Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-157/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog KR zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar i oštećene UR, podnesenima protiv presude Općinskog suda u Zadru broj:115.Pp-4619/2023 od 24. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.
r i j e š i o j e:
I. Žalba oštećene UR odbacuje se kao nedopuštena.
II. Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni KR je oslobođen od optužbe na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka, te ocjenom provedenih dokaza sud nije mogao nedvojbeno dokazati da je okrivljenik počinio prekršaj za koji ga se tereti.
2. Protiv te presuda pravodobno su podnijeli žalbe oštećena UR zbog odluke o oslobađanju od optužbe okrivljenog KR, te uz žalbu dostavlja fotografije, navodeći da su iste dokaz da ju je tukao, da je jedva ostala živa, te presudu kojom je proglašen krivim broj: Pp-3-J-487/15 od 21. svibnja 2015., te predlaže da se žalba prihvati, te da se okrivljenik proglasi krivim zbog prekršaja za koji se tereti.
2.1. Tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava, predlaže da se u postupku izvrši uvid u zapisnik o ispitivanju svjedokinje koji je dala pred policijskim službenicima, te da se ispitaju policijski službenici koji su intervenirali predmetne zgode, a jednako tako da se provede dokazna radnja suočavanja žrtve i okrivljenika.
Tužitelj predlaže da se žalba prihvati i da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba oštećene UR je nedopuštena, a žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar je osnovana.
4. Žalba oštećene UR je nedopuštena jer je odredbom članka 192. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano, da žalbu protiv presude mogu podnijeti stranke, branitelji i oštećenik, s tim da je člankom 192. stavkom 4. istog Zakona, pravo na žalbu oštećenika, ograničeno samo na pobijanje presude zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.
5. Kako je u konkretnom slučaju oštećenica podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog kojeg je okrivljenik KR oslobođen od optužbe, žalba oštećenika zbog bilo kojeg drugog razloga osim zbog odluke o trošku postupka nije dopuštena, pa je slijedom navedenog trebalo žalbu oštećene UR odbaciti kao nedopuštenu.
6. Stoga je na temelju članka 204. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona žalbu oštećenice trebalo odbaciti kao nedopuštenu.
7. Nadalje, rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u granicama navoda žalbe tužitelja i po službenoj dužnosti ovaj Sud je na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (N.N. broj:107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te je pritom ovaj Sud utvrdio da pravilno žalitelj ističe da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, odnosno da je preuranjena odluka o oslobađanju od optužbe okrivljenika KR zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
8. Naime, prvostupanjski sud je u postupku ispitao okrivljenika na navode optužnog prijedloga koji je porekao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, te je u postupku ispitana oštećenica koja je teretila okrivljenika da je prema njoj počinio psihičko nasilje na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, s tim da se nije sjećala riječi koje joj je kritične zgode uputio, navodeći da je nešto mrmljao, ali nije razumjela što, te je prvostupanjski sud prilikom analize i ocjene provedenih dokaza u točki 16. obrazloženja pobijanog rješenja presude naveo, da je ocjenom iskaza svjedokinje UR koji iskaz nije prihvatio kao vjerodostojan zbog nenavođenja ikakvih riječi koje bi okrivljenik kritične prigode uputio, a koje predstavljaju jedno od bitnih obilježja prekršaja, odnosno riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu svjedokinja navodi da je cijeli događaj trajao nekoliko minuta pa da sud nije mogao prihvatiti kao istinito, životno i logično jer bi takav događaj da je trajao nekoliko minuta sigurno ostavio puno gore posljedice za žrtvu, te je također obrazložio da se između svjedokinje i okrivljenika vodi postupak radi utvrđivanja bračne stečevine, da se radi o narušenim odnosima, a jednako tako da je pravomoćno osuđivana zbog prekršaja na štetu okrivljenika, te sud smatra da svjedokinja ima objektivnih razloga da tereti okrivljenika.
9. Međutim, okrivljenik se u optužnom prijedlogu tereti i za fizičko nasilje prema žrtvi UR, a prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude uopće se nije na taj dio optuženja osvrnuo niti je obrazložio zbog kojih razloga smatra da okrivljenik nije počinio fizičko nasilje prema oštećenici.
10. Nadalje, pravilno žalitelj u žalbi ističe da prvostupanjski sud nije proveo sve dokaze u cilju utvrđivanja materijalne istine, odnosno nije izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju svjedokinje UR od 14. rujna 2023. godine, a jednako tako iz izvješća o pruženoj intervenciji, odnosno izvješća Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar od 14. rujna 2023., koje se može koristiti kao dokaz u postupku u odnosu na neposredno zapažanje službene osobe, te iz navedenog izvješća proizlazi da su zatekli oštećenicu UR u vidnom uznemirenom stanju, pa je svakako trebalo u postupku ispitati i policijske službenike koji su upućeni na intervenciju u obiteljsku kuću.
11. Osim navedenog, iskazi okrivljenika i oštećenice u nesuglasju su, pa je svakako trebalo provesti dokaz suočenja u cilju otklanjanja nesuglasja i kontradiktornosti u njihovim iskazima.
12. Slijedom svega gore navedenog trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, te postupiti u smislu razloga ove odluke, odnosno ispitati okrivljenika na navode optužnog prijedloga, ponovno ispitati oštećenicu UR, provesti dokaz suočenja između okrivljenika i svjedokinje, izvršiti uvid u zapisnik o ispitivanje svjedokinje, koji je zakoniti dokaz sastavljen od strane tužitelja, u postupku ispitati policijske službenike koji su došli na intervenciju u obiteljsku kuću, te provesti i sve druge dokaze koje ocjeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
13. Zbog navedenih razloga trebalo je u smislu odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 3. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.
