REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2859/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa punomoćnica Daša Vrzić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika KG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica FG, koju zastupa punomoćnica Nikolina Brozović Hržina, odvjetnica u [adresa], radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-548/2025-3 od 12. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-177/2022-70 od 17. siječnja 2025., na sjednici održanoj 3. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio ovom sudu prijedlog da im se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-548/2025-3 od 12. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps- 177/2022-70 od 17. siječnja 2025. navodeći da su mu zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom, sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravo na pravično suđenje (čl. 29. Ustava Republike Hrvatske - "Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 – dalje: Ustav) te pravo vlasništva (čl. 48. Ustava).
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 - službeni pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 - dalje: ZPP) revizijski je sud ocijenio da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava na koje ukazuje u prijedlogu.
4. U vezi dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se tiče povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava, odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - službeni pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: EKLJP) i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o svim navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode. Njihove presude su dostatno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
5. Što se tiče dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se odnose na navodnu povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava, za zaključiti je da tužitelj u biti izražava nezadovoljstvo konačnim ishodom spora. Međutim, činjenica da tužitelj nije uspio u predmetnom sudskom sporu dokazati pravo vlasništva predmetne nekretnine u smislu članka 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP), niti pravni temelj i istinit način stjecanja predmetne nekretnine u smislu članka 166. stavka 1. ZVDSP, a što su utvrdili nižestupanjski sudovi, sama po sebi ne znači da su mu time ujedno povrijeđena temeljna ljudska prava, koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava i EKLJP. Naime, ovaj sud smatra da se odluke nižestupanjskih sudova odnose na tipični građanskopravni spor te da odluke sudova nisu očigledno nezakonite, arbitrarne niti očito nerazumne pa navodima prijedloga tužitelj nije učinio vjerojatnim povredu temeljnog ljudskog prava vlasništva odnosno prava na mirno uživanje imovine.
6. Kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 3. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
