REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-4027/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Čulina, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog HČ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 36/2024.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/25-5/18328, URBROJ: 511-18-07-25-1 od 17. srpnja 2025., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 3. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenika i u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istog dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
okrivljeni HČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin KČ i MČ, djev. H, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, računalni strojarski tehničar, nezaposlen, lošeg imovinskog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da je dana 02. srpnja 2025. godine (srijeda), oko 11.00 sati, u dnevnom boravku obiteljske kuće locirane u mjestu [adresa], gdje živi sa svojim roditeljima majkom MČ rođ. **.**.1940. god i ocem KČ rođ. **.**.1940.god., okrivljeni HČ počinio je psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje majke MČ, osobe starije životne dobi, što je kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, na način da je oko 11.00 sati sa svojim roditeljima sjedio u dnevnom boravku obiteljske kuće te je u jednom trenutku počeo vrijeđati svoju majku MČ vičući na nju riječima: “Kurbetino jedna, jebala te cijela vojska, zato i imaš bakterije u mokraći“, nakon čega se MČ ustala od stola i plačući otišla u svoju spavaću sobu, čime je okrivljeni prestao s daljnjim činjenjem nasilja u obitelji. HČ je ovakvim svojim ponašanjem kod majke MČ izazvao osjećaj povrede dostojanstva i uznemirenosti,
čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. cit. Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je 17. srpnja 2025. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.
3. Ispitan kao osumnjičenik (list spisa 8-9), okrivljenik je iskazao da se 2. srpnja 2025. oko 11:00 sati nalazio u obiteljskoj kući s majkom MČ te osporava navode njegove majke – niti ju je vrijeđao niti je vikao na nju, ne prigovara im zbog starosti niti ih je nagovarao da prepišu kuću na njega. Nadalje navodi da nikada ne bi počinio nasilje prema majci.
4. Ispitan na glavnoj raspravi 3. rujna 2025. (list spisa 16), okrivljenik je iskazao da u cijelosti osporava da bi navedene prigode vrijeđao majku na način kako mu se to stavlja na teret. Inače da on jedini skrbi o roditeljima s kojima živi, te da mu otac boluje od Alzheimerove bolesti. Nije mu poznat razlog zašto bi ga policija teretila na navedeni način.
5. Sud je u dokaznom postupku pristupio provođenju dokaza ispitivanjem svjedokinje MČ (list spisa 17-19) te pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje MČ od 3. srpnja 2025. (list spisa 6-7), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 25. srpnja 2025. (list spisa 8-9), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 10-11), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list spisa 12-13) i obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 14). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenicu (list spisa 22-23).
6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio dokazanim da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.
7. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
8. Člankom 22. stavkom 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se počinitelj kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi.
9. S obzirom na obranu okrivljenika, u postupku je bilo sporno je li okrivljenik navedene prigode svoju majku MČ, osobu starije životne dobi, vičući vrijeđao riječima: "Kurbetino jedna, jebala te cijela vojska, zato i imaš bakterije u mokraći" i, ako je, je li time kod iste prouzročio povredu dostojanstva ili uznemirenost, dakle je li na štetu svoje majke MČ, osobe starije životne dobi, počinio nasilje u obitelji psihičkim nasiljem.
10. Prvenstveno treba reći da je prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, stoga je sud u postupku trebao utvrditi je li okrivljenik svojoj majci MČ uputio inkriminirane riječi i, ako je, jesu li izgovorene riječi imale težinu psihičkog nasilja odnosno jesu li imale potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod PČ ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).
11. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.
12. Nasilje u obitelji počinjeno na štetu osobe starije životne dobi se smatra kvalificiranim (težim) oblikom prekršaja nasilja u obitelji, a u postupku nije bilo sporno da je žrtva MČ osoba starije životne dobi u smislu članka 8. stavka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s obzirom na to da je rođena 1940. godine.
13. Radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica, sud je pozvao u svojstvu svjedoka MČ radi provođenja dokaza njezinim ispitivanjem, međutim ista je na temelju članka 285. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku uskratila svjedočenje.
14. Sud je pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje MČ od 3. srpnja 2025. (list spisa 6-7) u kojem je navela da živi u [adresa] u obiteljskoj kući na adresi [adresa] zajedno sa suprugom KČ i sinom HČ. U zadnje vrijeme da je HČ počeo učestalo prigovarati da su stari i da trebaju njemu pripisati kuću, što da su i učinili, a nakon čega da o njima više ne vodi brigu te ih izbjegava. Dana 2. srpnja 2025. oko 11:00 sati su sjedili u obiteljskoj kući i HČ je počeo vikati na nju te joj govoriti da je kurbetina i da je cijela vojska jebala i da zato ima bakterije u mokraći, što da ju je uznemirilo. Zatvorila se u sobu i plakala, te je odlučila doći u policiju i sve prijaviti.
15. Sud je u cijelosti prihvatio zapisnik o ispitivanju svjedokinje MČ budući da je ista iskazivala jasno i konkretno te nije utvrđen objektivan razlog zbog kojeg bi svjedokinja lažno teretila svog sina.
16. No, iako je sud prihvatio zapisnik o ispitivanju svjedokinje MČ kao vjerodostojan dokaz, imajući u vidu da je taj zapisnik ne konfrontiran dokaz te da je svjedokinja na glavnoj raspravi uskratila svjedočenje čime je okrivljeniku onemogućila ostvarivanje prava na konfrontaciju, u nedostatku drugih dokaza kojima bi se izvan svake razumne sumnje utvrdila odgovornost okrivljenika, sud okrivljenika nije mogao proglasiti krivim za učin terećenog prekršaja budući da se na ne konfrontiranom dokazu ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda (članak 431. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku u sv. članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona). Naime, okrivljenik barem jednom u postupku mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. Njegovo konfrontacijsko pravo je sastavnica prava na pravičan postupak te predstavlja jedno od minimalnih prava obrane. Pravo na pravični postupak zajamčeno je člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
17. Iz navedenih razloga sud je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
18. Budući da je sud okrivljenika oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 3. rujna 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Petra Barać
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
