Poslovni broj Ovr-124/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Marijani Milković Cosmai, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja L ([adresa]) Gjivoje, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa], koju zastupa punomoćnica LIĐ, protiv protivnika osiguranja AIĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; kojeg zastupa punomoćnica Tea Nikolić, odvjetnica u Dubrovniku, radi osiguranja privremenom mjerom, dana 3. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Zabranjuje se dužniku protivnika osiguranja IRUNDO d.o.o. Zagreb, OIB: 11349828057 iz Zagreba, Petrinjska ulica 9, da protivniku osiguranja dobrovoljno ispuni svoju obvezu temeljem ugovora o zakupu zaključenog u pogledu poslovnog prostora u čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine cca 125 m2, u naravi prostor na prvom i drugom katu zgrade u [adresa], te se zabranjuje protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama po navedenom ugovoru o zakupu.

II. Zabranjuje se dužniku protivnika osiguranja PIZZA SHOP d.o.o., OIB: 11862053788, iz Dubrovnika, Vukovarska 9, da protivniku osiguranja dobrovoljno ispuni svoju obvezu temeljem ugovora o zakupu sa dodacima, zaključenog u pogledu poslovnog prostora u čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine cca 65 m2 u prizemlju zgrade u [adresa] i 5A u Dubrovniku, te se zabranjuje protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojom tražbinom po navedenom ugovoru o zakupu.

III. Zabrane iz točke I. i točke II. ovog rješenja se smatraju provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene.

IV. Učinak zabrana iz točke I. i II. ovoga rješenja je u tome što predlagateljica osiguranja može od dužnika protivnika osiguranja, odnosno od protivnika osiguranja tražiti u parnici naknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani. Predlagateljici osiguranja pripadaju i druga prava protiv dužnika protivnika osiguranja i protivnika osiguranja po općim pravilima obveznoga prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.

V. Iznosi koji se dobiju naplatom tražbine čije je ispunjenje zabranjeno protivniku osiguranja čuvat će se u sudskom, odnosno javnobilježničkom pologu dok se ne obustavi privremena mjera ili dok predlagateljica osiguranja ne predloži ovrhu temeljem sudske odluke o njezinoj tražbini protiv protivnika osiguranja, a najduže trideset dana pošto tražbina predlagateljice osiguranja postane ovršiva.

VI. Privremene mjere iz točke I. i II. trajat će najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem sudske odluke o ostvarenju tražbine predlagateljice osiguranja.

VII. Nalaže se predlagateljici osiguranja u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja pokrenuti parnicu protiv protivnika osiguranja za isplatu novčanih iznosa za koje predlagateljica osiguranja tvrdi da su stečeni bez osnove.

VIII. Ovo rješenje ima učinak rješenja o ovrsi.

IX. Žalba protiv rješenja ne odgađa provedbu rješenja.

X. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka u iznosu 2.571,11 EUR, sa zateznim kamatama koje na predmetni iznos teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. U prijedlogu koji je pred ovim sudom podnesen dana 25. ožujka 2025. predlagateljica osiguranja navodi da je protivnik osiguranja u trenutku podnošenja ovog prijedloga upisan kao suvlasnik nekretnina koje se nalaze na adresi [adresa], upisanih u z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], oznake: čest. zgr. [katastarska čestica], dvorište površine 12 m2, čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kuća s ulazom u dvorište, površine 47 m2, čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], taraca, površine 38 m2, na kojima je uspostavljeno pravo vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine na način da je: ostava u prizemlju zgr. 1448/1, soba na prvom katu zgr. 1448/1, te dvije sobe na drugom katu čest. zgr. [katastarska čestica] uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, uknjižena na ime i korist protivnika osiguranja, za ½ dijela prava vlasništva (etažno vlasništvo – E1), dok je druga polovica tog posebnog dijela nekretnine uknjižena na ime i korist LI, magazin u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica], te kuhinja, soba, kupaonica i terasa u zgr. 1448/1 na prvom katu uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, uknjiženi na ime i korist protivnika osiguranja, za ½ dijela prava vlasništva (etažno vlasništvo – E3), dok je druga polovica tog posebnog dijela nekretnine uknjižena na ime i korist LI. Uknjižbu vlastitog prava vlasništva za suvlasničke udjele predmetnih nekretnina, protivnik osiguranja je ishodio temeljem ugovora o darovanju, potpisanog sa ovdje predlagateljicom osiguranja i njezinim sada pok. suprugom AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], provedenim u zemljišnim knjigama pod posl. br. 6323/2012 i Z-6256/2012. U postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl. br. P-594/2020, predlagateljica osiguranja je ustala s protutužbenim zahtjevom usmjerenim na utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora o darovanju, kojim je protivnik osiguranja prethodno stekao njezine suvlasničke udjele na predmetnim nekretninama, te uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je postojalo prije zemljišnoknjižne provedbe tog ugovora. Također je, kao jedina oporučna nasljednica iza svog pok. supruga AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ustala tužbom pred ovim sudom, zaprimljenom pod posl. br. P-952/2024, kojom zahtjeva da se ugovor o darovanju kojim je protivnik osiguranja prethodno stekao suvlasničke udjele njezina pok. supruga na predmetnim nekretninama, proglasi ništetnim, e uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je postojalo prije zemljišnoknjižne provedbe tog ugovora. Predlagateljica osiguranja je, neovisno o pokrenutim sporovima radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju i ponovne uknjižbe predmetnih nekretnina na njezino ime i ime njezina pok. supruga, zajedno sa sada pok. suprugom AI, u trenutku podnošenja ovog prijedloga, uknjižena kao nositeljica prava plodouživanja na tim suvlasničkim udjelima protivnika osiguranja. Protivnik osiguranja je kao zakupodavac, zajedno sa LI, s trgovačkim društvom IRUNDO d.o.o iz Zagreba, zaključio ugovor o zakupu „odgovarajućeg suvlasničkog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine cca 125 m2, u naravi prostor na prvom i drugom katu zgrade“, koji se „prostor (svaka od tri stambene jedinice) iz prethodnog stavka sastoji od kuhinje, soba, kupaonice i dviju terasa, zajedno sa odgovarajućim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova zgrade“. Ugovor je zaključen na razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 1. studenog 2024. godine, uz mogućnost automatskog produženja za još tri godine ako nijedna strana prije 1.11. 2024. godine ne obavijesti drugu stranu da ne želi produžiti ugovor, uz ugovaranje godišnje zakupnine u iznosu (tada kunske) protuvrijednosti od 33.000,00 USD, uvećano za PDV. Dalje, protivnik osiguranja i ŠI zaključili su dana 6. lipnja 2017. godine ugovor o zakupu poslovnog prostora sa Lokanda d.o.o. za dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to površine 65 m2 , koji se nalazi u [adresa] , i to za period od 10 godina tj. od 6. lipnja 2017 godine do 6.6.2027 godine ugovoreni iznos zakupnine je bio od 6.6.2021 god., do isteka ugovora mjesečno 3.500,00 USD. Dodatkom br. I. ugovora o zakupu od 5 lipnja .2020 godine, mijenjan je naziv zakupnika na PIZZA SHOP d.o.o., te je zbog krize izazvane pandemijom Covid – 19 izmijenjen iznos zakupnine za period od 6. lipnja 2020 godine do 5. lipnja 2021 godine, za iznos od 1.020,00 USA dolara mjesečno , a Dodatkom br. 2 Ugovora o zakupu od 5.6.2021. god., promijenjeno je trajanje ugovora do 5. lipnja 2028. godine, te iznos zakupnine od 6. lipnja 2021. godine do 5 lipnja 2022 godine na mjesečni iznos 1.134,00 USD, s tim da sve ostale odredbe ugovora o zakupu poslovnog prostora od 6. lipnja 2017 godine su ostale neizmijenjene, pa tako mjesečni iznos zakupnine od 3.500,00 USD od 5. srpnja 2022. godine pa nadalje. Za vrijeme života sada pok. AI, protivnik osiguranja je redovito predavao svom ocu i predlagateljici osiguranja sve koristi ostvarene zakupom predmetnih nekretnina. Po smrti oca protivnika osiguranja i supruga predlagateljice osiguranja, protivnik osiguranja je u potpunosti prestao isplaćivati predlagateljici osiguranja bilo kakve koristi ostvarene zakupom predmetne nekretnine. Zbog uskraćivanja isplata zakupnine po zaključenom ugovoru, predlagateljica osiguranja je protiv protivnika osiguranja pred ovim sudom pokrenula parnicu radi isplate, koja se vodi pod posl. br. P-768/2023, a postupak je pokrenut u odnosu na zakupnine za 2022. godinu i 2023. godinu, zaključno do 31. srpnja 2023. godine. Predlagateljica osiguranja, temeljem svega navedenog, očigledno ima novčanu tražbinu prema protivniku osiguranja temeljem stjecanja bez osnove, u iznosu koji u trenutku podnošenja ovog prijedloga doseže 101.265,00 EUR. Ukoliko se tužbeni zahtjev predlagateljice osiguranja u postupcima pod posl. br. P-594/2020 i P-952/2024 prihvati, te se ugovori o darovanju potpisani 2012. godine kojima je protivnik osiguranja ishodio uknjižbu suvlasničkih udjela predmetnih nekretnina utvrde ništetnim, ništetnost ima ex tunc učinak - od sklapanja ugovora, što bi značilo da protivnik osiguranja nikada nije niti imao ikakva vlasnička prava na predmetnim nekretninama, niti ikakvo pravo ubirati plodove (zakupninu) od predmetnih nekretnina i zadržavati je za sebe. Ako predlagateljica osiguranja uspije sa svojim tužbenim zahtjevima, protivnik osiguranja bi bio u obvezi vratiti sve koristi i sve plodove ostvarene zakupom apartmana u čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i poslovnog prostora u čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sa zakonskim zateznim kamatama. Čak i ako predlagateljica osiguranja ne bi uspjela s protutužbenim zahtjevom u postupku pod posl. br. P-594/2020, odnosno sa tužbenim zahtjevom u postupku pod posl. br. P-952/2024, ona i dalje kao uknjižena nositeljica prava doživotnog plodouživanja ima pravo potraživati da joj se isplate iznosi ostvareni s osnove zakupa predmetnih nekretnina na kojima ima zasnovano pravo doživotnog plodouživanja. Pri tome, uzimajući u obzir da je doživotno plodouživanje zasnovano u korist predlagateljice osiguranja i njezina sada pok. supruga zajednički i nepodijeljeno, iz prirode njihova odnosa u smislu članka 203. stavka 5. ZV-a proizlazi da predlagateljica osiguranja ima pravo zahtijevati isplatu ukupnog iznosa zakupnine koju je protivnik osiguranja ostvario za svo vrijeme za koje je zakupnine neosnovano zadržavao za sebe, vrijeđajući pravo plodouživanja predlagateljice osiguranja na predmetnim nekretninama. S obzirom na vjerojatnost gore opisanih tražbina predlagateljice na isplatu svih iznosa koje protivnik osiguranja neosnovano stječe i zadržava za sebe zakupom predmetnih nekretnina, predlagateljica osiguranja podnosi ovaj prijedlog, jer postoji očigledna opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu te tražbine. Naime, protivnik osiguranja prebiva u inozemstvu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Osim nekretnina na kojima je protivnik osiguranja uknjižen temeljem ugovora o darovanju za koje predlagateljica osiguranja traži utvrđenje ništetnosti, protivnik osiguranja u RH nema nikakvu drugu vrjedniju pokretnu niti nepokretnu imovinu niti stalna novčana primanja na kojima bi se mogla zatražiti ovrha u slučaju da sud u RH dosudi predlagateljici osiguranja naprijed opisanu novčanu tražbinu, pa bi se tražbina morala ostvarivati u inozemstvu. Temeljem članka 344. stavak 3. Ovršnog zakona smatra se da postoji opasnost da će bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine kada bi se tražbina morala ostvarivati u inozemstvu. Iz naprijed navedenog proizlazi da je predlagateljica osiguranja učinila svoju tražbinu vjerojatnom, kao i da postoji opasnost u smislu članka 344. OZ-a, a tražbina predlagateljice osiguranja do dana podnošenja ovog prijedloga premašuje iznos od 101.265,00 EUR (počevši od 1. veljače 2022. godine do dana podnošenja prijedloga. Predlaže prihvatiti privremenu mjeru.

2. Protivnik osiguranja odgovorio je na prijedlog za izdavanje privremene mjere podneskom od 14. travnja 2025. Protivnik osiguranja se u potpunosti protivi podnesenom prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom iz sljedećih razloga - pravo vlasništva predlagateljice osiguranja nad predmetnim nekretninama ne postoji, upisano pravo plodouživanja predlagateljice osiguranja je pravo, a ne obveza, predlagateljica osiguranja nije stranka predmetnih ugovora o zakupu već više od 12 godina, predlagateljica osiguranja je od trenutka otkada je protivnik osiguranja postao vlasnik predmetnih nekretnina pristala da on bude taj koji će sklapati ugovore o zakupu i primati ugovoreni iznos zakupnine, predlagateljica osiguranja nije jedina upisana nositeljica prava plodouživanja na predmetnim nekretninama, predlagateljica osiguranja postupa protivno načelu savjesnosti i poštenja. Obrazlaže da pravo predlagateljice osiguranja ne postoji i da je pozivanje predlagateljice osiguranja na njeno pravo vlasništva predmetnih nekretnina kao pravnu osnovu za isplatu traženog iznosa zakupnine potpuno neosnovano jer ona nije upisana u zemljišnoj knjizi kao nositeljica prava vlasništva. To što ona sebe smatra vlasnicom je potpuno irelevantno za ovaj postupak i smiješno je da se poziva na pravo vlasništva u trenutku kad je parnični postupak radi uknjižbe njenog prava vlasništva još uvijek u tijeku odnosno tek započet. Istiniti su navodi da je predlagateljica osiguranja podnijela protutužbu u parničnom postupku posl.br. P-594/20 i tužbu pod posl.br. P- 952/24, u kojim postupcima pokušava osporiti valjanost Ugovora o darovanju iz 2012.g. koje je protivnik osiguranja sklopio sa svojim roditeljima predlagateljicom osiguranja i pok. RI, i kojima je između ostalog stekao i pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Ono što je najvažnije naglasiti u odnosu na postupke posl.br. P-594/20 i P- 952/24 je da su pokrenuti 12 godina nakon sklapanja Ugovora o darovanju 2012.g. i to isključivo iz dva razloga. Prvi je pokušaj skretanja pozornosti s bitne činjenice da je predlagateljica osiguranja 2019.g. protuzakonito sklopila ugovor o darovanju sa svojom kćeri FI temeljem kojeg se ista uknjižila na ½ dijela darovanih nekretnina iako je te iste nekretnine predlagateljica osiguranja već pravovaljano darovala svom sinu protivniku osiguranja, 2012.g., u tom trenutku 7 godina prije. Protivnik osiguranja se nije mogao uknjižiti kao vlasnik zbog zabilježenog ovršnog postupka na predmetnim nekretninama, a budući da je FI u vrijeme sklapanja ugovora 2019. znala za postojanje Ugovora o darovanju iz 2012.g. i ona i predlagateljica osiguranja su zbog navedene radnje ne samo građanskopravno nego i kazneno odgovorne. Drugi razlog je pokušaj odugovlačenja postupka po tužbi protivnika osiguranja pokrenutog radi ispravka navedene nezakonite radnje predlagateljice osiguranja kao i njenih štetnih posljedica i uknjižbe njegovog prava vlasništva koji se vodi pod posl.br. P-594/20 i za koji je već u ovoj fazi postupka više nego jasno da je osnovan što predstavlja zlouporabu procesnih ovlaštenja predlagateljice osiguranja. Također potrebno je naglasiti da je protivniku osiguranja u tom postupku usvojen zahtjev za određivanje privremene mjere kojom se ovdje predlagateljici osiguranja zabranjuje da otuđi ili optereti predmetne nekretnine te je drugostupanjski sud u svojoj odluci naveo da je ovdje protivnik osiguranja već u početnoj fazi tog postupka do stupnja vjerojatnosti dokazao postojanje svoje tražbine. Također je važno istaknuti da se u tim postupcima pokrenutim 12 godina nakon sklapanja ugovora ne traži samo utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju iz 2012.g. već je uz glavni tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je ugovor simulirani pravni posao odnosno nepostojeći postavljeno više podrednih tužbenih zahtjeva i to prvi radi utvrđenja da je ugovor ništetan i to iz razloga jer navodno nije došlo do prave predaje u posjed, zatim ništetan iz razloga jer se navodno radi o zelenaškom ugovoru te još uz to podredno da je ugovor pobojan zbog navodne prijevare odnosno bitne zablude. Takvo isticanje svih zakonskih razloga nevaljanosti ugovora u jednom postupku samo potvrđuje koliko su svi navedeni tužbeni zahtjevi neosnovani i da su nabacani jer je tako veća vjerojatnost da će možda „nešto proći“. To što predlagateljica osiguranja sebe smatra vlasnicom predmetnih nekretnina je potpuno irelevantno dok to ne dokaže pred sudom i ne dobije pravomoćne presude u pokrenutim parničnim postupcima kojima se prihvaća jedan od njenih brojnih istaknutih tužbenih zahtjeva. Ali sve i kad bi u tome uspjela time ne dobiva pravo potraživati isplatu zakupnine dobivene temeljem Ugovora o zakupu kojeg nije stranka. Predlagateljica osiguranja osim da je vlasnica predmetnih nekretnina tvrdi i da je jedina nasljednica iza pok. BI. Navedeno također nije istina budući da ostavinski postupak iza pok. BI još uvijek nije okončan, oporuka na koju se poziva predlagateljica osiguranja nije još uvijek niti proglašena, a još se uz to pojavilo pitanje mjerodavnog prava u tom postupku (sukladno Uredbi (EU) br. 650/2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju koja se primjenjuje u ovom slučaju potrebno je da unutarnja kolizijska pravila SAD-a odrede saveznu državu čija pravna pravila će se primijeniti). Stoga se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću znati tko su nasljednici iza pok. BI zbog čega je potrebno pričekati da se navedeni ostavinski postupak pravomoćno okonča. Također pok. MI je za života pravovaljano raspolagao svojom polovicom predmetnih nekretnina na način da ih je 2012.g. darovao svom sinu, ovdje protivniku osiguranja. Ono što je također zanimljivo je da predlagateljica osiguranja na sve moguće načine pokušava osporiti pravo vlasništva protivnika osiguranja i onda se u isto vrijeme poziva na svoje pravo plodouživanja koje je stekla temeljem Ugovora o osnivanju doživotnog prava plodouživanja od 7. lipnja 2016.g. sklopljenog sa svojim sinom i koje pravo plodouživanja je izvedeno iz njegovog prava vlasništva. Dakle da nije bio vlasnik ne bi ni mogao osnovati pravo plodouživanja za nekog drugog, što bi značilo ako je ugovor kojim je on stekao pravo vlasništva nepostojeći onda je i ugovor kojim su oni stekli pravo doživotnog plodouživanja nepostojeći. Predlagateljica osiguranja se u postupku koji je pokrenula radi isplate 2023.g. (samo godinu dana prije postupaka u kojima osporava valjanost Ugovora o darovanju) pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl.br. P- 768/2023 poziva upravo na navedeni Ugovor o osnivanju prava plodouživanja kao pravni temelj kojim traži isplatu najamnine i samim tim priznaje Ugovor o darovanju sklopljen sa svojim sinom 2012.g. kao pravovaljan, a zatim u postupcima posl.br. P-594/20 i P-952/24 tvrdi da je isti nepostojeći. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da ugovor postoji kad joj odgovara, a ne postoji kad joj ne odgovara. Iako je predlagateljica nesporno nositeljica prava plodouživanja na nekretnini koja je predmet zakupa, to ne znači da ona to pravo plodouživanja mora koristiti. Njezino pravo je samo pravo, a ne i obveza. Dakle, predlagateljica osiguranja ima pravo koristiti stvar, te sa osnove svog korištenja eventualno ubirati plodove od te stvari, ali nema pravo tražiti plodove stvari koje je protivnik osiguranja ostvario u ugovornom odnosu sa trećom osobom, kada ona svoje pravo plodouživanja nije koristila. Potpuno su neosnovani navodi da se u predmetnom slučaju radi o stjecanju bez osnove budući da je protivnik osiguranja kao suvlasnik predmetnih nekretnina u svojstvu zakupodavca sklopio valjane Ugovore o zakupu temeljem kojih mu se isplaćuje pripadajući dio ugovorene zakupnine. Nadalje, iz postupka posl.br. P-768/23 u kojem predlagateljica osiguranja traži isplatu predmetne zakupnine za 2022.g. i 2023.g. je razvidno da ista znala za sklapanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora sa trgovačkim društvom Irundo d.o.o. iz Zagreba i da se usmeno suglasila baš sa takvim ugovorom koji je priložen. Predlagateljica osiguranja baš kao i njen pok. suprug MI su bili suglasni da od trenutka otkad je protivnik osiuranja postao vlasnik predmetnih nekretnina 2012.g. on bude taj koji će sklapati ugovore o zakupu u svojstvu zakupodavca te je otad već sklopio i desetak ugovora u tom svojstvu sa istim zakupnikom Irundo d.o.o., Lokanda d.o.o. i Pizza shop d.o.o. Tom dugogodišnjem poslovnom odnosu se predlagateljica osiguranja nikad nije protivila. Točni su navodi da je protivnik osiguranja za vrijeme života pok. oca, njemu prosljeđivao zakupninu koju je ostvarivao temeljem ovog Ugovora o zakupu poslovnog prostora. Međutim, to prosljeđivanje zakupnine je bilo njegova dobra volja prema ocu, a ne ugovorna ili druga obveza, po bilo kojoj osnovi. Protivnik osiguranja je u dogovoru s ocem odredio da se taj novac troši na održavanje kuće na Konalu i ostalih nekretnina u Dubrovniku, plaćanje pomoćnog osoblja kuće te ostale brojne tekuće troškove. Važno je i naglasiti da bi mu otac redovito davao gotovinske iznose od tog novca kao vlasniku nekretnine i stranci svih sklopljenih ugovora o zakupu kad god bi on to od njega zahtijevao i to bez znanja predlagateljice osiguranja. Osim toga, protivnik osiguranja je navedeni prihod od zakupnine prijavio poreznim tijelima i redovito podmiruje sve porezne obveze nastale u vezi tog prihoda za razliku od predlagateljice osiguranja. Protivnik osiguranja je u navedenom postupku posl.br. P-768/23 opreza radi stavio svoje potraživanje sa osnova naknade štete u iznosu od 1.858.119,32 EUR koje potražuje od predlagateljice osiguranja u posl.br. P-535/22 i koje značajno premašuje iznos koji predlagateljica osiguranja potražuje u tom postupku od njega, u prijeboj sa potraživanjem predlagateljice osiguranja u postupku P-768/23, sukladno odredbama čl. 56. Zakona o parničnom postupku. Na predmetnim nekretninama je osim predlagateljice osiguranja kao nositelj prava plodouživanja upisan i sin protivnika osiguranja, ŠIĐ i to od 10. kolovoza 2022.g. temeljem Ugovora o osnivanju prava plodouživanja sklopljenog sa svojim ocem. Sukladno odredbi čl. 203. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo plodouživanja iste poslužne stvari može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja. Stoga sve i kad bi potraživanje predlagateljice osiguranja bilo osnovano, a nije, navedeni iznos ne bi ni približno dosezao 101.265,00 EUR. Potrebno je istaknuti da je protivnik osiguranja vlasnik vrijednih nekretnina na području Dubrovnika osim predmetnih apartmana u ulici Za Rokom, i to kuće na Konalu i apartmana u ulici Pobijana u Starom gradu pa će predlagateljica osiguranja moći naplatiti svoju tražbinu, ukoliko sud utvrdi da je osnovana u postupku posl.br. P-768/23, iz vrijednosti tih nekretnina ako ju je neosnovano strah da joj ista neće biti dobrovoljno podmirena. U konačnici, ističe i da predlagateljica osiguranja postupa protivno načelu savjesnosti i poštenja.

3. Predlagateljica osiguranja je, potom, podneskom od 27. travnja 2025. navela da protivnik osiguranja nema nikakve druge imovine u RH, osim one imovine na kojoj je pogrešno uknjižen temeljem ništetnih ugovora o darovanju, uključujući i kuću na Konalu i apartman u ulici Pobijana, a o čemu se vodi niz parnica (te su zabilježbe spora vidljive iz zk izvadaka). Nema nikakve vrjednije pokretnine i račune na kojima bi se mogla provesti ovrha. Upućuje i u spis dostavlja e-mailove, izjave protivnika osiguranja u kojima on jamči svojim roditeljima, ocu i majci – ovdje predlagateljici osiguranja, da se ovdje radi samo o simuliranom pravnom poslu i da će oni i dalje moći kontrolirati svu svoju imovinu. Plodouživanje je osnovano zajednički, za oba roditelja, na svoj imovini koja je bila predmet simuliranog ugovora o darovanju. To proizlazi i iz nesporne činjenice da je upravo protivnik osiguranja za života svojeg oca njemu predavao sav novac od prihoda od zakupa, a po njegovoj smrti, predlagateljici osiguranja nije isplatio ništa. Ističe i da je pravo plodouživanja koje je upisano na RIĐ pogrešno upisano. Naime, sud je o upisu prava plodouživanja odlučio rješenjem Z-8730/2022, na koje je uložen prigovor predlagateljice, a nakon odbijanja istog, uložena je žalba, slijedom čega je žalba prihvaćena i predmet vraćen na ponovni postupak. No, dok je taj postupak još bio u tijeku, podnosi se novi prijedlog sa zahtjevom za isti upis, upis se dopušta, a to rješenje nije dostavljeno niti drugom suvlasniku, a niti predlagateljici u čiju je korist zasnovano prethodno pravo plodouživanja. Ističe da je predlagateljica osoba od 86 godina, koja je postupcima protivnika osiguranja ostavljena u dugovima i s prihodima nedostatnima za njezino vlastito uzdržavanje.

4. Podneskom od 18. lipnja 2025. protivnik osiguranja navodi da je pred ovim sudom ukupno osam postupaka između stranaka. Osporava navode da se radi o simuliranom pravnom poslu iz 2012. ističući da se vlastoručno napisana i potpisana pisma odnose na imovinu u Americi. Ističe da je upis RIĐ kao plodouživatelja valjan i osnovan upis. Osporava navode da predlagateljica osiguranja nema dovoljno prihoda za uzdržavanje.

5. Podneskom od 20. kolovoza 2025. predlagateljica osiguranja navodi da je nakon podnošenja prijedloga u ovoj pravnoj stvari došla u posjed vlastoručne izjave protivnika osiguranja koja se odnosi upravo na nekretnine u Hrvatskoj, a u sadržaju izričito stoji: "Ovime se potvrđuje da se prijenos kuće na Konalu i ostalih nekretnina u Hrvatskoj (i njihovih sadržaja) koja je u vašem vlasništvu obavlja isključivo u svrhu američkog planiranja poreza na nasljedstvo, te kako bi se izbjegao porez do 50%... Molim Vas da gornje pismo shvatite kao moje neopozivo obećanje, zalog i predanost vas oboje, i molim vas da shvatite da ovo pismo nadilazi sve odredbe i uvjete u dokumentima i ugovorima ostavinskog plana sve dok oboje ne umrete."

6. Za potrebe donošenja odluke o osnovanosti prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koju su stranke u ovom postupku, uz svoje opširne i sadržajno iscrpne podneske, dostavljale.

7. Prijedlog predlagateljice osiguranja je osnovan.

8. Odredba članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ) propisuje da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Odredbom stavka 3. istoga članka propisano je da se smatra da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

8.1. Predmetne pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

9. Iz spisa proizlazi da su predlagateljica osiguranja i njezin suprug, sada pok. MI, svome sinu, a ovdje protivniku osiguranja, darovali niz nekretnina, u Republici Hrvatskoj i u Sjedinjenim Američkim Državama. Predlagateljica tvrdi da je predmetni ugovor o darovanju simulirani pravni posao, te da je sklopljen isključivo da bi se izbjeglo porezno opterećenje, sukladno američkom sustavu oporezivanja. Ujedno, u prilog toj tvrdnji, navodi i da je po sklapanju ugovora, (radi osiguranja) osnovano pravo plodouživanja, na svim darovanim nekretninama, u korist nje i njezinog pokojnog supruga. S druge strane, protivnik osiguranja osporava da bi se radilo o fiktivnom pravnom poslu. Iako je osnovno pitanje za razrješenje svih sporova između stranaka (a prema navodima stranaka, na ovom se sudu trenutno vodi osam parnica) valjanost ugovora o darovanju iz 2012., ističe se da je privremena mjera sredstvo akcesornog karaktera u odnosu na meritorno suđenje.

9.1. Predlagatelj je pretpostavke dužan učiniti vjerojatnim, a ne dokazati, odnosno, predlagatelj je dužan adekvatnim dokaznim prijedlozima dovesti sud u uvjerenje da postoji više argumenata koji govore u prilog postojanja pretpostavki, nego onih suprotnih.

9.2. Pri tome, donoseći odluku u ovoj pravnoj stvari, sud se koncentrirao samo na ispunjenje pretpostavki za određivanje privremene mjere (u stupnju vjerojatnosti), a svoja pravna stajališta će stranke dokazivati u parnicama koje vode.

10. U odnosu na prvu pretpostavku – vjerojatnost postojanja tražbine, koju predlagateljica osiguranja navodi kao – pravo na isplatu (novčana tražbina prema protivniku osiguranja temeljem stjecanja bez osnove), ističe se kako slijedi.

10.1. Predlagateljica navodi da se njezina novčana tražbina prema protivniku osiguranja odnosi na pravo na isplatu novčanog iznosa koji iznos protivnik osiguranja ubire po osnovi zakupa nekretnina koje su u njezinom stvarnom vlasništvu, a koje su temeljem ništetnog pravnog posla (darovanja) sada formalno u zemljišnim knjigama upisane na njezinog sina

– protivnika osiguranja. Naime, predlagateljica navodi da je stvarna vlasnica predmetnih nekretnina, pa zakupnina pripada upravo njoj, a ne njezinom sinu – protivniku osiguranja, koji na predmetnim nekretninama nema nikakvih stvarnih ni drugih prava.

10.2. Iz isprava dostavljenih u spis, čija autentičnost nije osporavana niti dovedena u pitanje, proizlazi da je protivnik osiguranja jamčio svojim roditeljima, darovateljima, da se prijenos kuće na Konalu i svih ostalih nekretnina u Hrvatskoj, obavlja isključivo u svrhu američkog planiranja poreza, te kako bi se izbjeglo plaćanje poreza do 50%. Tim dokumentima i "pismima", protivnik osiguranja jamči da će darovateljima (predlagateljici osiguranja i njezinom suprugu) i nakon darovanja ostati sva prava odlučivanja i kontrole nad imovinom, zajedno ili pojedinačno, dok oboje ne umru (list spisa 154, 96-97). Protivnik osiguranja se obvezuje, kao upravitelj "Croatian Properties" vjerno i potpuno, bez ikakvih odstupanja, slijediti upute predlagateljice osiguranja i njezinog supruga, sve do smrti posljednjeg od njih dvoje (list spisa 97). Dakle, potpuno je razvidno da se ovdje radi o simuliranom pravnom poslu, odnosno, da je Ugovor o darovanju fiktivne naravi i da su stvarni vlasnici predmetnih nekretnina i nakon darovanja ostali darovatelji (predlagateljica osiguranja i sada njezin pok. suprug), koji "zadržavaju kontrolu nad svojom imovinom i zadržavaju sva prava odlučivanja, kao da plan o imovini nikada nije napisan ili proveden", a obdarenik se obvezao darovateljima da će njihove upute oko upravljanja darovanim nekretninama slijediti "vjerno i potpuno, bez ikakvih odstupanja". Razvidno je da pri sklapanju predmetnog ugovora o darovanju postoji svjestan nesklad između volje i očitovanja i da su se stranke sporazumno i namjerno očitovale kao da sklapaju ugovor o darovanju, kako bi se izbjegla zakonska obveza, dok, u biti, stranke ne žele da ugovor pravno nastane – radi čega obdarenik (ovdje protivnik osiguranja) u "strogo povjerljivom pismu" (list spisa 96-97) naglašava roditeljima (darovateljima) da ugovor samo ima značaj porezne olakšice.

10.3. Iz spisa isto tako proizlazi da je protivnik osiguranja sa LI (drugim upisanim suvlasnikom predmetnih nekretnina) sklopio Ugovor o zakupu poslovnog prostora s LOKANDA d.o.o. (PIZZA SHOP d.o.o.), kao i s IRUNDO d.o.o. (list spisa 18- 31), a što protivnik osiguranja posebno ne osporava.

10.4. Dalje, iz spisa kao nesporno proizlazi da je sav prihod od zakupa (osim dijela koji pripada LI), protivnik osiguranja "prosljeđivao" svojem ocu (pok. MI), sve do očeve smrti, a predlagateljica navodi da je prihod korišten zajednički od strane bračnih drugova. Potpuno je neuvjerljivo ovom sudu da je razlog takvog postupanja od strane protivnika osiguranja "njegova dobra volja". Malo je vjerojatno, životno, da osoba koja roditeljima jamči da nekretnine ostaju u njihovu vlasništvu, jer se ugovor sklapa isključivo radi izbjegavanja plaćanja poreza, nakon prijenosa vlasništva na svoje ime temeljem ugovora o darovanju, roditeljima (odnosno ocu) daje sav prihod i sve plodove navodno darovanih nekretnina, samo iz "svoje dobre volje". Kada se to dovede u vezu s "pismima" protivnika osiguranja koji se nalaze u spisu i kojima protivnik osiguranja jamči roditeljima da se prijenos nekretnina vrši isključivo u svrhu planiranja poreza i bez stvarne namjere za darovanjem, razvidno je da je protivnik osiguranja ocu isplaćivao prihod od zakupa spornih nekretnina jer su njegovi roditelji stvarni vlasnici i isključivi posjednici predmetnih nekretnina (a nakon smrti oca, isključivo majka, predlagateljica osiguranja za 1/4 i, kao jedina oporučna nasljednica iza svojeg supruga, za 1/4 dijela prava vlasništva).

10.5. Imajući u vidu sve izneseno, naročito dokumentaciju iz koje proizlazi da je Ugovor o darovanju iz 2012. sklopljen između stranaka prividan pravni posao (nije ni nastao, nema učinak), kao i činjenicu da je nakon smrti oca, protivnik osiguranja u cijelosti uskratio svojoj majci, a ovdje predlagateljici osiguranja, iznose po osnovi zakupnine, sud utvrđuje da iz navoda predlagateljice kao i priloženih dokaza proizlazi vjerojatnost novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivniku osiguranja temeljem stjecanja bez osnove, a sve iz razloga jer protivnik osiguranja ubire plodove imovine koja nije njegova, već pripada predlagateljici osiguranja.

11. Pritom treba reći i da, podredno, predlagateljica osiguranja navodi da, čak i da nije vlasnica, ponovno bi imala pravo na isplatu temeljem nesporne činjenice da je plodouživateljica. To je točno, jer je pravo plodouživanja osobna služnost koja svojega nositelja ovlašćuje da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, u svakom pogledu služi nečijom stvari, u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te da je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti stvari, a sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari. Plodouživanje je najšira osobna služnost i pravo je plodouživatelja iskorištavati nekretninu, plodouživatelj ima "prednost" pred vlasnikom. Pri tome se navodi da bez obzira što je kao "novi" plodouživatelj upisan FIĐ (sin protivnika osiguranja) i neovisno o nedostatcima na koje ukazuje predlagateljica, a tiču se zemljišnoknjižnog upisa tog prava (nedostatak suglasnosti drugog suvlasnika – LI), treba reći da, načelno govoreći, upisivanje naknadnih prava plodouživanja u zemljišne knjige ne može i na jedan način smanjiti ili ograničiti prava prvotnog plodouživatelja. Takvo se što protivi samoj biti instituta plodouživanja, kao služnosti koja ovlašćuje svojeg nositelja da se u cijelosti služi sa stvari, potpuno je iskorištavajući, u skladu s njenom namjenom. Kada bi se naknadnim upisima moglo ograničiti ili smanjiti pravo prethodno upisanog plodouživatelja, taj bi institut izgubio svrhu, jer bi vlasnik naknadnim upisima mogao potpuno ograničiti, obezvrijediti i minorizirati pravo prvotnog plodouživatelja, koje mu je upisom u zemljišne knjige, zajamčeno. Međutim, sud ovdje naglašava da iz spisa proizlazi (vjerojatnost) činjenice da je predlagateljica vlasnica, a ne plodouživateljica, jer jedno isključuje drugo – ako je predlagateljica vlasnica, onda nije plodouživateljica i ako je plodouživateljica, onda nije vlasnica. Kako iz spisa proizlazi da su vjerojatni navodi predlagateljice da je stvarna vlasnica i da je ugovor o darovanju prividan, tako je prividan i ugovor o osnivanju prava osobne služnosti plodouživanja u korist predlagateljice. Stoga, pravo na isplatu s osnove plodouživanja, koliko god da su načelno ispravna pravna stajališta predlagateljice u tom smjeru, sud nije posebno cijenio za osnovanost prve pretpostavke za određivanje privremene mjere - "vjerojatnost tražbine".

12. U odnosu na drugu pretpostavku, opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, ističe se sljedeće.

12.1. Ukoliko bi predlagateljica osiguranja kao tužiteljica, uspjela u parničnom postupku koji se pred ovim sudom vodi pod poslvnim brojem P-594/2020, utvrdilo bi se da je ugovor o darovanju ništetan (odnosno, da ne proizvodi nikakve pravne učinke) i uspostavilo bi se prijašnje zemljišnoknjižno stanje. U tom trenutku, protivnik osiguranja bi "ostao" bez imovine u Republici Hrvatskoj (uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja), i tražbina bi se morala ostvarivati u inozemstvu (Sjedinjene Američke Države). Odredbom članka 344. stavka 3. OZ-a propisano je da se smatra da opasnost, kao druga pretpostavka za određivanje privremene mjere, postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu, stoga je taj uvjet, u ovom konkretnom slučaju ispunjen.

13. Kako su obje tražbine učinjene vjerojatnima, tako je valjalo odrediti privremenu mjeru predloženog sadržaja, pa je odlučeno kao pod točkom I. do VIII. izreke ovog rješenja.

14. Uz to treba reći da se predloženom privremenom mjerom zabranjuje trećim osobama (IRUNDO d.o.o. i PIZZA SHOP d.o.o.) isplatiti protivniku osiguranja zakupninu, kao i protivniku osiguranja da primi ispunjenje, ali se tom mjerom ne dira u prava ostalih suvlasnika predmetnih nekretnina (ŠI).

15. Nadalje, ističe se i da predlagateljica osiguranja ovom privremenom mjerom ne traži isplatu "za sebe" već isplatu na sudski polog, do okončanja "glavnog postupka". Međutim, unatoč postojanju velikog broja parnica, u ovom trenutku još nije pokrenuta parnica kojom predlagateljica stremi ostvariti svoju tražbinu koju predlaže osigurati ovom privremenom mjerom (pokrenuta je parnica za isplate temeljem stečenog bez osnove do zaključno 31. srpnja 2023.). Naime, privremena mjera je akcesornog i supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje, ona služi "zamrzavanju" postojećeg stanja, dok se u glavnom postupku ne utvrdi tko ima pravo na novčane iznose koje protivnik osiguranja ubire kao vlasnik, a predlagateljica osiguranja tvrdi da ih stječe bez osnove, jer je prava vlasnica zapravo ona (osobno za 1/4 i kao oporučna nasljednica iza pok. AI za 1/4.). Stoga, valjalo je uputiti predlagateljicu osiguranja da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi isplate neosnovano stečenih iznosa protiv protivnika osiguranja, slijedom čega je odlučeno kao pod IX. izreke ovog rješenja.

16. Predlagateljici osiguranja koja je uspjela u postupku pripada i trošak postupka u iznosu od 2.571,11 EUR, i to na ime troška prijedloga za osiguranje, temeljem Tbr 11. točke 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) u iznosu od 1.526,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV od 25% temeljem Tbr. 46 Tarife, kao i za trošak sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje u ukupnom iznosu od 663,61 EUR, a koje je troškove sud ocijenio kao osnovane i potrebne, slijedom čega je odlučeno kao pod X. izreke ovog rješenja.

U Dubrovniku 3. rujna 2025.

S u d a c

Marijana Milković Cosmai

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku,

2. Protivniku osiguranja po punomoćniku

3. IRUNDO d.o.o.

4. PIZZA SHOP d.o.o.