Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž-1129/2024-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Jasminke Pavković suca izvjestitelja i člana vijeća i Tihane Cišper člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Emer, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-820/21-35 od 19. srpnja 2024., u sjednici vijeća 3. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-820/21- 35 od 19. srpnja 2024. u dijelu pod st. II. izreke i u dijelu pod st. III. izreke gdje nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko iznosa od 655,20 eura te se predmet u tim dijelovima vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o zahtjevu tužiteljice za naknadu troška žalbenog dijela postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
''I. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. OIB: 00432869176, isplatiti tužiteljici TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 419,75 eura sa zateznom kamatom tekućom od 25. studenog 2020. do isplate za razdoblje do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem potražuje od tuženika isplatu iznosa od 960,57 eura sa zateznom kamatom tekućom od 20. rujna 2019. do isplate, te zateznu kamatu tekuću na iznos od 419,75 eura od 20. rujna 2019. do 25. studenog 2020.
III. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. OIB: 00432869176, naknaditi tužiteljici TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 655,20 eura sa zateznom kamatom tekućom od 19. srpnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.''
2. Protiv te presude u dijelu pod st. II. izreke i st. III. izreke gdje nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko iznosa od 655,20 eura žali se tužiteljica (žalbom i dopunom žalbe) iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Zahtijeva naknadu troška žalbenog dijela postupka.
3. Žalba tužiteljice je osnovana.
4. U postupku pred prvostupanjskim sudom ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koju žalbom ukazuje tužiteljica. Pobijana prvostupanjska presuda ima nedostatke radi kojih se ne može ispitati jer ne sadrži jasne i potpune razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama.
5. Naime, odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadu neimovinske štete prvostupanjski sud uzima u obzir samo matematičke veličine trajanja i intenziteta fizičkih boli, straha te stupnja smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice. Pritom u potpunosti izostavlja ostale okolnosti vezane za visinu naknade za neimovinsku štetu, kao što su konkretna životna dob tužiteljice u vrijeme unesrećenja, način života i spol tužiteljice, neugodnosti pri liječenju, dužina samog liječenja, profesija tužiteljice i dr.
6. U postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena je i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 193. st. 2. ZPP, a na koju povredu također žalbom ukazuje tužiteljica. U konkretnom slučaju tužiteljica je nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka podneskom od 13. prosinca 2023. smanjila tužbeni zahtjev na način da je zahtijevala ukupno 719,75 eura s pripadajućim zateznim kamatama. Prvostupanjski sud tu dispoziciju tužiteljice ocjenjuje djelomičnim povlačenjem tužbe (što je pravilna ocjena), no, kako se tuženik protivio toj dispoziciji tužiteljice, pogrešno je prvostupanjski sud ocijenio da ta dispozicija nema pravni učinak jer da je i za djelomično povlačenje tužbe vezano za naknadu neimovinske štete potreban pristanak tuženika. Stoga je prvostupanjski sud pobijanom presudom odlučivao o prethodno određenom tužbenom zahtjevu tužiteljice. Takav postupovno pravni pristup prvostupanjskog suda spornom odnosu među strankama je pogrešan.
7. Naime, kada se smanjenje tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 191. st. 3. ZPP ne smatra preinakom tužbe kojem bi se tuženik mogao protiviti, onda nema mjesta niti pravnom shvaćanju da se tuženik može protiviti djelomičnom povlačenju tužbe i to u situaciji kada tužiteljica iz iste činjenične i pravne osnove, a nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka zahtijeva manji iznos naknade neimovinske štete.
8. Preinaka tužbe u smislu odredbi čl. 191. ZPP je radikalnija dispozicija tužitelja od djelomičnog povlačenja tužbe. Stoga, kada se za tu dispoziciju tužitelja ne traži pristanak tuženika (čl. 190. st. 3. i 4. i čl. 191. st. 3. ZPP) i to u situaciji kada tužitelj ili smanjuje tužbeni zahtjev ili kada iz iste činjenične osnove zahtijeva drugi predmet ili novčanu svotu (čl. 191. st. 2. ZPP), onda bi bilo nelogično djelomično povlačenje tužbe (uslijed smanjenja tužbenog zahtjeva) i to u situaciji kada je tužbeni zahtjev smanjen nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka, a i dalje je osnovan na istim činjeničnim i pravnim okolnostima vezanim za naknadu neimovinske štete, uvjetovati pristankom tuženika. U takvim okolnostima inzistiranje na primjeni odredbe čl. 193. st. 2. ZPP predstavlja pretjerani formalizam kojim se ne ostvaruje svrha vođenja parničnog postupka.
9. Radi nepravilnosti odluke prvostupanjskog suda o dijelu tužbenog zahtjeva, kao nepravilna ukazuje se i odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška.
10. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima te u tim dijelovima predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o preostalom dijelu tužbenog zahtjeva tužiteljice te o preostalom dijelu zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška, a u kojoj odluci će iznijeti jasne i potpune razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama.
12. Odluka o zahtjevu tužiteljice za naknadu troška žalbenog dijela postupka osniva se na čl. 166. st. 3. ZPP.
U Velikoj Gorici 3. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
Nikola Ramušćak
