REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-765/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Šarića, predsjednika vijeća, Mirne-Nade Terlević Sebastijan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Merica Miše, odvjetnica u Trogiru, protiv tuženica Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Anita Benutić, odvjetnica u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva i dr., odlučujući o žalbi tuženice Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P- 1020/2020-45 od 15. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I.Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P-1020/2020-45 od 15. ožujka 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na novo suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka bit će odlučeno u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja presudio je:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 507 k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji po površini i po položaju skici lica mjesta sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka ovl. dipl. inž. geod. Zvonimira Rubića od 07.12.2023.g. označen brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,1 površine 2833m2, a koja skica se ima smatrati sastavnim dijelom ove presude.

II. Ovlašćuje se tužitelj KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem ove presude provesti parcelaciju na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u skici lica mjesta sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka ovl. dipl. inž. geod. Zvonimira Rubića od 07.12.2023.g. označen kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 507 k.o.

Marina i označen brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,9,,10,11,12,13,14,15,16,17,1 površine 2833m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemlje sa novim brojem te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnim knjigama.

III. Ovlašćuje se tužitelj KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija dijela nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 507 k. o. [katastarska općina] i to baš na onom dijelu koji je u skici lica mjesta sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka ovl. dipl. inž. geod. Zvonimira Rubića od 07.12.2023.g. označen kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 507 k. o. [katastarska općina] i označen brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,1 površine 2833m2 opisane u točki I. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemlje nastaloj tim prijavnom listom na ime tužitelja KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za cijelo, uz prethodno brisanje prava vlasništva sa imena upisanih suvlasnika:

1. Republika Hrvatska za 9486/12286 suvlasničkog dijela

2. MF OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 2800/12286 suvlasničkog dijela.

IV. Dužna je prvotužena Republika Hrvatska u roku od 15 dana naknaditi tužitelju KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 4.082,20 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (15. ožujka 2024.), pa do isplate.“

2. Protiv te presude pravovremenu žalbu podnijela je tuženica Republika Hrvatska iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Smatra kako tužitelj nije dokazao da je njegov prednik OF, pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine stekao razrješenjem agrarnih odnosa po Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22. studenog 1946.), kada je po sili tog Zakona zemlja prešla u vlasništvo obrađivača, kao i da je SF – djeda tužitelja naslijedio AF

– otac tužitelja, a njega tužitelj. Sud je zanemario primjedbe tuženika vezane za upise težačkih prava u povijesnom zemljišnoknjižnom izvatku za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i propustio je od zemljišnoknjižnog odjela suda pribaviti ispravu na temelju koje je proveden upis pod br. Z-468/67 od 16. listopada 1967., što je tužitelj predlagao još u odgovoru na tužbu, a iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka je razvidno da je upravo pod br. Z-468/67 od 16. listopada 1967., na temelju Pogodbe doživotnog uzdržavanja od 12. ožujka 1956. u zemljišnim knjigama uknjižen prijenos težačkih prava iza OF. K, između ostalih i na KFB, za 1/24 dijela, što znači da se predmetnom nekretninom raspolagalo 1956., kada je sklopljena pogodba doživotnog uzdržavanja pa se zato ne poklapaju godina uknjižbe na temelju pogodbe doživotnog uzdržavanja (1967.) s godinom smrti prednika tužitelja OF. K (1978.). AF, M, stekao bi svakako samo 1/24 dijela prenesenih težačkih prava pa nije jasno kako je sud zaključio da je došlo do diobe u obitelji iza pok. JF pok. K. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru, broj: O-81/79 od 23. ožujka 1982., donesenog iza smrti pok. JF O. K, proizlazi da je BF naslijedio samo ¼ dijela ostavine, a predmetna nekretnina nije navedena u tom rješenju o nasljeđivanju. Zato, kada bi se moglo i tvrditi da je prednik tužitelja OF, pok. K, stekao pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine razrješenjem agrarnih odnosa po Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22. studenog 1946.), tužitelj i tada nije dokazao da bi ga naslijedio upravo i isključivo BF; odnosno otac tužitelja. Također, odluka je i nejasna je odluka jer je tužitelj (prema izreci) usmjerio tužbeni zahtjev na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 507, k. o. [katastarska općina], iako ta čestica ne postoji u zemljišnim knjigama. Pogrešno sud u točki 14. navodi da je postupak provedbe potvrđenog geodetskog elaborata kojim je nastala novoformirana čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u tijeku pred zemljišnoknjižnim odjelom jer to ne proizlazi iz z.k. izvatka za predmetnu nekretninu (nije vidljiva nikakva plomba s tim u vezi). Pogrešna je zato i odluka o parničnom trošku. Predlaže uvažiti žalbu te presudu preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva i nalaganjem tužitelju plaćanja troška tuženici.

3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem se protivi žalbi. Presuda je u skladu sa svim provedenim dokazima u postupku, o čemu govori i priznanje tužbenog zahtjeva po tuženici MF. Predlaže odbijanje žalbe i potvrđivanje presude.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva nekretnine zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 507 k. o. [katastarska općina] (dijela koji je po površini i po položaju skice lica mjesta sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka ovl. dipl. inž. geod. Zvonimira Rubića od 7.12.2023. označen brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,1 površine 2833 m2), za koje pravo tvrdi da su ga njegovi pravni prednici stekli prijenosom težačkih prava prema Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa na području Dalmacije i Hrvatskog primorja („Službene novine“ broj 138/1946. i 11/1947., dalje - Zakon o ukidanju agrarnih odnosa/46), a on na temelju nasljeđivanja svog oca BF prema rješenju poslovni broj O-55/07-5 ili barem dosjelošću.

5.1. Agrarni odnosi na našem području bili su regulirani Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930. i Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa iz 1946. Prema Zakonu iz 1930. agrarni odnos razrješavao se isključivo donošenjem konstitutivnog akta nadležnog tijela, a prema Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa/46 po samom zakonu. Tako se mjerodavnim materijalnopravnim odredbama iz članka 1. i 3. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa/46 ukidaju svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača, s time da pod udar tog zakona dolaze i livade, pašnjaci i strane, koje su bile date na uživanje u povodu osnivanja navedenih odnosa (kmetski, težački) i s posjedom obrađivača čine jednu gospodarsku cjelinu.

6. Prvostupanjski sud ocijenio je kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao kako je njegov prednik OF, stekao pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine razrješenjem agrarnih odnosa po Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22. studenog 1946.), a kada je po sili tog zakona prešao u vlasništvo obrađivača (prednika tužitelja). Zaključuje kako takvom zaključku u prilog ide i činjenica da je upravo OF i bio upisan kao posjednik na predmetnoj nekretnini za dio od 3071 m2, potom i njegov pravni sljednik BF za isti dio od 3071/12286, kako to proizlazi iz povijesnog pregleda upisa u katastarskom operatu. Nekretnina se, kao izvanknjižno vlasništvo, prenosila s prednika tužitelja (djeda) do samog tužitelja koji ju je, kao izvanknjižno vlasništvo, stekao nasljeđivanjem prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. BF AF pok. OF, posl. broj O-55/07 u (točka B. rješenja), uz naziv nekretnine "Strnišćak (male vrsinice)".

6.1. Sud prvog stupnja zaključuje i kako, iako nije dvojben posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini (još od pretprošlog stoljeća), tužitelj dosjelošću (druga istaknuta pravna osnova po tužitelju) nije mogao steći predmetnu nekretninu. Ocjenjuje kako se pravna osnova stjecanja prava vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa ne može kombinirati s pravnom osnovom dosijedanja jer se međusobno isključuju, budući da postojanje agrarnog odnosa (i podnošenje agrarne prijave) podrazumijeva svijest o tome da obrađivač obrađuje tuđu nekretninu, što znači da nije bio pošteni posjednik pa ne može steći pravo vlasništva dosjelošću na takvoj nekretnini zbog nedostatka poštenja.

7. Takva odluka prvostupanjskog suda, već zbog osnovano istaknutog počinjenja bitnih povreda odredaba postupka po žaliteljici, nije pravilna ni zakonita.

8. Naime, kako sadržajem žalbe ističe žaliteljica, presuda doista ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer je izreka nerazumljiva, a dijelom proturječi i razlozima presude, čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

8.1. Tužitelj tužbenim zahtjevom, kako ga je uredio podneskom od 9. veljače 2024., traži utvrđenje prava vlasništva zemljišnoknjižno označene nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kako je opisana skicom lica mjesta vještaka Zvonimira Rubića od 7. prosinca 2023.), površine 2833 m2. Iako toč. I. govori upravo o zemljišnoknjižno označenoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], toč. II. traži njenu parcelaciju, a toč. III. uknjižbu na toj nekretnini (površine 2833 m2) uz brisanje prava vlasništva upisanih tuženika, ali sada na ukupno 12286 m2.

8.2. Izreka presude kojom je upravo prihvaćen upravo takav tužbeni zahtjev proturječi sama sebi jer traženje utvrđenja vlasništva zemljišnoknjižno označene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proturječi istovremenom traženju njene parcelacije u istom obliku i površini (kako je opisana u toč. I. i II.) i čini je nejasnom. Također, ako bi se radilo o zemljišnoknjižno označenoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tome proturječi traženo i dosuđeno toč. III. Naime, ako bi se radilo o zemljišnoknjižno označenoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ponovno vršenje uknjižbe te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2833 m2 (ujedno brisanje s iste nekretnine vlasništva tuženih, ali ukupne površine 12288 m2) ne bi bilo potrebno.

8.3. Navedeno u toč. 8.2. u proturječju je i s utvrđenjima i iznesenim razlozima u presudi prvostupanjskog suda jer su tuženici prema zemljišnoknjižnom izvatku u spisu utvrđeni suvlasnicima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (tuženica Republika Hrvatska u 9486/12286 dijelova, a tuženica MF u 2800/12286 dijelova), a ne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je takvo stanje bilo u trenutku podnošenja tužbe, a iz razloga presude ne proizlazi da bi ono bilo izmijenjeno ni u trenutku zaključenja glavne rasprave niti to proizlazi iz stanja spisa, što sve proturječi izreci presude.

9. Slijedom navedenog, već zbog počinjenih bitnih povreda odredaba postupka, valjalo je ukinuti pobijanu presudu, i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sve prema odredbi čl. 369. st. 1. ZPP-a.

10. Prvostupanjski sud će u nastavku otkloniti učinjene bitne povrede odredaba postupka na koje mu je ukazano, uzet će u obzir i preostale relevantne žalbene navode žaliteljice te će donijeti novu, pravilno obrazloženu odluku, u svemu u skladu s odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a.

11. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je prema odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Puli 3. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Zoran Šarić