Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-418/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Nikolića, kao predsjednika vijeća, Verice Perić Aračić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josite Begović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Grgić Zovko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn- 1275/2020-43 od 25. veljače 2025., u sjednici održanoj 03. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužiteljice se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-1275/2020-43 od 25. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn- 1275/2020-43 od 25. veljače 2025., odlučeno je:

" p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, da u roku od 15 dana tužiteljici KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete isplati iznos od 5.930,00 eura (pettisućadevetstotrideset eura) sa zateznim kamatama od 27. svibnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, da u roku od 15 dana tužiteljici KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete isplati iznos od 199,08 eura (stodevedesetdevet eura i osam centi) sa zateznim kamatama od 27. svibnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

III. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, da u roku od 15 dana tužiteljici KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime tuđe pomoći i njege isplati iznos od 119,45 eura (stodevetnaest eura i četrdesetpet centi) sa zateznim kamatama od 27. svibnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

IV. Nalaže se tužiteljici KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.699,08 eura (tisućušestodevedesetdevet i osam centi) sa zateznim kamatama od 25. veljače 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka, sa zateznim kamatama.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe koju je tužitelj izvršio podneskom od 24. lipnja 2020.

II. Utvrđuje se da je povučen dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 3.052,62 eura (tritisućepedesetdva eura i šezdesetdva centa), podneskom od 26. kolovoza 2020".

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati zahtjev tužiteljice, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za naknadu imovinske štete i neimovinske štete koju je pretrpjela kao suvozač u osobnom vozilu u koje je uslijed nepravilne i nepropisne vožnje udarilo osobno vozilo reg. ozn. [registarska oznaka] osigurano kod tuženika.

5.1. U prvotno postavljenom zahtjevu tužiteljica je navela da je u štetnom događaju pretrpjela povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega smatra da joj je nastala neimovinska šteta u iznosu 5.156,64 EUR (38.852,70 kn), dok joj je zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju bila potrebna tuđa njega i pomoć, te za taj vid štete imovinske štete potražuje 119,45 EUR (900,00 kn), a za imovinsku štetu na ime troškova liječenja iznos od 199,08 EUR (1.500,00 kn).

5.2. Tužiteljica je podneskom od 24. lipnja 2020., preinačila tužbu na temelju pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetog na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2022., kojima su promijenjeni Orijentacijski kriteriji, pa je na ime naknade neimovinske štete postavila zahtjev kojim potražuje iznos od 8.982,37 EUR (67.677,70 kn).

5.3. Nakon tuženikova odgovora na tužbu, tužiteljica je podneskom od 26. kolovoza 2020., postavila zahtjev za isplatu s osnova neimovinske štete u iznosu od 5.929,75 EUR (44.677,70 kn).

6. Iz spisa proizlazi:

- da je tužiteljica 27. srpnja 2020. stradala u prometnoj nesreći u koju je kao suvozača u osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] uslijed nepropisne vožnje udarilo osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo osigurano kod tuženika,

- da među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost za nastanak štetnog događaja, dok je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva,

- da je radi utvrđenja opsega i visine štete proveden dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Davoru Mayeru i vještaku specijalisti neurokirurgu dr. Srećku Vuletić,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka i dopune nalaza dr. Davora Mayer proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće vratnog i slabinskog dijela kralježnice. Glavnina tužiteljičinih aktualnih tegoba, a moguće i sve tegobe, pripisive su upalno-degenerativnim procesima, degenerativne promjene vratne i slabinske kralježnice, kao i upalno-degenerativne promjene na strukturama ramenog zgloba, sakorilijakalnih zglobova, desnog kuka i oba koljena, a ne predmetnom štetnom događaju

- da iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Srećka Vuletić proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu manjeg intenziteta u vidu istegnuća mišićno ligamentnih struktura vratne i slabinske kralježnice, a trpjela je primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, te tzv. sekundarni strah koji je trajao 2 dana, a potom umjereni u trajanju od mjesec i pol, te je trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju od 2 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 60 dana,

- da kod tužiteljice ne postoji trajno smanjenje životne aktivnosti vezano za predmetni štetni događaj,

- da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna 4 sata dnevno kroz tri tjedna i 1 sat dnevno kroz dva mjeseca,

- da je tuženik tužiteljici isplatio nakon podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku na ime pretrpljene štete sveukupno iznos od 5.547,46 EUR.

7. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski je sud zaključio da je tužiteljici u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz članka 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) čime joj je nastala neimovinska šteta, a prema članku 1095. i 1100. ZOO. Međutim imajući u vidu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, pretrpljeni strah, ali i sve osobitosti konkretnog slučaja, životnu dob tužiteljice (rođ.1972. godine) izostanak smanjenja trajne životne aktivnosti, sud je ocijenio da tužiteljica ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.023,36 EUR. Kako je utvrđeno da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć u ukupnom trajanju od 144 sata za koju nije sporno da je nisu pružale stručne osobe, uzimajući u obzir prosječnu cijenu od 3,31 EUR, utvrđeno je da bi s tog osnova tužiteljici pripadala naknada od 476,64 EUR, dok za troškove liječenja tužiteljica nije dostavila nikakav dokaz da je iste imala, pa za naknadu istih ne bi ni imala pravo, pa tužiteljici dakle sveukupno tužiteljici na ime neimovinske i imovinske štete pripada pravo na isplatu iznosa od 2.500,00 EUR. Međutim s obzirom da je tuženik tužiteljici u mirnom postupku na ime pretrpljene štete isplatio 5.547,45 EUR, a koji iznos premašuje po sudu dosuđenu naknadu, to je tužbeni zahtjev kojim potražuje preostali iznos s osnove neimovinske štete (točka I. izreke) i imovinske štete (točka II. i III.) izreke odbijen kao neosnovan.

8. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, a na koju pazi po službenoj dužnosti.

9. Suprotno navodima žaliteljice prvostupanjski je sud pravilno zaključio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 2.023,36 EUR, jer je ista u okviru Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a uzimajući u obzir jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, i straha, kao i dobi tužiteljice, cilju kojemu služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (članak 1100. stavak 2. ZOO-a).

9.1. Žalbeni navod kojim tužiteljica dovodi u pitanje nalaz vještaka dr. Vuletić i procjenu trajanja straha i intenziteta bolova koje je tužiteljica zadobila kao posljedicu prometne nesreće nije osnovan. Vještak je argumentirano otklonio prigovore tužiteljice navodeći da tužiteljica iz razdoblja prije navedenog štetnog događaja ima uznapredovale degenerativne promjene lokomotornog sustava, a i cijele kralježnice, liječi se i od drugih tjelesnih bolesti i od maligne bolesti, a potvrđen joj je i psihički poremećaj. Degenerativne promjene nisu u uzročnoj vezi sa prometnom nesrećom radi čega kod tužiteljice ne postoji smanjenje životne aktivnosti, te ozljede kuka i ramena tužiteljica uopće nije zadobila u predmetnom štetnom događaju. Vještak ističe da je nalaz osim na pregledu temeljio i na dostupnim nalazima drugih specijalista neurokirurga, neurologa, traumatologa, ortopeda, fizijatara, a čiji sastavni dio je također klinički status što je bio izvor podataka za njegovo zaključivanje. Nalaz i mišljenje vještaka prihvaća i ovaj sud, jer je isti dan objektivno i u skladu s pravilima struke i nalogu prvostupanjskog suda te tužiteljica žalbenim navodima nije dovela u pitanje njegov zaključak.

10. Time što je sud odbio prijedlog tužiteljice za provođenje novog medicinskog vještačenja po vještaku fizijataru ista nije onemogućena u raspravljanju, jer obveza suda na povođenje novog vještačenja postoji samo ako se podaci vještaka u njihovom nalazu bitno razilaze, ili da je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima. U konkretnom slučaju nalazi i mišljenja vještaka dr. Mayer i dr. Vuletić nisu u proturječnosti, vještaci su nakon prigovora obrazložili vještački nalaz, a isti je dan u skladu s pravilima struke i nalogu prvostupanjskog suda, pa stoga neosnovano žaliteljica ukazuje i na bitnu povredu iz članka 354. stavaka 1. u vezi s člankom 261. ZPP.

11. Žalba tužiteljice nije osnovana ni u odluci o troškovima parničnog postupka koji su odmjereni prema članku 154. stavak 2. u vezi s člankom 155. ZPP sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 – u daljnjem tekstu: Tarifa). Tuženiku je pravilno priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 172,54 EUR (po rješenju suda od 25. siječnja 2021.) i 26,54 EUR (po rješenju suda od 17. rujna 2021). Tužiteljica nema pravo na troškove medicinskog vještačenja jer nije uspjela u sporu.

12. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u točki I izreke temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

13. Kako tužiteljica nije uspjela u žalbenom postupku, nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Dubrovniku, 03. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Zoran Nikolić