Poslovni broj: Pp-1407/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Zagreb, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Bojani Atanasov, uz sudjelovanje zapisničarke Lidije Grdunac, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog IP, kojeg brani odvjetnica Maja Buhin, zbog prekršaja iz članka 137. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.) odlučujući o prigovoru okrivljenog IP podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb Klasa: 211-07/24-4/107290 od 2. prosinca 2024., nakon provedenog žurnog postupka, 3. rujna 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni IP, sin I i Z, rođen **.**.1988. u [adresa] ([adresa]), državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], VSS, dipl. ekonomist, zaposlen kao vozač u Zagrebačkom holdingu – podružnica Čistoća, neoženjen, bez djece, sa primanjima u iznosu od oko 1.300,00 eura, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa]

k r i v  j e

što je:

1.) 3. studenog 2023. u 8.45 sati u Zagrebu upravljao teretnim automobilom ZG4308IC, krećući se zapadnom kolničkom trakom Ulice Mirka Bedeka u smjeru juga, a dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini osiguranog polubranicima nije zaustavio svoje vozilo pred prijelazom iako su bili upaljeni svjetlosni i zvučni signali te se uređaj za zatvaranje prometa već počeo spuštati, već je nastavio kretanje i desnim bočnim dijelom vozila naletio je na uređaj za zatvaranje prometa (metalni polubranik) sa zapadne strane kolnika, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta

čime je počinio prekršaj iz članka 137. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2.) 3. studenog 2023. u 8.45 sati u Zagrebu, nakon prometne nesreće opisane pod točkom 1. izreke ove presude, napustio mjesto događaja, a vlasniku drugog oštećenog objekta nije dostavio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću

čime je počinio prekršaj iz članka 176. stavka 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa mu se, na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), utvrđuju

za djelo pod točkom 1. – novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) EUR

za djelo pod točkom 2. – novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) EUR

te se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EUR

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan ukupnu novčanu kaznu platiti u roku 1 (jednog) mjeseca od dana primitka ove presude, a u protivnom postupit će se sukladno odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik, u roku određenom ovom presudom za plaćanje izrečene novčane kazne, plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je ukupna novčana kazna u cijelosti plaćena, sukladno članku 183. stavku 2. u vezi s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.a) Prekršajnog zakona u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) EUR u roku 1 (jednog) mjeseca od dana primitka ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno.

Obrazloženje

1. Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeni IP proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u točki 1. izreke, počinio prekršaj iz članka 137. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 520,00 eura i da je, na način činjenično opisan u točki 2. izreke, počinio prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura, pa je okrivljeniku na temelju članka 39. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 910,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom C kategorije u trajanju od sedam mjeseci i obvezan je naknaditi troškove izdavanja obaveznog prekršajnog naloga u iznosu od 13,27 eura.

2. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, pa je na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je predmetne zgode upravljao teretnim automobilom ZG4308IC, radi se o kamionu za odvoz smeća, kretao se kolnikom Bedekove ulice u smjeru juga, nije uočio svjetlosne ni čuo zvučne signale da će se uređaj za zatvaranje prometa početi spuštati zbog čega je počeo prelaziti kamionom preko pruge, međutim kako se rampa počela spuštati, stražnjim gornjim dijelom vozila naletio je na tu rampu koja je od toga napukla i pala je na tlo. Nakon toga je o prometnoj nesreći obavijestio nadležne u svojoj firmi, međutim nije ostao na mjestu nesreće, a sada mu je jasno da je trebao zvati policiju i da prije nego što ostavi svoje podatke vlasniku oštećene imovine ne smije napustiti mjesto prometne nesreće. Izašao je iz kamiona, maknuo je rampu van kolnika i otišao je s mjesta nesreće. Na kraju je izjavio da ne osporava svoju krivnju te ističe da mu je vozačka dozvola neophodna za obavljanje posla.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu, razgledao je skicu i fotografije mjesta nesreće, pročitao je dopis HŽ-Infrastruktura od 13. lipnja 2025., ispitao je svjedokinju ZP te je pročitao potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske o osuđivanosti okrivljenika.

5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje koji su mu stavljeni na teret.

6. Iz zapisnika o očevidu, skice i fotografija mjesta nesreće proizlazi da se na kolniku Ulice Mirka Bedeka kod kbr. 23 nalazi prijelaz ceste preko željezničke pruge na kojem se prometom upravlja uređajima za davanje zvučnih i svjetlosnih znakova koji najavljuju približavanje vlaka odnosno upozoravaju da će se uređaji za zatvaranje prometa – polubranici početi spuštati. U prometnoj nesreći na vozilu okrivljenika nisu nastala oštećenja, a na polubraniku šteta je nastala u vidu puknuća prerezivog uloška metalne rampe koja je ispala iz ležišta i pala na tlo. Na fotografijama je vidljivo da su svjetlosni znakovi na uređaju kojim se upravlja prometom, koji je postavljen ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge, gledano u pravcu kretanja vozila okrivljenika, uredno radili jer su svjetla i prilikom vršenja očevida bila upaljena.

7. Da su svjetlosni uređaji na prijelazu ceste preko željezničke pruge na mjestu prometne nesreće bili ispravni, proizlazi i iz dopisa HŽ-Infrastruktura od 13. lipnja 2025., prema kojem nije bila evidentirana nikakva neispravnost rada svjetlosne i zvučne signalizacije u vrijeme prometne nesreće.

8. Svjedokinja ZP na ispitivanju je izjavila da je vidjela prometnu nesreću jer je stajala na ulazu u zgradu Zavoda za transfuziju u Bedekovoj ulici 23 te je imala dobar pregled na pružni prijelaz. Vidjela je da je na pružnom prijelazu upaljeno crveno svjetlo i da je kamion Čistoće krenuo prelaziti preko pruge, a u tom času se rampa počela spuštati pa je vozilo udarilo u tu rampu i ona se slomila. Vozač je izašao iz kamiona, maknuo rampu s kolnika i nastavio vožnju dalje pa je fotografirala kamion i o nesreći je obavijestila Hrvatske željeznice jer je uređaj za zatvaranje prometa bio oštećen. Sud je prihvatio iskaz ove svjedokinje, ocijenivši ga vjerodostojnim jer je svjedokinja jasno i detaljno opisala sve bitne okolnosti događaja, a valja napomenuti da okrivljenik na iskaz svjedokinje nije imao primjedbi.

9. U točki 23. Glave V. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana su pravila za promet na prijelazu preko željezničke pruge te je člankom 136. stavkom 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je vozač koji se vozilom približava prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini dužan kretanje vozila prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred uređajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu te da su sudionici u prometu koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini dužni to činiti s potrebnim oprezom. Člankom 137. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da su sudionici u prometu dužni zaustaviti se pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten ili ako se taj uređaj već počeo spuštati ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu ceste preko željezničke pruge približava vlak.

10. Nesporno je utvrđeno da je okrivljenik postupio suprotno odredbi članka 137. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kada vozilo kojim je upravljao nije zaustavio pred prijelazom ceste preko željezničke pruge unatoč svjetlosnim i zvučnim znakovima koji su već bili upaljeni, koji upozoravaju da će se uređaj za zatvaranje prometa početi spuštati, već je nastavio vožnju uslijed čega je desnim bočnim dijelom vozila naletio na metalni polubranik koji se počeo spuštati te je na uređaju za zatvaranje prometa nastala materijalna šteta, čime je ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz članka 137. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom 1. izreke ove presude.

11. Nadalje, u opisanoj situaciji, okrivljenik je bio dužan svoje podatke i podatke o vozilu kojim je prouzrokovao prometnu nesreću ostaviti vlasniku oštećene imovine prije nego što je napustio mjesto nesreće, što nije učinio pri čemu valja navesti da pogrešna osobna percepcija događaja ne ispričava okrivljenika niti ga može osloboditi od odgovornosti. Time je okrivljenik ostvario i sva bitna obilježja prekršaja iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom 2. izreke ove presude.

12. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim te mu za svako prekršajno djelo utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, štetnim posljedicama i stupnju njegove odgovornosti. Ovako utvrđene pojedinačne kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, sukladno odredbi članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona.

13. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljeniku olakotnim cijenio priznanje počinjenja prekršaja i krivnje, a imao je na umu i njegove imovinske prilike, dok otegotnih okolnosti nije našao. Stoga je sud okrivljeniku, primjenom članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. Prekršajnog zakona, odmjerio novčanu kaznu ispod zakonom propisane najniže mjere te kazne za počinjeni prekršaj, smatrajući da će se i ovako ublaženom kaznom postići opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

14. U skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je upozoren da će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne.

15. Po stanovištu ovog suda, a cijeneći okolnosti počinjenog prekršaja i ličnost okrivljenika, imajući na umu da je okrivljenik po zanimanju vozač, inkriminirano ponašanje okrivljenika, ne predstavlja takav oblik kršenja prometnih propisa da bi izricanje zaštitne mjere bilo nužno. Dakle, u konkretnom slučaju nema okolnosti koje bi ukazivale da postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa pa ne postoji potreba i nužnost izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom C kategorije.

16. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 do 663,61 EUR, a budući da okrivljenik ima redovite prihode, određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovinskom stanju okrivljenika.

U Zagrebu 3. rujna 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Lidija Grdunac

Bojana Atanasov

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku

2. braniteljici

3. tužitelju

4. spis