Poslovni broj: Usž-615/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 18 Us I-1663/22-5 od 31. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 18 Us I- 1663/22-5 od 31. listopada 2022. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-562-02/21-01/2113, URBROJ: 522-4/1-1-2-22-6 od 27. lipnja 2022.
2. Rješenjem tuženika od 27. lipnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, Odsjeka za hrvatske branitelje Šibenik, KLASA: UP/I 562-02/18-01/274, URBROJ: 2182/1-11-02/4-21-17 od 11. lipnja 2021. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog (dalje: HRVI) temeljem bolesti posttraumatskog stresnog poremećaja (dalje: PTSP) kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
3. Tužitelj pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom predviđenih razloga. Činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, neosnovano je prvostupanjski sud prihvatio nalaze i mišljenja liječnički vijeća u upravnom postupku. Činjenice bitne za zakonito i pravilno rješavanje ove upravne stvari, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda nisu pravilno i potpuno utvrđene. Navodi da se u Domovinski rat uključio 7. prosinca 1991. kao zdrava osoba. Do tada je radio kao profesionalni vozač, a u njegovoj bližoj i dalje obitelji nije bilo psihičkih bolesti. Promjene u funkcioniranju psihičkog statusa kod njega su izazvali traumatični događaji kojima je bio izložen tijekom Domovinskog rata. Bio je u sastavu 142. brigade Hrvatske vojske gdje je od strane zapovjednika u više navrata tijekom noći odvođen na stražu na isturena mjesta gdje je umirao od straha, razbolio se te je nakon 38 dana bio razvojačen. Unatoč tome što na postojanje njegovog PTSP-a ukazuje nalaz psihologa od 25. kolovoza 2008. i nalaz psihologa iz Kliničkog bolničkog centra Split od 14. listopada 2019., vijeće vještaka ne utvrđuju povezanost PTSP-a s tužiteljevim sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Kontinuirano se liječi po psihijatru. Smatra da mu nije bio osiguran pravičan postupak.
3.1. Predlaže Sudu da poništi presudu i sam otkloniti nedostatke i presudom riješi upravnu stvar.
4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu sa člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.
7. Uvidom u pobijanu presudu i spis tuženika utvrđeno je da je upravni postupak vođen u povodu zahtjeva tužitelja od 9. ožujka 2018. za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata s osnove PTSP-a kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
7.1. Prvostupanjsko tijelo je uputilo tužitelja na stručnu procjenu u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu, Opću i veteransku bolnicu "Hrvatski ponos" Knin, prema kojoj je tužiteljev PTSP u uzročno-posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Međutim, po nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Split od 23. veljače 2021. proizlazi suprotno. Navedeni je nalaz potvrđen u postupku revizije nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu od 20. svibnja 2021. Prvostupanjskim upravnim rješenjem od 11. lipnja 2021. zahtjev tužitelja je odbijen.
7.2. Tuženik je u postupku po žalbi tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja spis dostavio Žalbenom liječničkom vijeću Ministarstva hrvatskih branitelja koje je nalazom i mišljenjem od 14. lipnja 2022. potvrdilo utvrđenja vještaka iz prvostupanjskog upravnog postupka, te je tuženik rješenjem od 27. lipnja 2022. potvrdio rješenje prvog stupnja.
8. Prvostupanjski je sud na temelju činjenica utvrđenih u upravnom postupku donio presudu bez održavanja rasprave. U situaciji kada je tužitelj u tužbi osporavao pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, održavanjem rasprave tužitelju bi se omogućio pravičan postupak. Osim toga, tužitelja koji nema profesionalnog opunomoćenika niti je osoba s pravnim znanjem, on je umirovljeni profesionalni vozač, u smislu načela dobre uprave i pomoći stranci trebalo je uputiti na mogućnost da pravilnost činjeničnog stanja može osporavati samo predlaganjem provođenja neovisnog sudskog vještačenja. Po mišljenju ovog Suda za donošenje presude bez održavanja rasprave nisu bili ostvareni uvjeti predviđeni u članku 36. ZUS-a.
9. Ovaj Sud ocjenjuje da je u predmetnom prvostupanjskom upravnom sporu povrijeđeno načelo izjašnjavanja stranke iz članka 6. stavka 1. ZUS-a koje zahtijeva od suda da prije donošenja presude svakoj stranci omogući izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka i svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora što u slučaju osporavanja činjeničnog stanja, protivno stavu prvostupanjskog suda nije moguće ostvariti dostavom podnesaka stranaka međusobno. Prema stavku 2. toga članka ZUS-a, sud može odlučiti u upravnom sporu bez davanja stranci mogućnosti izjašnjavanja samo u slučajevima propisanim zakonom.
10. Prvostupanjski sud nije iskoristio procesne mogućnosti čiji je cilj omogućavanje prava stranaka na raspravljanje pred sudom, već je donio presudu ne omogućivši tužitelju ostvarivanje prava koja mu jamči ZUS, kao i članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14.: dalje Ustav RH). Ocjenjujući postupanje prvostupanjskog suda u smislu tužiteljeva prava na raspravljanje pred sudom, odnosno prava na izjašnjavanje o svim relevantnim činjenicama i okolnostima konkretnog slučaja, Visoki upravni sud smatra da nisu postojali opravdani razlozi za okončanje spora prije no što je tužitelju bilo omogućeno raspravljanje pred sudom. Slijedom iznijetog, Sud smatra da su u postupku pred prvostupanjskim sudom učinjene povrede postupka koje su dovele do nezakonitosti prvostupanjske presude u formalnom smislu.
11. Slijedom iznijetog, Sud je ocijenio osnovanim žalbene navode o postupovnim povredama počinjenim u postupku pred prvostupanjskim sudom, a kojim povredama obuhvaćeno i pravo tužitelja na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH.
12. Stoga zbog povrede ustavnog prava na pošteno suđenje valja poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi otklanjanja navedenih postupovnih propusta i ostvarivanja ustavnog prava tužitelja na pošteno suđenje.
13. Našavši postupovne povrede koje su u okolnostima konkretnog slučaja dostatne za poništavanje osporavane presude, Sud nije ispitivao osnovanost ostalih žalbenih navoda.
14. Polazeći od navedenog Sud je na temelju članka 74. stavka 2. ZUS-a odlučio kao u izreci.
U Zagrebu 3. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić
