REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2759/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Čipčić-Bragadin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika JU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Danijel Papak, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-416/2023-4 od 6. ožujka 2024., kojim je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5543/17- 69 od 30. prosinca 2022., u sjednici održanoj 3. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za podnošenje revizije zbog povrede temeljnog prava zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-416/2023-4 od 6. ožujka 2024., kojim je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5543/17- 69 od 30. prosinca 2022.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni koja glase:
1. "Da li sud prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja svoju odluku o odlučnim činjenicama može zasnovati i na materijalnim dokazima, iskazima svjedoka, izračunima i nalazima drugih državnih tijela poput ODO‐a ili policije sadržanih u spisima u drugim sudskim postupcima čiji sudionici nisu ujedno i parnične stranke koje su sudionici postupka u kojem se donosi takva odluka te da li takvi dokazi imaju dokaznu snagu i u postupku u kojem se parnične stranke pozivaju na te dokaze i predlažu njihovo izvođenje u tijeku dokaznog postupka?“
2) „Da li sud prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja svoju odluku o odlučnim činjenicama može zasnovati isključivo cijeneći samo neke od izvedenih dokaza a zanemarujući i ne cijeneći druge koji su izvedeni u tom postupku ili na koje su stranke ukazivale u tom postupku?“
3) „Da li drugostupanjski sud kao žalbeni sud, prilikom ocjene žalbenih navoda o nezakonitosti pobijane prvostupanjske presude, svoju odluku može donijeti ne razmotrivši sve žalbene razloge i ne ispitavši prvostupanjsku presudu u cijelosti i po svim žalbenim osnovama nego samo parcijalno te da tako i zaključke prvostupanjskog suda o pojedinim osnovama tužbe ocijeni samo parcijalno te da pri tome ne da nikakve razloge takvog postupanja?“
Kao razloge važnosti pitanja navodi odluke ovoga suda broj Rev-866/2019 od 1. lipnja 2022. i Revt-4/2015 od 6. rujna 2016.
Tužitelj podnosi prijedlog i zbog toga jer mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske u vidu prava na pristup sudu, pravično suđenje i pravo vlasništva.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, postavljenim pitanjima pod 1. i 2. tužitelj zapravo problematizira kvalitetu dokaznog postupka i ocjenu dokaza. Pri tome smatra da sud nije uzeo u obzir sve dokaze koje je on predložio, posebice u vidu onih koji su sadržani u spisima drugih tijela javne vlasti. Međutim, sud prvoga stupnja, što je prihvatio i sud drugoga stupnja, uzeo je u obzir i dio tih dokaza (str. 13. obrazloženja odluke suda prvoga stupnja) te jasno obrazložio što jest, a što nije, od utjecaja na odluku o glavnoj stvari. Dakle, tužitelj prvenstveno polazi od pogrešnog shvaćanja da takvi dokazi nisu cijenjeni pa i uzeti u obzir. Pritom praksa koju dostavlja ne odgovara činjeničnoj i pravnoj situaciji u ovom predmetu pa nije od utjecaja. U odnosu na treće pitanje valja mu odgovoriti da polazi od subjektivnog viđenja kvalitete presude suda drugoga stupnja. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u točki I. izreke.
4. U odnosu pak na povredu ustavnih prava tužitelju, a vezano i uz pitanje pod 3., valja naznačiti da pobijana odluka daje sasvim jasne i obrazložene razloge koji sadrže odgovor na sve odlučne žalbene navode i kao takva nije arbitrarna. Pristup sudu mu je omogućen jer je raspravljao i podnosio sve zakonom dopuštene prijedloge i pravna sredstva, dok povredu prava vlasništva ne obrazlaže. U takvoj situaciji ne može se zaključiti o vjerojatnosti povrede njegovih ustavnih prava. Stoga je u tom dijelu prijedlog valjalo odbaciti na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a i riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 3. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
