Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-294/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca, protiv tuženika HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vladimiru Vučkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi ispravka i brisanja zemljišnoknjižnog upisana, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. srpnja 2025., u nazočnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, 3. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se ispravak i brisanje upisa zemljišnoknjižnog stanja kod Zemljišnoknjižnog odjela Ozalj, na temelju rješenja Općinskog suda u Karlovcu broj Rz-91/15 od 7. ožujka 2017., na suvlasnom dijelu od 44/1080 dijela na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv odnosno 277 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s imena tuženika HA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz istovremeni upis naznačenog suvlasnog dijela od 44/1080 dijela na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv odnosno 277 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime tužitelja NA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], što je tuženik dužan trpjeti.

II.Nalaže se tuženiku HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju NA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 3.260,14 EUR sa zateznom kamatom od 3. rujna 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je KA iz [adresa], darovala tužitelju cjelokupni svoj suvlasni dio koji se sastojao od 33/1080 dijela na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Između ostalih parcela, predmet darovanja bila je i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv, odnosno 227 m2, koja također dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižnog odjela Ozalj broj Z-11188/2016 od 26. rujna 2017. u točki I.izreke dopušen je upis u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem naprijed navedenog darovnog ugovora uz uknjižbu prava vlasništva na nekretninama KA i prijenos u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za korist tužitelja NA, uz upis i dosadašnjh suvlasnika. Međutim, u točki II. izreke rješenja odbijen je prijedlog tužitelja za uknjižbu prava vlasništva u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv, odnosno 227 m2, uz obrazloženje da je tuženik HA u predmetu Rz-91/15 podnio prijedlog za pojedinačni ispravni postupak, te je kčbr. [katastarska čestica] prenesena u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na vlasništvo tuženika HA. Tužitelj navodi da je protiv navedenog rješenja uložio prigovor, koji je odbijen rješenjem Općinskog suda u Karlovcu, Z-8631/2018 od 30.04.2020. Naime, tužitelj pojašnjava da je tuženik HA pred Općinskim sudom u Karlovcu Zemljišnoknjižni odjel Ozalj, podnio prijedlog radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem prijedlogu je, između ostalih nekretnina, zatražio uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući površine 227 m2 odnosno 63 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji postupak se vodio pod brojem Rz-91/2015. U tom postupku tužitelj je uložio prigovor, kao i darovateljica KA, protiv rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka od 16. ožujka 2016. Usprkos pravodobno uloženim prigovorima, rješenjem Općinskog suda u Karlovcu broj Rz- 91/15 od 7. ožujka 2017. određen je upis brisanja prava vlasništva, između ostalih nekretnina, i na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući površine 63 čhv odnosno 227 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz uknjižbu prava vlasništva za korist tuženika HA. Protiv tog rješenja, prema uputi o pravnom lijeku, tužitelj je uložio žalbu koja je rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-796/2017 od 31.12.2019. odbačena, kao i žalba UA, te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu, brisanje zabilježbe žalbe. Iz obrazloženja rješenja slijedi da drugostupanjski sud smatra, a obzirom je prvostupanjski sud rješenjem od 7. ožujka 2017. naložio brisanje prava vlasništva s imena pravnih prednika podnositelja žalbe, a time i tužitelja, da isti imaju pravo podnijeti tužbu za ispravak temeljem članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama. Kako je već navedeno da je KA darovala tužitelju svoj cjelokupni suvlasni dio koji se sastoji od 33/1080 dijela, između ostalog i na kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv odnosno 227 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na istoj nekretnini bio je upisan i otac tužitelja OA u suvlasnom omjeru od 11/1080 dijela, a čiji suvlasni dio je također brisan uz uknjižbu prava vlasništva za korist tuženika HA. Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu broj O- 1710/2016 od 23. rujna 2016. kao jedini nasljednik iza pokojnog OA, rođenog **.**.1928. umrlog **.**.2009., utvrđen je tužitelj NA kao njegov sin, a predmet ostavine je bio cjelokupni suvlasni dio ostavitelja od 11/1080 dijela upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa time i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Imajući u vidu darovni ugovor od 17. studenog 2016. koji je ovjeren kod javnog bilježnika Tee Ivić- Jenkać iz [adresa], dana 28. studenog 2016. sklopljen s KA, kao i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu broj O-1710/2016 od 23. rujna 2016., tužitelj je trebao biti uknjižen kao suvlasnik na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u 44/1080 dijela. Tužitelj dalje navodi da iz svega navedenog proizlazi da je došlo do nevaljale i neistinite uknjižbe naznačenog suvlasnog dijela na tuženika, a koji upis je trebalo poništiti temeljem uložene žalbe protiv rješenja o dozvoli upisa na tuženika od 7.3.2017. broj Rz-91/2015. Stoga podnosi ovu tužbu radi ispravka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužbu NA smatra neosnovanom obzirom na prijašnje odluke odnosno sudska rješenja Općinskog suda u Karlovcu te Županijskog suda u Splitu. Navodi da nije točno, a kako to tvrdi tužitelj da nema imovinsko pravo na kčbr. [katastarska čestica], budući se isto vidi iz priloženih dokumenata tj. iz kupoprodajnog ugovora iz 1967. i katastarskog rješenja, a koja nisu upisana u katastar i zemljišne knjige, čime da je počinjena velika šteta njegovom ocu HA, sinu NAD kao i njemu. Naime, majka KA je darovala svoj dio NA, a koje nije imala pravo naslijediti DA, prije HA [adresa], koja se udala za BA iz [adresa] pri čemu je dobila novčanu i zemljišnu isplatu, te se odrekla svih prava na rodnoj kući [adresa]. Po njegovoj smrti dolazi živjeti kod GA, oca tužitelja, [adresa]. Zbog neslaganja sa sinom GA, NA istjeruje DA iz kuće pri čemu dolazi do fizičkog obračuna i intervenirala je i policija iz [adresa]. DA dolazi živjeti u rodnu kuću, [adresa] uz dopuštenje njezine braće (svoju imovinu na [adresa] je prodala), do svoje smrti bez ikakvih prava na bilo kakav dio imovine. Za njom dolazi i NA OA koji se s njom nije vjenčao zbog mirovine i ne vodi se na kčbr. [katastarska čestica] već na kbr. 8 uz uvjet braće da po njezinoj smrti napusti kuću iste, što proizlazi da on ni njegov sin nemaju nikakvo pravo na nasljedstvo kao ni DA, ni njezina kći KA iako su se na kčbr. [katastarska čestica] DA i [adresa]. upisali kao vlasnici iste što tuženik smatra da je nezakonito s obzirom na dokumente koje je priložio. Smatra da bi tužitelj trebao dostaviti sudu bilo kakav dokument iz kojeg bi se vidjelo da je tuženikov otac bilo kome spornu česticu kčbr. [katastarska čestica] iz obitelji IA kbr.18 ili GA kbr. 8 prodao ili darovao, što tuženik smatra da tužitelj ne posjeduje, a što bi značilo da je tuženikovom ocu čestica nezakonito otuđena odnosno ostala neupisana u katastru i gruntovnici, a koju sada svojata tužitelj. Tuženik navodi da je pokrenuo ispravni postupak da sredi zemljišne knjige, da se vidi što je njegovo iz priloženih rješenja.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u darovni ugovor od 17. studenog 2016., rješenje ZK odjela Ozalj Općinskog suda u Karlovcu, Z-11188/2016 od 26. rujna 2017., rješenje Općinskog suda u Karlovcu broj: Z-8631/2018 od 30. travnja 2020., prigovor na listu 15-16, rješenje Općinskog suda u Karlovcu broj: Rz-91/15 od 7. ožujka 2017., žalbu na listu 22-23, rješenje Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž ZK- 796/2017-2 od 31. prosinca 2019., izvadak iz zemljišne knjige za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesni prikaz iz zemljišne knjige za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: O-1710/2016-22 od 23. rujna 2016., Kupoprodajni ugovor od 30. listopada 1967., rješenje Ureda za katastar od 7. lipnja 1968., preslik iz zemljišne knjige na listu 121-128, povijest promjena na katastarskim česticama od 4. listopada 2024., saslušao svjedoke EA, MA, HA, EA, KA, ČA, ŠA, AA, JA, stranke, proveo očevid na licu mjesta 10. travnja 2025. te geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. koji je sačinio skicu očevida na listu 148.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja po tužbi za ispravak prema odredbi članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10, 55/13, 60/13, dalje: ZZK) za ispravak upisa koje je provedeno na temelju rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Rz- 91/15 od 7. ožujka 2017. u odnosu na suvlasnički dio od 44/1080 dijela na kč. br. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv (277 m2) upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Rz-91/15 od 7. ožujka 2017. doneseno je u pojedinačnom ispravnom postupku koji je pokrenuo tuženik HA radi uknjižbe prava vlasništva, između ostalih nekretnina, i na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tada upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], kojim rješenjem je prihvaćen njegov zahtjev radi uknjižbe.

7. Rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž Zk-796/2017-2 od 31. prosinca 2019. odbačena je, između ostalog, žalba NA protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu broj Rz-91/15 od 17. ožujka 2017. kao nedopuštena, uz obrazloženje da u ispravnom postupku nije dopuštena žalba već žalitelji imaju pravo podnijeti tužbu za ispravak prema odredbi članka 197. ZZK.

8. Nakon toga je 2. lipnja 2020. tužitelj NA podnio ovu tužbu.

9. Prema podacima iz zemljišnih knjiga, dok je predmetna kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv (227 m2) bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo, između ostalih, KA u 33/1080 dijela i OA u 11/1080 dijela, otvoren je s danom 25. kolovoza 2015. predmetni pojedinačni ispravni postupak po prijedlogu tuženika HA, pod brojem Rz-97/15.

10. Dakle, prije otvaranja pojedinačnog zk. ispravnog postupka u zemljišnim knjigama kao suvlasnici, između ostalih, bili uknjiženi u zemljišnim knjigama KA i OA (ukupno 44/1080 suvlasničkih dijelova).

11. OA umro je prije pokretanja ispravnog postupka, 14. studenog 2009. time da je njegovim nasljednikom na dijelu od 11/1080 dijela predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proglašen tužitelj NA, i to rješenjem Općinskog suda u Karlovcu broj O-1710/2016-22 od 23. rujna 2016.

12. KA, koja je sudjelovala u predmetnom ispravnom postupku pod brojem Rz-19/15, darovala je, tijekom trajanja tog postupka, darovnim ugovorom od 17. studenog 2016., između ostalog, cjelokupni suvlasni dio od 33/1080 predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svome sinu NA.

13. Stoga, tuženik neosnovano prigovora aktivnoj legitimaciji tužitelja za podnošenje tužbe za ispravak.

14. Prema odredbi članka 197. stavak 1. alineja 2. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

15. Tužitelj je singularni sukcesor svoje majke nakon sklapanja darovnog ugovora, a osim toga povrijeđeno je i njegovo knjižno pravo, jer je zemljišno-knjižni sud upravo zbog provedenog pojedinačnog zk. ispravnog postupka odbio prijedlog tužitelja za uknjižbu po darovnom ugovoru rješenjem poslovni broj Z-11188/16 od 17. studenoga 2016.

16. Nadalje, tuženik je u zk. pojedinačnom ispravnom postupku uknjižen na suvlasničkim dijelovima majke i oca tužitelja, koji su u to vrijeme bili u zemljišnim knjigama uknjiženi i kao suvlasnici iako je otac tužitelja umro prije pokretanja postupka pa je već u trenutku njegove smrti, tužitelj bio njegov nasljednik. Stoga je neosnovan tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja.

17. Odredbom članka 197. stavak 2. ZZK propisano je da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

18. Obzirom je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Rz-91/15 od 7. ožujka 2017. tužitelj u pouci o pravnom lijeku bio upućen na izjavljivanje žalbe koja je rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž Zk-796/2017-2 od 31. prosinca 2019. odbačena kao nedopuštena, to se tužitelju rok za podnošenje tužbe radi ispravka ima računati od dana dostave rješenja višeg suda od 31. prosinca 2019. Stoga se smatra da je tužba, koja je u ovom postupku podnesena 2. lipnja 2020., podnesena u zakonskom roku u smislu odredbe članka 197. stavak 2. ZZK.

19. Iz rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Rz-91/15 od 7. ožujka 2017. koje je doneseno u pojedinačnom ispravnom postupku vidljivo je da je da je prihvaćen zahtjev tuženika HA radi uknjižbe na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na temelju kupoprodajnog ugovora zaključenog 30. listopada 1967. kojim je RA iz [adresa] prodala HA [adresa], nekretnine u upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje "iz jedne stare prizemne drvene kuće sa dve prostorije i to: jedna soba i jedna kuhinja, sa dvorištem u površini od 143 čhv.upisane na kat. čest. br. [katastarska čestica], zatim kat. čest. br. [katastarska čestica] livada Laz u površini od 526 čhv, čestica kat. br.334/1 voćnjak kod kuće u površini od 355 čhv, kat. čestica br. [katastarska čestica] oranica pri Rakijašnici u površini od 174 čhv, i kat. čestica upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat.br.368/1 vinograd [adresa] u [adresa] u površini od 205 čhv."

20. Na zahtjev HA iz [adresa], Ured za katastar donio je 7. lipnja 1968. rješenje kojim se iz posjedovnog lista 11 k. o. [katastarska općina], s posjednika HAD, [adresa], između ostalih nekretnina, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak pri kući od 63 čhv, upisuje u posjedovni list 206 k. o. [katastarska općina] na ime NAD iz [adresa].

21. Dakle, iz obrazloženja navedenog rješenja koje je doneseno u pojedinačnom ispravnom postupku proizlazi da je tuženik uknjižio pravo vlasništva na temelju neprekinutog niza isprava, te na temelju dosjelosti.

22. Te okolnosti osporava tužitelj navodima da RA kada je kupoprodajnim ugovorom od 30. listopada 1967 prodala kuću, nije prodala HA i predmetni voćnjak pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Tužitelj također osporava da je tuženik stekao predmetnu nekretninu dosjelošću obzirom osporava da se tuženik osobno i po svojim prednicima nalazio u dugogodišnjem neometanom posjedu predmetne čestice.

23. Na očevidu 10. travnja 2025. sud je uz pomoć geodetskog vještaka Andreje Omić iz CADCOM d.o.o. Ured Karlovac identificirao predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time da je među strankama sporan dio koji je na skici očevida od 10. travnja 2025. obojano žutom bojom i označen slovima A-B-C-D-E-F-GH-A, površine 150 m2, u dijelu koji se nalazi na utuženoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Također je utvrđeno da se dio kuće tuženika, cvjetnjak tuženika ("cvijeće") i živica sa stepenicama uz kuću tuženika nalazi na dijelu kčbr. [katastarska čestica], koji dio tužitelj nije pokazao kao predmet spora. Nadalje, pojas koji pokazuje tužitelj obuhvaća i dio kčbr. [katastarska čestica] koji je označen kao B-A-H-G-13-12-11-10-9-B, površine 76 m2, na kojem dijelu je nekada bila stara kuća, ali taj dio nije predmet spora obzirom se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] koja nije obuhvaćena tužbenim zahtjevom. Također je utvrđeno da se kčbr. [katastarska čestica] proteže do puta u naravi, ali je put krivo ucrtan pa se dio pokazivanja po tužitelju proteže i na kčbr. [katastarska čestica] obzirom put nije ispravno evidentiran. Stoga, niti ovaj dio nije predmet tužbenog zahtjeva.

25. Na licu mjesta saslušani su svjedoci i stranke čije iskaze je sud doveo u vezu s utvrđenjima suda iz pisanih dokaza u ovom postupku, posebno kupoprodajnog ugovora od 30. listopada 1967. na temelju kojeg je u pojedinačnom ispravnom postupku tuženik uknjižio svoje pravo suvlasništva na predmetnoj čestici.

26. Nije sporno da je RA prodala, ugovorom od 30. listopada 1967., ocu tuženika, istog imena i prezimena kao i tuženik, HA, prizemnu drvenu kuću umjesto koje je kasnije sagrađena zidana kuća tuženika, koja je i ucrtana na skici očevida od 10. travnja 2025.

27. U Kupoprodajnom ugovoru od 30. listopada 1967. koji su sklopili RA iz [adresa], kao prodavatelj, i HA iz [adresa], kao kupac, navodi se da kupac kupuje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje ""iz jedne stare prizemne drvene kuće sa dve prostorije i to: jedna soba i jedna kuhinja, sa dvorištem u površini od 143 čhv.upisane na kat. čest. br. [katastarska čestica], zatim kat. čest. br. [katastarska čestica] livada Laz u površini od 526 čhv, čestica kat. br.334/1 voćnjak kod kuće u površini od 355 čhv, kat. čestica br. [katastarska čestica] oranica pri Rakijašnici u površini od 174 čhv, i kat. čestica upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat.br.368/1 vinograd [adresa] u [adresa] u površini od 205 čhv."

28. Tuženik tvrdi da je tim ugovorom RA prodala njegovom ocu i predmetni voćnjak oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

29. Obzirom se u kupoprodajnom ugovoru navodi da se prodaje strana prizemna drvena kuća (od dvije prostorije: soba i kuhinja) s dvorištem u površini od 143 čhv, upisana na kčbr. [katastarska čestica], proizlazilo bi da se prodaje zemljište na kojem se nalazi drvena kuća površine 143 čhv. Obzirom je kčbr. [katastarska čestica] i u to vrijeme imala površinu od 63 čhv, iz toga bi proizlazilo da ta čestica nije bila predmet prodaje. Površinu od 143 čhv (sada 514 m2) ima kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi dio kuće koju je sagradio otac tuženika, HA.

30. Saslušana kao svjedok, MA, kćerka RA koja je HA prodala nekretnine kupoprodajnog ugovora od 30. listopada 1967., potvrdila je u svom iskazu da njena majka navedenim ugovorom nije prodala voćnjak oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svjedokinja je iskazala da njena majka nije mogla prodati voćnjak oznake kčbr. [katastarska čestica] obzirom je tada bilo vlasništvo IA koji je imao kuću preko puta, s druge strane predmeta spora. Predmetno zemljište su kosili i održavali IA i njegova supruga ĆA. Na zemljištu su rasle kruške petrovače koje svjedokinja navodi da je brala kada je išla u školu te da su zbog toga na nju tada vikali iz kuće IA jer su to bile njegove kruške. Na predmetnom zemljištu je rastao orah kojeg su brali ukućani iz kuće IA. Svjedokinja je također iskazala da je IA imao kotac sa svinjama i kokošima, ali je taj dio identificiran na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nije predmet spora, a na skici očevida od 10. travnja 2025. geodetska vještakinja označila je to mjesto: "nekad bila stara kuća".

31. Identično je iskazao i EA, bratić tuženika, koji ne razgovara s tuženikom, koji je iskazao da stranke zna od rođenja, a sada su mu 74 godine. Iskazao je da su posjednici i vlasnici zemljišta bili ĐA i ĆA koji su predmetno zemljište kosili, imali voćke, šljive, višnje i kruške, zatim orah koji je kasnije posječen. Pokazao je da su držali svinje na istom mjestu na kojem ga je pokazala i svjedokinja MA. Svjedok EA je iskazao da su poslije ĐA i ĆA nastavili posjedovati zemljište DA (kćerka ĐA i ĆA) i OA (otac tužitelja, kojem je DA bila treća supruga), koji su ga kosili i održavali do svoje smrti, a umrli su poslije Domovinskog rata.

32. Iz iskaza EA sud je još utvrdio da se kćerka DA zvala FA koja se dvaput udavala, tako da bila udana SA, a nakon druge udaje bila je KA, koja je živjela u [adresa] i rijetko dolazila, ali kad bi došla, odsjedala je kod majke, u kući ĐA i ĆA. U odnosu na kuću tuženika, svjedok je iskazao da je RA prodala ocu tuženika kuću koja se nalazila na istom mjestu na kojem je napravio novu zidanu kuću, te pripadajuće zemljište do međe koja je išla pravcem betonskih stepenica koje su sagrađene uz kuću tuženika i uz rub cvjetnjaka ("cvijeće" na skici) time da kada je tuženik htio napraviti stepenice nije imao dovoljno svog zemljišta pa je pitao IA koji mu je dao dio tog zemljišta za stepenice. Svjedok je iskazao da je RA prodala ocu tuženika i voćnjak koji je pokazao ispod puta koji se nalazi ispod kuće tuženika. U odnosu na put koji je prekopan preko predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kojim se i danas služi tuženik kako bi direktno s asfaltiranog puta provozio traktorom do betoniranog dijela ispod kuće tuženika na kojem se nalaze gospodarske zgrade tuženika, svjedok je iskazao da su ga prokopali roditelji tuženika, ali je iskazao da pretpostavlja da su za dopuštenje morali pitati DA i OA. Također je iskazao da na predmetnom zemljištu nije nikada vidio tuženika niti njegovog oca da kose ili nešto drugo rade.

33. Svjedokinja KA je spomenuta kćerka DA koja je također iskazala da je predmetno zemljiište bilo vlasništvo i posjedu njenog djeda i bake ĐA i ĆA jer su ga kosili, na njemu imali krušku i orah, zatim kotac sa svinjama. Obzirom je djed ĐA nadživio baku ĆA, ponovno se oženio za MA, koja je nakon njegove smrti nastavila uživati predmetno zemljište, a nakon njene smrti, zemljište su posjedovali njena majka DA i OA, do svoje smrti, koji je kosio zemljište i nakon što je svjedokinja naslijedila svoju majku. Svjedokinja je dalje iskazala da je do zbrke došlo nakon smrti OA, kada ju je HA pitao može li pokositi predmetno zemljište jer se nalazi tik uz njegovo dvorište pa ga je htio održavati da mu bude uredno pred kućom, ali ništa više od toga. U odnosa na prokopani put u podnožju predmeta spora, svjedokinja je iskazala da joj je majka DA rekla da ju je tuženik pitao za dopuštenje jer bi tim putem lakše izlazio traktorom na put, te mu je DA dala dopuštenje, ali samo kao služni put, a zauzvrat će on nju koji put odvesti doktoru.

34. Svjedokinja LA je sestra tužitelja, koja je na adresi [adresa] živjela do svoje 21. godine, odnosno do 1981. Iskazala je da je predmetno zemljište bilo IA i njegove supruge ĆA, a kasnije i njegove druge supruge MA, koji su to zemljište uživali do svoje smrti, jer su na njemu imali kotac za svinje (svjedokinja je pokazala mjesto koje je identificirano kao "nekada bila stara kuća", te dvije kruške i orah, čije plodove su brali ĐA i ĆA. Naslijedila ih je kćer DA, koja je s OA (otac svjedokinje i tužitelja) živjela do svoje smrti u kući ĐA i ĆA te nastavila posjedovati predmetno zemljište, koju je naslijedila njena kćer KA, koja je naposljetku zemljište prepisala na tužitelja. Svjedokinja nije znala točno reći do kuda se prostire zemljište tuženika na kojem je sazidao kuću, ali je iskazala da je druga žena IA, MA dala tuženiku dio svog zemljišta da može napraviti betonske stepenice uz kuću. U odnosu na prokopani put preko predmetnog zemljišta znala je samo reći da je prokopan za potrebe tuženika kako bi lakše izlazio na cestu iz svojih gospodarskih zgrada.

35. Navedeni svjedoci potvrdili su u svojim iskazima navode tužitelja da RA nije mogla prodati tužitelju predmetno zemljište niti je to zemljište moglo biti predmet kupoprodajnog ugovora jer je zemljište bilo u posjedu ĐA i ĆA, a nakon toga njegovih nasljednika, sve do KA, njihove unuke, koja je tužitelju darovala svoj dio. Navedeni svjedoci potvrdili su da tuženik i njegov otac, nisu nikada posjedovali predmetno zemljište, uz iznimku puta koji su prokopali tuženik i njegov otac, uz dopuštenje DA i tužiteljevog oca, OA obzirom su tuda lakše provozili traktorom. Zauzvrat je HA trebao voziti DA kod doktora, ali su se ubrzo, nakon što je put prokopan, posvađali.

36. Svjedokinja CA, sestra tuženika, iako je u svom iskazu navela da je predmetno zemljište vlasništvo njenog brata, ista je potvrdila u svom iskazu da je na predmetnom zemljištu ĐA imao svinjac, te da je krušku i orah pobrao IA, ali da oko toga nije bilo sporova. U odnosu na orah koji je rastao na zemljištu, iskazala je da ne zna tko ga je srušio, ali da su pitali IA mogu li ga srušiti te su i drva dali IA. U odnosu na prokopani put iskazao je da ga je prokopao tuženik, a pomagao mu je tužitelj.

37. Iako je tuženik prigovorio iskazu ove svjedokinje da je krivo iskazivala jer je bila uznemirena i smušena, sud je utvrdio da je, opisujući kako se koristili predmetno zemljište, iskazala identično kao i ranije svjedoci, da je predmetno zemljište bilo u posjedu IA i njegovih nasljednika, jer je na njemu imao kotac sa svinjama i kokošima te da su voćke i orah brali ukućani iz kuće IA, pa kada je RA prodala ocu tuženika zemljište na kojem je sagradio kuću, nije mu uz to mogla prodati predmetni voćnjak jer je bio u vlasništvu i posjedu IA.

38. Tuženik nije dokazao niti da je bio u posjedu predmetnog voćnjaka nakon što je njegov otac kupio kuću sa starom kućom umjesto koje je kasnije sazidao novu kuću jer su tako iskazali samo svjedoci ŠA, bratić tuženika, i AA, supruga tuženika, koji su zbog srodstva osobno zainteresirani za ishod postupka. Očito pristrani iskazivali su u korist tuženika, a njihovim iskazima sud nije poklonio vjeru jer su u suprotnosti s iskazima ostalih svjedoka te utvrđenja suda iz samog kupoprodajnog ugovora iz 1967, o tome da predmet kupoprodaje nije mogao biti predmetni voćnjak.

39. Stoga sud nije povjerovao iskazu tuženika koji da je njegov otac u posjedu predmetnog zemljišta od 1964. kada je ušao u posjed, a kupio od Dragice Mesarić 1967. Navodima o sporu koji je tužitelj vodio sa svojim ocem OA, i navođenjem okolnosti da je tužitelj istukao i istjerao DA iz kuće koja je onda došla živjeti u kuću svog djeda IA, a s njom i OA, kojem su braća DA dopustili da živi u toj kući do smrti DA, tuženik nije dokazao odlučne okolnosti koje bi se odnosile na posjed predmetnog zemljišta. Upravo suprotno, iz provedenih dokaza proizlazi da je predmetno zemljište bilo vlasništvo i posjed tužitelja i njegovih prednika sve do ĐA i ĆA pa ga RA nije mogla prodati ocu tuženika kada je kupovao zemljište za kuću jer RA nije bila vlasnica niti je bila u posjedu predmetnog voćnjaka.

40. Obzirom tuženik nije dokazao da je kupio predmetno zemljište od RA, kao niti da je RA u to vrijeme bila vlasnica i posjednica zemljišta, kao što nije dokazao da su tuženik ili njegovo otac bili u posjedu predmetnog zemljišta, to osnovano tužitelj zahtijeva ispravak upisa u zemljišnu knjigu na temelju kojeg je tuženik upisan kao suvlasnik predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom je tim upisom povrijeđeno pravo tužitelja kada je brisano njegovo pravo suvlasništva te je tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.

41. Tužitelju pripada pravo na naknadu parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. 155/23) obzirom je u cijelosti uspio u sporu.

42. Tužitelj je imao trošak zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za sastav podneska od 15.7.2020. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za zastupanje raspravama 21.12.2021. , 19.5.2022., 10.11.2022., 2.10.2024., 19.11.2024., 7.7.2025.. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1., zastupanje na očevidu 10.4.2025. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za pristup na ročište za objavu presude 23.12.2022. i 3.9.2025. iznos od 100,00 EUR prema Tbr.9.t.3., za sastav žalbe protiv presude iznos od 250,00 EUR prema Tbr.10.t.1., sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46, trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 EUR i geodetskog vještačenja u iznosu od 398,16 EUR, što ukupno iznosi 3.260,14 EUR, koji iznos je naložen tuženoj isplatiti tužiteljima na ime naknade troškova postupka zajedno sa zatraženom zateznom kamatom do dana donošenja prvostupanjske presude.

43. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 3. rujna 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca

2. Vladimir Vučković, odvjetnik u Zagrebu