Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-938/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja TBĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dinku Ocvareku, odvjetniku iz Siska, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 600/2022-21 od 17. travnja 2025., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika djelomično se uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-600/2022-21 od 17. travnja 2025.:

- potvrđuje u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da je dužan trpjeti namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 5.085,84 EUR-a (slovima: pet tisuća osamdeset pet eura i osamdeset četiri centa) sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene, kao i u točki II. Izreke presude,

- preinačuje u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da trpi namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 1.070,32 EUR-a (slovima: tisuću sedamdeset eura i trideset dva centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 17. prosinca 2015. do isplate te u dijelu koji se odnosi na trpljenje naplate zakonskih zateznih kamata na iznos od 5.085,54 EUR-a (slovima: pet tisuća osamdeset pet eura i pedeset četiri centa) od 17. prosinca 2015. do isplate sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene za tu tražbinu tako da se u tom dijelu odbija tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:

"I Tuženik TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja TBĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 6.155,86 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. prosinca 2015. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika, i to:

- zk.č.br. 96/2, u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 2079 m2, zk.č.br. 116/5, u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 3438 m2, zk.č.br. 226/4, u naravi livada pod [adresa] u [adresa], površine 1806 m2, zk.č.br. 227/4, u naravi oranica pod [adresa] u [adresa], površine 755 m2, zk.č.br. 254/5, u naravi livada [adresa] u [adresa], površine 1259 m2, zk.č.br. 258/3, u naravi kuća br. 83 i dvorište, površine 669 m2, zk.č.br. 324/1, u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 1144 m2, sve ukupne površine 11150 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Petrinja;

- zk.č.br. 263, u naravi oranica Ravnice u [adresa], površine 4963 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Petrinja;

- zk.č.br. 260/1, u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 737 m2, zk.č.br. 265, u naravi livada [adresa] u [adresa], površine 108 m2, zk.č.br. 266, u naravi livada [adresa] u [adresa], površine 475 m2, sve ukupne površine 1320 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Petrinja;

- 180/1260 dijela zk.č.br. 580, u naravi livada [adresa] u [adresa], površine 881 m2, zk.č.br. 581, u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 6614 m2, sve ukupne površine 7495 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Petrinja,

te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.907,50 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. travnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2. Protiv presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači tako da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno da ju ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Tuženik je žalbu podnio zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka, međutim, u žalbi ne navodi konkretno u čemu bi se sastojale eventualno počinjene bitne povrede iz kojih razloga je ovaj sud ispitivao pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08. -Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.), koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka 21. prosinca 2015., te je utvrđeno da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja utvrđuje da su stranke zaključile Ugovor o zajmu od 23. kolovoza 2011., kojim Ugovorom je tužitelj, kao zajmodavac, pozajmio tuženiku, kao korisniku zajma i založnom dužniku, iznos od 5.958,47 eura. Stranke su u članku 1. Ugovora konstatirale da je korisnik zajma potvrdio primitak predmetnog iznosa svojim potpisom. Ugovor je sklopljen na razdoblje od 44 mjeseca, odnosno od 23. kolovoza 2011. do 23. travnja 2015. Prema članku 4. Ugovora korisnik zajma obvezao se zajam vratiti u 44 mjesečne rate od po 149,00 eura do 23. u mjesecu za tekući mjesec. U članku 3. Ugovora ugovoreno je da za osiguranje vraćanje zajma korisnik zajma u cijelosti zalaže svoje nekretnine. U članku 11. Ugovora ugovoreno je da zajmodavac može odstupiti od ugovora i zahtijevati od korisnika zajma trenutno vraćanje ukupnog zajma s kamatama, te realizirati sva daljnja osiguranja ako korisnik zajma zakasni s plaćanjem bilo koje rate za više od 8 dana. Ugovor je solemniziran kod javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba, Frana Petrića 1, pod brojem OV- 5935/11. Temeljem zaključenog Ugovora na nekretninama tuženika upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] upisana je hipoteka za korist tužitelja. Sud također utvrđuje da je do dana podnošenja tužbe tuženik platio devet od ugovorenih četrdeset četiri rate zajma.

6.1. Tuženik je protiv tužitelja vodio parnični postupak u predmetu istoga suda P- 4901/2017 radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o zajmu te je pravomoćnom i ovršnom presudom donesenom u istom predmetu 23. svibnja 2019. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja. Sud utvrđuje da je u tom postupku utvrđeno da tužitelj i u tom predmetu tužiteljica ČB nisu dokazali da je Ugovor o zajmu zelenaški pravni posao niti da bi se radilo o fiktivnom ugovoru. Također sud je utvrdio da se protiv tužitelja nije vodio kazneni postupak zbog kaznenog djela prijevare.

6.2. Provedenim financijskim vještačenjem sud je utvrdio da dug tuženika iznosi 46.381,32 kune od čega se na glavnicu odnosi iznos od 35.597,32 kune, na redovne kamate iznos od 2.719,66 kune, a na zatezne kamate obračunate zaključno s 15. prosinca 2015. iznos od 8.064,34 kune.

6.3. Pozivom na odredbu članka 339. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.; dalje: ZV) sud je utvrdio da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži od tuženika da na nekretninama na kojima je upisana hipoteka trpi namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 6.155,86 eura/46.381,32 kune, kao i zatezne kamate na taj iznos od dana utuženja 17. prosinca 2015. do isplate na temelju odredbe članka 500. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.; dalje: ZOO).

7. Činjenična utvrđenja suda prvog stupnja ovaj sud u cijelosti prihvaća kao pravilna, dok je sud samo djelomično pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

8. Suprotno žalbenim tvrdnjama sud prvog stupnja pravilno je provedenim vještačenjem utvrdio visinu ukupnog duga tuženika na ime povrata zajma prema zaključenom Ugovoru o zajmu od 23. kolovoza 2011. temeljem kojeg je upisano založno pravo na nekretninama tuženika.

8.1. Međutim, osnovane su žalbene tvrdnje tuženika da sud nije mogao odrediti da tuženik trpi namirenje zakonskih zateznih kamata iz razloga što one nisu bile osigurane upisanim založnim pravom.

8.2. Prema sadržaju zemljišnoknjižnih izvadaka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je u tim ulošcima upisano založno pravo (hipoteka) na temelju Ugovora o zajmu od 23. kolovoza 2011. za namirenje tražbine u iznosu od 5.958,47 eura s godišnjim kamatama od 5,19 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, što je na dan 26. kolovoza 2011. iznosilo 44.461,52 kune i rokom otplate 23. travnja 2015. te s eventualnim ovršnim troškovima za korist tužitelja. Naplata zakonskih zateznih kamata, prema sadržaju zemljišnoknjižnog upisa založnog prava, nije bila osigurana založnim pravom, zbog čega tužitelj iz založenih nekretnina ne može tražiti naplatu tražbine s osnova zakonskih zateznih kamata.

8.3. Založno pravo stječe se upisom u zemljišne knjige i taj upis ima konstitutivno značenje zbog čega se tražbina osigurana založnim pravom iz založene nekretnine može namiriti samo za iznos koji je upisan u zemljišne knjige u skladu s općim i posebnim pravilima za upis hipoteke iz članka 35. -38. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.; dalje: ZZK), koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja Ugovora o zajmu od 23. kolovoza 2011. i upisa hipoteke 24. kolovoza 2011. Ukoliko u zemljišnim knjigama nije upisano založno pravo za sporedno potraživanje – kamata, kako to propisuje odredba članka 36. stavak 2. ZZK-a, tužitelj nema pravo na namirenje tih kamata. Prema citiranoj odredbi članka 36. stavak 2. ZZK-a uz tražbinu za koju je ugovoreno da se plaćaju kamate upisuje se i kamatna stopa, kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju. Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope, upisat će se: zakonska kamata. Navedena odredba sasvim jasno propisuje na koji se način kamate upisuju (isto i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-3815/2019). U konkretnom slučaju iz sadržaja zemljišnoknjižnih izvadaka vidljivo je da hipoteka nije upisana za zakonske kamate. Iz tih razloga tuženik nije u obvezi trpjeti namirenje zakonskih zateznim kamata.

8.4. Kako je sud u postupku utvrdio da dug tuženika prema tužitelj s osnova neotplaćene glavnice iznosi 35.597,32 kune, odnosno 4.724,58 eura prema Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 85/22) prema kojoj je euro postao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023., a fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450, a s osnova neplaćene ugovorne kamate od 5,19 % 2.719,66 kuna, odnosno prema fiksnom tečaju 360,96 eura, pravilno je sud usvojio dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da tuženik trpi namirenje tražbine u ukupnom iznosu od 5.085,54 eura, koja se odnosi na založnim pravom osiguranu glavnicu i ugovornu kamatu, dok je pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je usvojen tužbeni zahtjev za namirenje zakonske zatezne kamate obračunate do 15. prosinca 2015. u iznosu od 8.064,34 kune, odnosno prema fiksnom tečaju u iznosu od 1.070,32 eura, kao i u dijelu za namirenje zakonske zatezne kamate na cijeli iznos od 17. prosinca 2015. do isplate, iz kojih razloga je u tom dijelu žalbu tuženika trebalo uvažiti.

8.5. Neosnovane su žalbene tvrdnje tuženika o tome da je sud odlučujući o tužbenom zahtjevu trebao primijeniti odredbu članka 80.b stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.; dalje: OZ) prema kojem se ovrha na nekretninama ne može odrediti radi namirenja tražbine koja ne prelazi iznos od 5.300,00 eura prije svega iz razloga što se ta odredba o posebnim uvjetima za određivanje ovrhe na nekretnini ne primjenjuje u situaciji kada je na nekretninama upisano založno pravo, a u ovom postupku pravna osnova tužbenog zahtjeva je ovlaštenje založnog vjerovnika da iz založene nekretnine traži da založni dužnik trpi namirenje tražbine iz vrijednosti zaloga sukladno odredbi članka 336. stavak 1. i 2. ZV-a. Odredbom članka 77. stavak 1. OZ- a propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavak 1. i članka 76. stavak 1. toga Zakona te na druge odredbe toga zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavak 4., 5. i 6. toga Zakona. Kako nekretnine tuženika ne predstavljaju stvari koje u smislu odredbe članka 4. stavak 4., 5. i 6. OZ-a ne mogu biti predmet ovrhe, pravilno je sud usvojio tužbeni zahtjev u odnosu na dug po osnovi glavnice i ugovornih kamata, čije je namirenje tuženik dužan trpjeti iz založenih nekretnina.

9. Iz obrazloženih razloga žalbu tuženika djelomično je trebalo uvažiti, a presudu suda prvog stupnja preinačiti za iznos od 1.070,32 eura zajedno sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama od 17. prosinca 2015. do isplate, kao i u dijelu kojim je sud odredio da tuženik trpi namirenje zakonskih zateznih kamata na iznos od 5.085,54 eura od 17. prosinca 2015. do isplate primjenom odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a te u tom dijelu odbiti zahtjev tužitelja da tuženik trpi namirenje tražbine, dok je u preostalom dijelu žalbu trebalo odbiti kao neosnovanu, a presudu suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

9.1. Iako je presuda djelomično preinačena, kada se uzme u obzir uspjeh tužitelja s osnovom i visinom sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a proizlazi da tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu (8,7 %), zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, slijedom čega je u smislu odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a tuženik u obvezi tužitelju u cijelosti naknaditi parnične troškove, zbog čega je i odluku o parničnim troškovima sadržanu u točki II. izreke trebalo potvrditi.

Koprivnica, 3. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković