Poslovni broj: 67 Gž-1421/2022-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 67 Gž-1421/2022-3

 

 

 

U I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao suca izvjestitelja i člana vijeća Ane Gradišek kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. S. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik A. G., odvjetnica u Z., protiv tuženika Grada Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik Z. G., odvjetnik u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika C. o. d.d. Z., OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-6/2018-48 od 17. ožujka 2022., dana 5. rujna 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba tuženika Grada Z. kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-6/2018-48 od 17. ožujka 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.

 

II. Odbija se tuženik Grad Z. sa zahtjevom za naknadu troška parničnog postupka u povodu žalbe.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 33.510,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama, kao i da mu nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 11.719,20 kn sa zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica potražuje isplatu iznosa od 3.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 13.9.2016. do isplate, zakonske zatezne kamate na iznos od 28.750,00 kn od 13.9.2016.-14.9.2016., zakonske zatezne kamate na iznos od 4.760,00 kn od 13.9.2016.-17.3.2022. te zahtjev za naknadu troška u preostalom iznosu od 2.023,60 kn, kao neosnovan (točka II. izreke), te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 7.750,00 kn, kao neosnovan (točka III. izreke).

 

2. Protiv presude suda prvog stupnja žali se tuženik u dijelu pod točkom I. i III. izreke iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/09., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., dalje: ZPP) uz prijedlog presudu preinačiti, podredno ukinuti uz naknadu troška parničnog postupka u povodu žalbe.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 36.510,00 kn s osnove imovinske i neimovinske štete nastale kao posljedica štetnog događaja od 3. siječnja 2015.

 

6. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik pasivno legitimiran jer je propustio očistiti snijeg i led s pločnika, i time održavati javnu površinu na način da bude sigurna za nesmetano kretanje korisnika - pješaka, što je i rezultiralo padom i ozljeđivanjem pješaka, ovdje tužiteljice i to na dijelu pločnika na kojem postoji nagib pa je notorno da ukoliko na istom nije pravilno očišćen snijeg i led će kosina doprinijeti padu pješaka. Sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka utvrđeno je da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u svoti od 12.000,00 kn s osnove fizičkih boli koji su trajali 4 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta još 8 tjedana, 7.000,00 kn s osnove pretrpljenog straha, i to sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 2 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 1 tjedna, slabiji oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna te kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj, kao i zbog opsega pojačanih napora u omjeru od 5% iznos od 5.000,00 kn te zbog naruženija iznos od 3.750,00 kn u vidu poslije operacijskog ožiljka povremeno vidljivog drugim osobama ocijenjen kao laki stupanj. S osnove tuže pomoči i njege koja je bila potrebna ukupno 238 sati, prvostupanjski sud utvrđuje da tužiteljici pripada iznos od 4.760,00 kn.

 

7. U pogledu žalbenih navoda koji se odnose na prigovor promašene pasivne legitimacije, valja reći da je odredbom čl. 100. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 4/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., dalja ZC) propisano je da nerazvrstanu cestu čine, između ostalog, i nogostup.

 

8. Odredbom čl. 101. st. 1. ZC propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dok je stavkom 2. propisano da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

 

9. Kako je u postupku pravilno utvrđeno kako se predmetni štetni događaj dogodio na nogostupu, temeljem odredbe čl. 101. st. 1. ZC ono je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

 

10. Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 36/95., 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 56/13., 94/13., 153/13., 147/14.) utvrđuje opće uvjete i način obavljanja komunalnih djelatnosti i ostvarivanje posebnog društvenog interesa u obavljanju tih djelatnosti; propisuje da je u cilju uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje (čl. 16), te propisuje i tijela nadležna za nadzor provedbi odredbi komunalnog reda (čl. 17). Komunalni redar ovlaštenje, između ostalog, rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda (čl. 18.).

 

11. Dakle, Grad Z. kao jedinica lokalne samouprave je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštiti imovina građana te spriječi nanošenje štete. Samim prenošenjem obveze za uklanjanje snijega i leda s pločnika uz zgrade na vlasnike zgrada, stanova i poslovnih prostora, Grad se ne oslobađa svoje obveze da preko komunalno redarstvenih službi poduzima mjere kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane zbog nepridržavanja navedene obveze.

 

12. Žalbeni navodi kojim se tuženik poziva na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u Varaždinu, a koji se odnose na nije bilo propusta u održavanju, valja reći da tuženik nije dostavio podatke kada je i u kojim vremenskim razdobljima bilo čišćenja snijega na predmetnoj lokaciji, odnosno da nije mogao obaviti svoju zakonsku obvezu.

 

13. Kako je na nalaz i mišljenje vještaka tuženik imao prigovora u vidu opsega ocjenjene imovinske i neimovinske štete nastale uslijed štetnog događaja , smatrajući da je precijenjen, valja reći da je vještak otklonio sve prigovore tuženika na ročištu održanom 1. veljače 2022. na kojem je naveo jasne i potpune razloge za svoj nalaz i mišljenje, nakon čega stranke nisu imale daljnjih pitanja za vještaka, zbog čega je pravilno prvostupanjski sud prihvatio isti kao stručan i obrazložen.

 

14. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO kojom je propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

 

15. Imajući u vidu karakter tjelesne ozljede, jačinu i trajanje tjelesnih bolova i straha te način stradavanja, težinu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s tim u svezi činjenicu da je tužiteljici smanjenja životne sposobnosti za trajno 5%, životnu dob, te naruženje pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 28.750,00 kuna.

 

16. U pogledu imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio primjenom odredbe čl. 223. st. 1. ZPP da joj pripada pravo na zatraženi iznos od 20,00 kn za sat pružene nestručne pomoći i njege. Kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 238 sati, pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 1085. st. 2. ZOO utvrdio da joj pripada iznos od 4.760,00 kn.

 

17. Slijedom iznijetog, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostupanjskog suda na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP pa je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

 

18. Parnični trošak određen je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 4. ZPP te je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo odbiti žalbu tuženika i u dijelu odluke o parničnom trošku stranaka te potvrditi i ovaj pobijani dio prvostupanjske odluke.

 

19. Tuženiku nisu priznati troškovi žalbenog postupka budući da sa žalbom nije uspio, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP u svezi čl. 166. st. 1. ZPP., pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

 

U Zagrebu 5. rujna 2023.

 

 

                 Predsjednik vijeća:

Andrina Raspor Flis, v.r.