom suda ([adresa]) ČĆ, 9 Cs 301 Js 7048/22 od 28. lipnja 2022., pravomoćnom 16. srpnja 2022., zbog kaznenog djela iz članka ECRIS – StVG § 21 Abs. 1 Nr. 1, vožnje bez vozačke dozvole ili tijekom zabrane vožnje, na novčanu kaznu. Iz navedene Kaznene evidencije proizlazi da je optuženik višestruko kazneno osuđivan u Republici Hrvatskoj i Njemačkoj, za razna kaznena djela kroz razdoblje duže od 20 godina, a sada je počinio jedno od najtežih kaznenih djela protiv života i tijela pa očito ranije osude nisu pozitivno djelovale na ponašanje optuženog u smislu da ga odvrate od daljnjeg vršenja kaznenih djela.

66. Svrha kažnjavanja postići će se jedino osudom optuženika na kaznu zatvora u jednom dužem vremenskom trajanju kako bi shvatio nedopustivost svog ponašanja i kako bi u budućnosti svoje ponašanje uskladio s društvenim normama i propisima društva u kojem živi te da više ne vrši kaznena djela bilo koje vrste, a osobito kaznena djela protiv života i tijela i tek nakon izdržane kazne zatvora u odmjerenom trajanju optuženiku treba omogućiti ponovno uključivanje u društvo te sud smatra da će jedino ova kazna zatvora na odgovarajući i primjeren način odvratiti optuženika od ponovnog vršenja kaznenih djela. Svrha kažnjavanja postići će se i prema drugim eventualnim počiniteljima takvih ili sličnih kaznenih djela.

67. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku optuženi JC oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku i isti padaju na teret proračuna , dok je na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku odlučeno da je optuženi JC dužan platiti oštećeniku troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. Zakona o kaznenom postupku na ime nagrade opunomoćenika oštećenika.

68. Kako je utvrđeno, što se tiče osobnih, obiteljskih i imovinskih prilika optuženika, isti je do listopada 2022. radio u Mercedesu u Njemačkoj, nakon čega je dao otkaz i dobio otpremninu te se planirao vratiti u Hrvatsku, a kupio je i uredio kuću u [adresa] i tijekom 2023. živio je na relaciji Njemačka – [adresa] – [adresa] te je do kraja 2023. primao naknadu sa Zavoda za zapošljavanje od 2.100 do 2.300 eura mjesečno , a u Njemačkoj je boravio na adresi UĆ. Inače je po struci kuhar, a zadnjih petnaest (15) godina radio je na raznim poslovima. S obzirom na sadašnje prihode i imovinu, sud smatra da optuženik neće biti u mogućnosti podmiriti troškove kaznenog postupka bez ugrožavanja vlastite egzistencije, jer je sada nezaposlen i nema redovan stalan prihod niti će biti u mogućnosti ostvarivati prihode iz kojih bi podmirio nastale troškove kaznenog postupka, budući se od 27. prosinca 2023., kada je uhićen, nalazi u istražnom zatvoru te ga očekuje i izdržavanje kazne zatvora u trajanju dvanaest godina, na koju kaznu je sada osuđen u ovom kaznenom postupku. U odnosu na troškove oštećenika, sud ne može na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku osloboditi optuženika od plaćanja troškova iz čl. 145. st. 2. toč. 8. Zakona o kaznenom postupku te je optuženik obvezan na plaćanje ovih troškova, s tim što će sud donijeti posebno rješenje o tim troškovima, kada se utvrdi visina svih nastalih troškova.

Bjelovar, 3. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Maja Sikora

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana po primitku pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u 5 (pet) primjeraka za sud i protivnu stranku putem ovoga suda, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.