REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-919/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari prvotutužiteljice mlljt. SEG, [adresa], drugotužiteljice mlljt. UEG, [adresa], oboje zastupani po majci i z.z. SE, a ova po punomoćniku Toniu Vukičeviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Mihaelu Perkoviću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja i ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-2968/24-2 od 10. rujna 2024., kojom je djelomična potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-925/2021-45 od 22. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod toč. II izreke, u sjednici održanoj 3. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2968/24-2 od 10. rujna 2024., kojom je djelomična potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-925/2021-45 od 22. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod toč. II izreke. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja tužiteljice ocjenjuju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a pitanja glase:
''1. Da li se može zaključiti da je žalbeni sud u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku, na odgovarajući način cijenio sve prikupljene dokaze i uz pomoć njih valjano utvrdio sve relevantne činjenice u vezi saznanja tužene da uoči zaključenja predmetnog Ugovora njen sada pokojni suprug ima malodobnu izvanbračnu djecu koje su tim Ugovorom u potpunosti isključena iz nasljeđivanja?
2. Da li u spisu postoje dokazi koji upućuju na zaključak da je pokojni IE pristao na zaključenje tog Ugovora zbog svoje nemoći i ovisnosti o tužiteljici, te da li je ista prema raspoloživim podacima i razvoju njegove bolesti mogla predvidjeti da on neće dugo živjeti nakon zaključenja navedenog pravnog posla na osnovu čega bi se moglo smatrati da se radi o ništetnom Ugovoru, odnosno Ugovoru koji je sklopljen iz nedopuštenih pobuda?''.
2. Razlozi na koje predlagateljica ukazuje kao važni za ocjenu osnovanosti njezina prijedloga jesu odluke Europskog suda za ljudska prava (presude u predmetima Stormber protiv Danske (2002.), Brennan protiv Ujedinjenog Kraljevstva (2001.), Ajdarić protiv RH (2011.), odluke Ustavnog suda poslovni broj U-III-38107/2009 i U- III-41430/2009 te odluka Revd-2732/88.
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu sa odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
5. Naznačena pitanja i sadržaj prijedloga za dopuštenje u cjelini polaze od pogrešne pretpostavke da je pobijana presuda nezakonita zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP. Međutim, nezakonitost pobijane presude sve i kada bi postojala, u pravilu nije odlučna za ocjenu sadržava li revizija neko važno pitanje zbog kojeg bi je trebalo dopustiti. To stoga, što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u parničnom postupku, u smislu spomenute zakonske odredbe, ne služi kontroli zakonitosti kao što je služila ranije redovna revizija kojoj je to zbog privatne funkcije te revizije bila primarna svrha. Reviziji po dopuštenju, pak primarna je svrha ujednačavanje sudske prakse putem donošenja odluka s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom, a predlagateljice ne ukazuju da je u istim činjeničnim i pravnim okolnostima, nekoj drugoj stranci pružena pravna zaštita koja bi njima pobijanom presudom bila uskraćena. Osim toga, kod činjenice da je tužiteljicama u postupku bilo omogućeno izjasniti se o svim zahtjevima i navodima tuženice i ravnopravno sudjelovati u postupku, kao i kod dane činjenice da su sudovi odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljica detaljno obrazlažući razloge o neosnovanosti zahtjeva mlljt. tužiteljica za utvrđenjem ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju te posljedično tome i na zahtjev za utvrđenje ništetnosti i pravne valjanosti ugovora o darovanju, pobijana se presuda ne može smatrati arbitrarnom niti očito nerazumnom.
6. S obzirom na navedeno, za dopuštenje revizije nisu ostvarene pretpostavke propisane čl. 387. st. 1. u vezi sa čl. 385.a st. 1. ZPP pa je prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 3. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
