REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-554/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda mr. sc. Marčeli Štefanuti, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Ivane Liović, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja ND iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz ZOU Alena Kalčića i Nevena Švića iz Poreča, protiv protivnika osiguranja UD, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Saša Poldan i dr. iz Rijeke, 3. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

"I. Radi osiguranja ostavinske imovine iza pok. ZD, OIB [osobni identifikacijski broj], i to imovine koja se nalazi, ili se nalazila, na adresi [adresa], određuje se privremena mjera. I. Zabranjuje se protivniku osiguranja ulaziti te koristiti kuću i dvorište na adresi [adresa]. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovoga rješenja protivniku osiguranja. II. Nalaže se protivniku osiguranja da odmah po primitku ovoga rješenja, na adresu [adresa], vrati sljedeće pokretnine - traktor Imt, 539 Ferguson, crvene boje; traktor Pasquali, plavog poklopca motora - 26 konja; traktor Pasquali u neispravnom stanju zeleno/crven-21 konj; traktor Tomo Vinkovic, crvenog poklopca motora -30 konja; traktorska prikolica, kiper-plave stranice; bcs kosilica; trimer alpina-žuta; motorna pila stihl; aparat za varenje; flekserica; drvena vaga; kotao za peć rakiju cc 100 l, bakreni; tanjurača; dvobrazni plug; jednobrazni plug; grapa; linije-nove; stare bačve; C itroen B erlingo, reg. oznaka [registarska oznaka]; 2 bačve od Inoxa; običnu prikolicu III. Protivnik osiguranja odgovara predlagatelju osiguranja za štetu koja bi mu mogla biti nanesena time što bi, nakon dostave ovog rješenja, protivnik osiguranja postupio suprotno točkama I. i II. ovog rješenja. IV. Sud zaprećuje protivnik osiguranja novčanom kaznom od 3.000,00 € (tri tisuće eura) ako postupi suprotno točkama I. i II. ovog rješenja. V. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka koji se pred Naslovom vodi pod posl. br. O-1526/24. VI. Tijek roka za žalbu niti podnesena žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere." VII. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja, nadoknadi troškove ovog postupka, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja troškove postupka u iznosu od 250,00 eura.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja (dalje predlagatelj) u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da se pred naslovom vodi ostavinski postupak iza pok. VD, da je predlagatelj sin pok. VD, a protivnik brat istog, te da oba sudjeluju u predmetnom ostavinskom postupku, u kojem postoji spor o valjanosti oporuke i o sastavu ostavinske imovine. Ostavinsku imovinu da čini zgrada na adresi [adresa], kao i pokretnine u istoj. Nekretnina na adresi [adresa] da ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i da je kao posjednik iste upisan otac pok. ostavitelja i da ta nekretnina nije upisana u zemljišnu knjigu. No, navedena nekretnina da je izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, da je bila u njegovu posjedu, a da je tome tako proizlazi iz toga što je adresa iz posjedovnog lista istovjetna adresi ostavitelja. Predlagatelj da je dana 08.07.2025. podnio kaznenu prijavu protiv protivnika zbog osnovane sumnje da je protivnik, u razdoblju od 23.12.2024. do 08.07.2025. na adresi [adresa], oduzeo tuđe pokretne stvari, i to s ciljem da ih protupravno prisvoji, i to stvari u vlasništvu pok. VD, te da su oduzete stvari: - traktor Imt, 539 Ferguson, crvene boje, traktor Pasquali, plavog poklopca motora - 26 konja, traktor Pasquali u neispravnom stanju-zelen/crven konj, traktor Tomo Vinkovic, crvenog poklopca motora -30 konja, traktorska prikolica, kiper- plave stranice, bcs kosilica, trimer alpina-žuta, motorna pila stihl, aparat za varenje, flekserica, drvena vaga, kotao za peć rakiju cc 100 l, bakreni, tanjurača, dvobrazni plug, jednobrazni plug, grapa, linije-nove, stare bačve, Citroen Berlingo, reg. oznaka [registarska oznaka], bačve od Inoxa, običnu prikolicu, pa da je time počinio kazneno djelo protiv imovine -krađom iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona. Nadalje, da je na dvorišnom ulazu kuće na adresi [adresa], protivnik osiguranja u više navrata postavio lanac, a kojeg je predlagatelj uklonio, a zbog navedenog događaja da je uredovala policija. Odredbom čl. 202. Zakona o nasljeđivanju da je propisano da će sud, prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (nastavno: OZ) da su propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. "Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako su ispunjene slijedeće pretpostavke: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Ipak, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344.st. 2. u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a). U konkretnom slučaju, a kraj činjenice da predlagatelj osiguranja sudjeluje u predmetnome postupku kao nasljednik, to je očito da je predlagatelj osiguranja, kao nasljednik, učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Nadalje, a kraj činjenice da je podignuta kaznena prijava zbog krađe pokretnina ostavitelja, i to protiv protivnika, da je predlagatelj dokazao da u konkretnom slučaju postoji opasnost promijene postojećeg stanja na ostavinskoj imovini. Također, da zbog činjenice uredovanja policije, a u odnosu na ostavinsku imovinu koja je predmet ovog ostavinskog postupka, da je u konkretnom slučaju predložena privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje. No, u konkretnom slučaju predlagatelj da ne mora dokazivati opasnost u smislu članka 346. OZ-a jer određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja da ne trpi nikakvu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a), a to s obzirom da imovina na koju se odnosi predložena privremena mjera, nije imovina protivnika osiguranja stoga predlaže određivanje privremene mjere.

2. Protivnik osiguranja u svom podnesku navodi da se protivi prijedlogu za određivanje privremene mjere u cijelosti kao neosnovanom. Ističe da je sam prijedlog radi osiguranja u cijelosti i neuredan i protivan odredbama Ovršnog zakona i Zakona o nasljeđivanju na koje se predlagatelj poziva. Stoga se predlaže sudu prvenstveno prijedlog za određivanje privremene mjere odbaciti, a podredno isti odbiti kao neosnovan. U odnosu na procesnu neurednost prijedloga predlagatelj da podnosi naprijed citirani prijedlog za određivanjem privremene mjere pozivom na odredbe članka 202. Zakona o nasljeđivanju i članka 346. Ovršnog zakona, odnosno da predlagatelj tvrdi da ima nenovčanu tražbinu i predlaže donošenje rješenja o osiguranju, no pri tome da propušta u cijelosti postupiti sukladno odredbi čl. 341.st.2. Ovršnog zakona koja glasi: " U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. " Također, da je odredbom članka 202. Zakona o nasljeđivanju propisano: „Prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, sud će na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.“ Dakle, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj da mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži. No, ovdje predlagatelj umjesto da postupi na zakonom propisani način i točno označi tražbinu čije osiguranje traži, isti u prijedlogu navodi: „Radi osiguranja ostavinske imovine iza pok. ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj] i to imovine koja se nalazi ili se nalazila na adresi [adresa], određuje se…“ da je jasno da naprijed navedenim opisom nenovčane tražbine nije udovoljeno naprijed citiranim odredbama Ovršnog zakona i Zakona o nasljeđivanju. Naime, da predlagatelj ne popisuje niti navodi stvari i prava iz ostavine u odnosu na koje traži osiguranje već da paušalno navodi da se mjera predlaže radi osiguranja ostavinske imovine koja se nalazi ili se nalazila na nekoj adresi. Dakle, kao što je vidljivo, predlagatelj osiguranja da nije točno označio tražbinu čije osiguranje traži, te da je takav stav zauzela i sudska praksa: „Dakle, predlagatelj osiguranja treba u prijedlogu za određivanje privremene mjere točno označiti tražbinu čije osiguranje traži. Točno označavanje tražbine znači da predlagateljeva tražbina mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja. Izraz „tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. t. 1. OZ-a) i takvu oznaku tražbine u samom zahtjevu ne mogu nadomjestiti činjenice iznesene u prijedlogu za određivanje privremene mjere.“ Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2020/13 „Odredbom čl. 253. OZ-a propisano je da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja novčane tražbine. To znači da ako prijedlog za određivanje privremene mjere ne sadrži sve elemente propisane odredbom čl. 293. st . 2. OZ-a, među kojima i zahtjev s točno označenom tražbinom čije se osiguranje predlaže, sud će uz odgovarajuću primjenu odredbe čl. 35. st . 3. OZ-a takav prijedlog odbaciti, ne pozivajući predlagatelja da ga prethodno dopuni ili ispravi. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da prijedlog za osiguranje ne sadrži sve zakonom propisane elemente. Ma koliko opširno i detaljno predlagatelj osiguranja opisivao poslovni odnos među strankama i iznosio kronološki tijek događaja za koje smatra da mu daju pravo na pretendiranu pravnu zaštitu određivanjem mjere osiguranja, u svom prijedlogu on doista nije označio točno određenu tražbinu čije osiguranje predlaže. Predlagatelj osiguranja u žalbi ukazuje na to o kojoj je tražbini riječ, smatrajući kako se iz sadržaja njegovog prijedloga za osiguranje to može nedvosmisleno zaključiti. Međutim, nije zadaća suda iščitavanjem prijedloga izvoditi zaključak o tome koju tražbinu predlagatelj želi osigurati. Ovršnim je zakonom izričito propisana obveza predlagatelja osiguranja u prijedlogu tu tražbinu točno označiti što je u ovom slučaju izostalo. Unatoč pravilnom zaključku o tome da prijedlog za osiguranje ne sadrži točno označenu tražbinu čije se osiguranje traži, kao i pravilnom zaključku o njegovoj nepotpunosti s posljedicom odbacivanja, prvostupanjski je sud nepotrebno ulazio u ocjenu postojanja pretpostavki za određivanje privremene mjere. U nedostatku potpunog prijedloga s točno označenom tražbinom čije se osiguranje predlaže, nema mjesta ispitivanju postojanja pretpostavki za predloženo osiguranje.“ Visoki trgovački sud republike Hrvatske, Pž-6426/2010." Slijedom navedenog, a budući da predlagateljev prijedlog za određivanje privremene mjere nije potpun, da nema mjesta ispitivanju pretpostavki za predloženo osiguranje. Predlaže se stoga da prijedlog za određivanje privremene mjere odbaci i predlagatelja osiguranja obvezati na naknadu protivniku osiguranja prouzročenih troškova postupka. U odnosu na pretpostavke za određivanje privremene mjere da je odredbom čl. 346. Ovršnog zakona propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja predlagatelj da nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine tim više što u podnesenom prijedlogu istu ne označava pravilno niti je moguće iz istoga utvrditi koja bi to točno njegova tražbina bila. Da je točno da je u tijeku ostavinski postupak pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Poreču posl.br. O-1526/2024 iza pok. VD, da je pok. VD otac predlagatelja i brat protivnika odnosu na kojeg je proglašena usmena oporuka dana 14. siječnja 2025. u predmetu posl.br. R2-6/2025, a kojom oporukom je pok. ostavitelj svu svoju imovinu ostavio upravo protivniku, dok je ovosudnim rješenjem posl.br. O-1526/2024 od dana 09. srpnja 2025. upravo predlagatelj upućen na pokretanje parnice radi eventualnog utvrđenja nevaljanosti usmene oporuke što znači da je ostavinski sud utvrdio da je njegovo pravo manje vjerojatno, dok je vjerojatnije pravo protivnika da naslijedi cjelokupnu ostavinsku imovinu u cijelosti. Predlagatelj navodi uvodno u svom prijedlogu kako bi ostavinsku imovinu činila zgrada na adresi [adresa] kao i pokretnine u istoj. Navodi nadalje da predmetna nekretnina ima oznaku kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je kao posjednik iste upisan otac pok. ostavitelja. Pri tome predlagatelj ne dostavlja vlasnički list za predmetnu nekretninu već samo posjedovni list. Uopće ne dokazuje tko bi bio upisani zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine pa već ni time da ne dokazuje osnovanost svoj tražbine. No, ono što je bitnije jeste da se predmetna nekretnina niti pokretnine u istoj ne nalaze na popisu ostavinske imovine koji je sačinjen upravo po kazivanju ovdje predlagatelja, a koji je sastavljen u ostavinskom postupku dana 04. veljače 2025. Dakle, predmetna nekretnina i pokretnine u istoj da ne čine dio ostavinske imovine iz pok. ostavitelja. Navedena nekretnina nije bila iznaknjižno vlasništvo pok. ostavitelja niti o tome ima bilo kakvih dokaza. Pokojni HD je bio otac pok. VD i ovdje protivnika BD, pa ukoliko predlagatelj misli da je po toj osnovi njegov otac postao izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine, tada je na isti način suvlasnik postao i ovdje protivnik u 1/2 dijela (također sin pok. HD) pa je i protivnik vlasnik i posjednik predmetne nekretnine. Dakle, predlagatelj nije dokazao da bi predmetna nekretnina bila predmetom ostavinske imovine u naprijed označenom ostavinskom postupku budući se ista ne nalazi na popisu ostavinske imovine. Iz dostavljenog zapisnika iz ostavinskog postupka proizlazi upravo suprotno, da ta nekretnina niti pokretnine u istoj nisu predmet ostavinske imovine. Također, nije dostavljen ni vlasnički list koji bi tako nešto potvrđivao odnosno koji bi dokazivao vlasništvo pok. ostavitelja. A ukoliko bi sud prihvatio tezu o izvanknjižnom vlasništvu pok. ostavitelja, tada je za ukazati da je na isti način suvlasnik nekretnine i u jednom omjeru upravo protivnik pa je sasvim jasno da se protivniku ne može ograničiti njegovo pravo vlasništva i zabraniti mu privremenom mjerom korištenje vlastite nekretnine. Kako u odnosu na nekretninu, tako i u odnosu na navodne pokretnine, predlagatelj ne prilaže apsolutno niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi pokretnine popisane pod Ad II njegova prijedloga uopće postojale, da bi se iste nalazile u predmetnoj nekretnini i da bi iste bile u vlasništvu pok. ostavitelja. Apsolutno nijedan dokaz. Stoga protivnik osporava da bi predmetne nekretnine uopće postojale i da bi iste predstavljanje ostavinsku imovinu iza pok. ostavitelja. Predlagatelj nadalje navodi da je na dvorišnom ulazu predmetne nekretnine protivnik u više navrata postavio lanac kojeg da je predlagatelj skinuo. Niti u pogledu navedenog predlagatelj osiguranja ne dostavlja nikakve dokaze, predlagatelj da kao jedini dokaz svojih navoda o tome dostavlja kaznenu prijavu koju je isti podnio protiv protivnika. No, svakako je jasno da kaznena prijava nije i ne može biti dokaz o tome da nešto ulazi u ostavinsku imovinu ili ne. Gore navedeni i popisani dokazi da jasno ukazuju da navedena nekretnina i pokretnine ne ulaze u ostavinski imovinu iza pok. VD odnosno, ukazuju da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Također se ukazuje, kako je i gore navedeno, da je ostavinski sud upravo predlagatelja uputio na pokretanje parnice radi utvrđenja nevaljanosti oporuke što da ukazuje na to da je upravo vjerojatnije pravo protivnika da naslijedi cjelokupnu ostavinsku imovinu. U odnosu na vjerojatnost i opasnost da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari i vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, neovisno o naprijed navedenom, predlagatelj nije učinio vjerojatnim niti opasnost da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari niti je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U podnesenom prijedlogu predlagatelj samo paušalno navodi da bi protivnik navodno oduzeo neke pokretne stvari iz predmetne nekretnine i na ulazu iste navodno stavljao lanac (kojeg bi protivnik odmah uklonio), no u prilog tome da ne dostavlja apsolutno nikakve dokaze. Protivnik dostavlja kaznenu prijavu koju da je navodno podnio protiv predlagatelja iako ne dostavlja nikakav dokaz da bi takva kaznena prijava bila predana nadležnom tijelu. Dakle, osporava se da bi ista uopće bila podnesena. No, sve i da je kaznena prijava podnesena ista svakako da ne ukazuje na nikakvu opasnost niti istu čini vjerojatnom. Kaznenu prijavu da može podnijeti apsolutno bilo tko bez bilo kakvih dokaza. Ukazuje se također da se kaznena prijava ne „podiže“ već se podnosi, a optužnica se podiže i podiže ju nadležno državno odvjetništvo kada postoji osnovana sumnja da je netko počino kazneno djelo i kada ta osnovana sumnja proizlazi iz provedenih dokaza. Dakle, kaznena prijava sama po sebi i podnošenje iste ne čini vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. Dakle, podnošenje kaznene prijave nije i ne može biti dokaz o postojanju opasnosti promjene postojećeg stanja na ostavinskoj imovini. Također, da navodno uredovanje policije (o čemu ponovno predlagatelj ne dostavlja nikakve dokaze) nije dokaz da je bilo ikakvog nasilja niti da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo ponavljanje takvog navodnog nepostojećeg nasilja. I konačno da je netočno da predlagatelj ne bi morao dokazivati opasnost iz razloga što navodno imovina na koju se odnosi predložena privremena mjera ne bi bila imovina protivnika. Ponavlja se kako predlagatelj nije dokazao da bi predmetna nekretnina i pokretnine uopće bile dio ostavinske imovine (a za pokretnine da bi uopće postojale), a sve i kada bi bile tada bi sam protivnik bio suvlasnik istih u ½ dijela pa je svakako potrebno dokazati postojanje opasnosti s time što se ukazuje kako se privremenom mjerom ne može ograničiti pravo vlasništva vlasnika nekretnine. Riječ je o u potpunosti paušalnim navodima predlagatelja i o potpuno paušalnom prijedlogu radi osiguranja. Predlagatelj nadalje privremenom mjerom predlaže da se protivniku zabrani „ulaziti u te koristiti kuću i dvorište na adresi [adresa]“. No, prethodno prilikom obrazlaganja prijedloga predlagatelja nigdje ne navodi da bi protivnik ulazio u nekretninu i istu koristio pa da bi mogao opravdati ovakav prijedlog privremene mjere. Ovo da je u potpunosti nepovezano s prethodnim obrazloženjem predlagatelja. U pogledu toga da bi se nekretnina nalazila na adresi [adresa], predlagatelj ne dostavlja nikakav dokaz. Navodi da je tako navedeno u posjedovnom listu kojeg prilaže, no to da nije točno. U posjedovnom listu da stoji samo da je to adresa upisanog posjednika, ali ne da je to i adresa same nekretnine. Predlagatelj predlaže u okviru privremene mjere naložiti protivniku vraćanje popisanih pokretnina za koje prethodno nije dokazao da bi uopće postojale, da bi se nalazile u predmetnoj nekretnini i da bi iste uopće predstavljale ostavinsku imovinu. I konačno, da je prijedlog iz točke IV. koji se odnosi na zapriječenu novčanu kaznu svakako pretjeran u svojoj visini i bez ikakvog uporišta u činjenicama i zakonskim odredbama. Protivnik da ne ulazi u kuću i ne koristi dvorište na način kako to zamišlja predlagatelj. Protivnik već da više od 40 godina koristi put koji prolazi nekretninom označenom kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi došao do polja u njegovom vlasništvu koje obrađuje pa bi usvajanje prijedloga za određivanje privremene mjere uopće, a posebno na način kako to predlaže predlagatelj, nanijelo protivniku nenadoknadivu štetu budući da ne bi mogao obavljati poljoprivrednu djelatnost kojom se bavi. Podredno, ako sud unatoč svim navodima protivnika ipak odluči odrediti privremenu mjeru, protivnik ovim putem u skladu s čl. 349. Ovršnog zakona postavlja prijedlog za određivanje jamčevine kao uvjeta za određivanje privremene mjere. Naime, zbog značajne štete koja bi protivniku mogla nastati određivanjem i provedbom privremene mjere, protivnik predlaže da se na ime iznosa jamčevine kao uvjeta za određivanje privremene mjere odredi iznos od 50.000,00 eura. Slijedom navedenog, predlaže se prijedlog za određivanjem privremene mjere prvenstveno odbaciti, a podredno odbiti kao neosnovanog uz obvezivanje predlagatelja na naknadu protivniku ukupno prouzročenih troškova postupka.

3. Sud je rješenjem posl. br. O-1526/2024-12 od 23. srpnja 2025. odlučio odvojiti raspravljanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere te je formiran zaseban spis predmeta gornjeg poslovnog broja.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prijepis posjedovnog lista za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 6), kaznenu prijavu protiv UD (list 7-8), uvid u preslik dostavnice ODO Pazin (list 18), pročitan je zapisnik od 14. siječnja 2025. (list 27), pročitana je potvrda o proglašenju oporuke (list 29), izjava (list 31-32), pročitan je zapisnik od 4. veljače 2025. (list 33), rješenje posl. br. O-1526/2024-9 od 9. srpnja 2025. (list 35-36).

5. Prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere nije osnovan.

6. Uvidom u posjedovni list za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je HD sa adresom [adresa] upisan u cjelini kao posjednik k. č. [katastarska čestica] [adresa], kuća i dvorište površine 660 m2.

7. Uvidom u kaznenu prijavu podnijetu Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu vidljivo je da je ND istu podnio protiv UD zbog kaznenog djela protiv imovine – krađom iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona.

8. Uvidom u preslik dostavnice vidljivo je da je ODO Pazin zaprimio kaznenu prijavu ND **.**.2025.,

9. Iz zapisnika od 14. siječnja 2025. sastavljenog pri Općinskom sudu u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo vidljivo je da je proglašena usmena oporuka iza pok. VD.

10. Iz zapisnika od 4. veljače 2025. sastavljenog u predmetnom ostavinskom postupku pred nadležnim javnim bilježnikom utvrđeno je da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije uvrštena u popis ostavinske imovine.

11. Uvidom u ovosudno Rješenje posl.br. O-1526/2024-9 utvrđeno je da je predmetni ostavinski postupak prekinut te da je nasljednik ND upućen da pokrene parnicu radi utvrđenja nevaljanosti oporuke i radi spora o sastavu ostavinske imovine.

12. Prema čl. 202. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019 dalje u tekstu: ZN) propisano je da će sud, prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Prema čl. 341. Ovršnog zakona (NN br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka se dok ovrha ne bude provedena.

14. Prema čl. 346. st. 1. propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema čl. 344. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

15. Iz navedenog proizlazi kako za određivanje privremene mjere moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta: 1. predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje tražbine i 2. da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine.

16. Dakle, prva pretpostavka je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja.

17. U konkretnom slučaju iz prijepisa posjedovnog lista za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je u cijelosti u posjedovnom listu upisan HD sa adresom [adresa]. Dakle, otac ostavitelja i otac protivnika. Predlagatelj u svom prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da je navedena nekretnina izvanknjižno vlasništvo ostavitelja (VD), njegova oca, da je bila u njegovom posjedu a da je tome tako da proizlazi iz toga što je adresa iz posjedovnog lista istovjetna adresi ostavitelja. Međutim, protivnik u svom odgovoru na prijedlog za određivanje privremene mjere navodi da predmetna nekretnina i pokretnine u istoj ne čine dio ostavinske imovine iza pok. ostavitelja, osporava da je navedena nekretnina izvanknjižno vlasništvo pok. ostavitelja. Kada među nasljednicima nema spora da neka nekretnina predstavlja ostavinu tada i nekretnina u izvanknjižnom vlasništvu ostavitelja predstavlja ostavinsku imovinu. Stoga, sud smatra da predlagatelj nije dokazao postojanje tražbine predlagatelja u odnosu na protivnika pa niti ne može odrediti protivniku privremenu mjeru zabrane ulaska i korištenja kuće i dvorišta na adresi [adresa], a koja ne predstavlja ostavinsku imovinu, a nastavno i protivniku osiguranja naložiti da u istu vrati pokretnine na koje se u prijedlogu poziva.

18. S obzirom da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje ni prve pretpostavke za određivanjem privremene mjere (postojanje tražbine), a za određivanje privremene mjere moraju kumulativno biti ispunjene obje pretpostavke iz odredbe čl. 346. OZ-a, druga pretpostavka (opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine) nije niti ispitivana.

19. Protivnik je zatražio naknadu troškova postupka.

20. Prema čl. 21. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi u postupku dužna je protivnoj strani naknaditi troškove postupka. Protivnik nije izgubio u ovom postupku, stoga je predlagatelj dužan naknaditi troškove postupka protivniku. Protivniku je za sastav odgovora na prijedlog sukladno Tbr. 45. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 128/23) priznato 100 bodova, a prema Tbr. 54. vrijednost boda iznosi 2,00 eura, dakle 200,00 eura što uvećano za PDV (Tbr. 46) iznosi ukupno 250,00 eura.

21. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Poreču-Parenzo, 3. rujna 2025.

S u d a c :

mr.sc. Marčela Štefanuti

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

- predlagatelju osiguranja p.p.

- protivniku osiguranja p.p.