Republika Hrvatska
Poslovni broj Gž-1223/2024-2
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u izvanparničnom postupku predlagatelja 1. OG OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. SG OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić iz Labina, protiv protustranke EG OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Iris Šoštarić i Velimir Šoštarić iz Rovinja te po NG iz [adresa], radi uređenja međe, rješavajući žalbu protustranke, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu poslovni broj R1-12/2022 od 2. travnja 2024., dana 3. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu poslovni broj R1-12/2022 od 2. travnja 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke uređena je međa između nekretnina u suvlasništvu predlagatelja označenih kao k.č.br [katastarska čestica], kuća, cisterna, dvorište upisana u k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, prema posljednjem mirnom posjedu i to sukladno skici lica mjesta od 4. travnja 2023., koja je sastavni dio izreke toga rješenja zajedno sa fotodokumentacijom, na način da se ista proteže počev od točke A, te se pruža na točku B u udaljenosti od 1,42 m, te se od točke B pruža na točku C u udaljenosti 4,06 m i od tuda na točku D u udaljenosti od 41,04 m, odnosno da se međa pruža po fasadi višeg betonskog zida između točaka A,B,C,D, a koje su i na terenu obilježene crvenom bojom.
1.1. Točkom II. izreke naloženo je protustranci da predlagateljima na ime troškova mjerničkog vještačenja i očevida na licu mjesta isplati iznos od 280,11 eur, u točki III. izreke utvrđena je vrijednost sporne međašne površine u iznosu od 660,00 eur dok je točkom IV. izreke određeno da svaka stranka može ostvarivati svoje jače pravo putem parnice, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku glede uređenja međa.
2. Protiv rješenja žalbu podnosi protustranka, pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP). Ukazuje na učin bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a. Osporavajući pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, protustranka u žalbi u bitnome ukazuje da je trebalo primijeniti kriterij uređenja međe prema katastarskom operatu iz 1982. koji da je preuzet 2010. kada je poveden elaborat iz 2008. prema kojem je međa ucrtana sredinom suhozida a sa kojom činjenicom da su predlagatelji bili upoznati. Osporava da bi na terenu postojao mirni posjed predlagatelja na spornoj međašnoj površini zbog provedenog parničnog postupka među stankama poslovni broj P-99/2019, radi čega da se ne može govoriti o mirnom posljednjem posjedu predlagatelja na spornoj međašnoj površini a sve radi dugogodišnjeg spora stranaka u pogledu međne linije. Tvrdi da sud nije proveo dokaze na temelju kojih je mogao utvrditi posljednji mirni posjed a niti je dao obrazloženje za svoju odluku. Smatra da su predlagatelji gradnjom zida po kojem predlažu urediti među uzurpirali i okupirali dio nekretnine protustranke i sada taj čin nastoje ozakoniti.
2.1. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu predlagatelji su osporili osnovnost žalbenih navoda s prijedlogom da se žalba protustranke odbije kao neosnovana te potražuju troškove sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet postupka je prijedlog za uređenje međe između nekretnina stranaka označenih kao k.č.br [katastarska čestica], kuća, cisterna, dvorište upisana u k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke.
6. U provedenom postupku utvrđeno je:
-da stranke nisu postigle sporazum oko uređenja međe jer su predlagatelji predlagali uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu koji se prema njihovim tvrdnjama proteže do postojećeg betonskog zida kojeg su izgradili predlagatelji između nekretnina stranaka dok se protustranka tome protivila i zahtijevala uređenje međe prema katastarskom operatu, na što nisu pristali predlagatelji,
- da je mjernički vještak sačinio skicu lica mjesta, na kojoj je prikazao među po kazivanju predlagatelja, a koja je označena zelenom bojom i ide betonskim zidom, te po kazivanju protustranke koju među je vještak na skici označio plavom bojom,
- prema skici mjerničkog vještaka sporna međašna površina se sastoji od 51 m2, išrafrirana je crvenom bojom, u naravi čini dio nekretnine unutar betonskog zida prikazana na skici točkama Y1,Y2,Y3,Y4,
- da je presudom istoga suda poslovni broj P-99/2019 od 10. siječnja 2020. (potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-378/2020 od 3. prosinca 2021.), odbijen tužbeni zahtjev ovdje protustranke da mu ovdje predlagatelji predaju u posjed dio nekretnine koji je u ovom postupku utvrđen kao sporna međašna površina, a prema obrazloženju presude proizlazi da betonskim zidom kojeg su uspostavili predlagatelji i ogradili svoju nekretninu isti nisu prekoračili stvarnu međa, a što da potvrđuje dugogodišnje mirno stanje posjeda i ponašanje međaša u vrijeme gradnje bretonskog zida.
7. Po provedenom očevidu i mjerničkom vještačenju te pozivom na utvrđenja koja proizlaze iz parničnog predmeta poslovni broj P-99/2019, sud prvog stupnja spornu među između nekretnina stranaka uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, prihvaćajući liniju međe predloženu po predlagateljima, uz utvrđenje da međašnu crtu nije mogao urediti prema sporazumu stranaka jer isti nije postignut , kao niti prema katastarskom nacrtu jer na to stranke nisu pristale, sve primjenom odredbe članka 103. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV). Odluku iz točke IV. donosi primjenom članka 106. stavak 6. ZV-a dok odlučujući o troškovima postupka nalaže protustranci isplatiti predlagateljima polovinu troškova provedenog očevida i vještačenja u iznosu od 280,11 eur (ovi su troškovi iznosili 560,23 eur).
8. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju neosnovano ukazuje protustranka u žalbi, budući da pobijano rješenje ne sadrži razloge zbog kojih ga se ne bi moglo ispitati.
8.1. Bez osnova se u žalbi problematizira korištenje termina „uređenje međe“ i navoda da je sud „uredio među“, jer iz tog razloga pobijano rješenje nije nerazumljivo budući da upravo ZV u odredbi članka 103. stavak 1. i 6. navodi pravni pojam „postupka uređenja međe“ u kojem sud ispravlja ili obnavlja među.
8.2. Na zakonitost pobijanog rješenja ne utječe niti okolnost na koju se ukazuje žalbom što je sud prvog stupnja na temelju nalaza vještaka u točki III. izreke utvrdio vrijednost sporne međašne površine sa iznosom od 660,00 eur.
9. Međutim, osnovano se žalbenim tvrdnjama protustranke ukazuje da je za sada činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, radi čega ovaj sud ne može ispitati pravilnost primijene materijalnog prava.
10. Odredbom članka 103. stavak 1. ZV-a je propisano da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
11. U odnosu na način uređenja međe, a time i slijed postupanja suda prilikom uređenja međe, odredbom članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju a ako ne bi bio u stanju tako postupiti, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
12. Kako iz utvrđenja provedenog postupka proizlazi da je izostao pristanak stranaka da se međa uredi prema katastarskom nacrtu jer na takav način uređenja ne pristaju predlagatelji te kako dalje proizlazi da između stranaka nije postignut ni sporazum o načinu uređenja međe, to je pravilno sud prvog stupnja kao slijedeći kriterij uređenja međe, uzeo posljednji mirni posjed.
13. Upravo u pogledu utvrđenja činjenica relevantnih za utvrđenje stanja posljednjeg mirnog posjeda za sada činjenično stanje nije dovoljno utvrđeno da bi se mogao izvesti zaključak kojeg zauzima prvostupanjski sud kada utvrđuje da granicu posljednjeg mirnog posjeda između nekretnina stranaka predstavlja upravo betonski zid zatečen na licu mjesta. U tom pravcu sud prvog stupnja, osim utvrđenja do kojih je došao na licu mjesta, svoj zaključak temelji isključivo na utvrđenjima iz parničnog postupka poslovni broj P-99/22019, provedenog između stranaka po vlasničkoj tužbi ovdje protustrake kao tužitelja protiv ovdje predlagatelja kao tuženika.
14. Pritom u ovome postupku na okolnosti posljednjeg stanja posjeda nije proveden niti jedan dokaz niti je sud dao obrazloženje na koji način, na temelju kojih činjenica i iz kojih razloga je utvrdio stanje posljednjeg mirnog posjeda, osim na temelju utvrđenja iz spomenute parnice, u kojoj su u međuvremenu nižestupanjske odluke ukinute rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-482/2023 od 5. ožujka 2024., te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Time su dovedena u pitanje utvrđenja na kojima sud temelji svoju odluku iz pobijanog rješenja a druga su utvrđenja u ovome postupku zbog neprovođenja dokaza potpuno izostala.
15. Stoga bi u nastavku postupka, ukoliko i dalje izostane mogućnost uređenja međe po katastru ili po sporazumu stranka, trebalo upotpuniti činjenično stanja u okviru dokaznih prijedloga stranaka, vezano za posljednji mirni posjed nakon čega će sud prvog stupnja donijeti novu, na zakonu osnovanu, obrazloženu odluku.
16. Iz tih je razloga, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a žalbu protustanke valjalo prihvatiti kao osnovanu te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Rijeci 3. rujna 2025.
Sutkinja
Branka Ježek Mjedenjak
