Posl. broj: Pn-50/2024-44

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Donjoj Stubici

Donja Stubica, Matenačka 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Frani Gavraniću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, sa sjedištem u [adresa], OIB:16361613293, zastupani po Zoranu Badovincu, odvjetniku u Zagrebu, te umješaču FracassoRi d.o.o., zastupani po odvj. Josipu Bitunjcu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave dana 17. srpnja 2025.god. u prisutnosti pun. tužitelja i punomoćnika tuženika i umješača, dana 03. rujna 2025.god.

p r e s u d i o  j e

l. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, sa sjedištem u [adresa], OIB:16361613293, platiti tužitelju JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 47.881,07 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 22.12.2023.g. do 31.12.2023.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 01.01.2024.g. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, sa sjedištem u [adresa], OIB:16361613293 platiti tužitelju JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 375,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na taj iznos od 23.02.2024.g. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, sa sjedištem u [adresa], OIB:16361613293 platiti tužitelju JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 13.679,68 eura zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], kuća, poslovna zgrada, dvorište i livada u [adresa], površine 640 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], livada u [adresa], površine 1042 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje u k. o. [katastarska općina].

Dana 13.12.2023.g. došlo je do izljeva veće količine oborinskih voda na nekretninama i u objektima u vlasništvu tužitelja i to sa županijske ceste br.3007 u [adresa] kojim upravlja Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije (k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]). Nikada do toga dana, a niti kasnije, nije došlo do ovakvog izljeva bilo kakvih voda s navedene ceste, osim na nekretnine tužitelja navedenog dana.

Tuženik, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kao investitor, na toj lokaciji je investirala u izvođenje radova rušenja mosta u naselju Igrišće (km 0+387 (Dugi konec), a u okviru kojih radova je, nakon rušenja mosta, izrađen nasip radi prolaska automobila i drugih vozila. Izvođač radova je trgovačko društvo FRACASSO RI d.o.o., Rijeka, Slaviše Vajnera Čiče 4.

Ispod tog nasipa su, radi odvodnje oborinskih voda, postavljene dvije cijevi promjera cca 70 cm, pri čemu jedna od tih cijevi nije na dan 13.12.2023g. bila u funkciji, odnosno, nije bila postavljena prema pravilima struke jer je bila podignuta u zrak. Nadalje, niti širina tih cijevi nije bila adekvatna da bi u slučaju pojave obilnije količine oborina/padalina te cijevi mogle apsorbirati veću količinu vode i usmjeriti ju na način, odnosno, na mjesto na kojem ničija imovina, pa tako i imovina tužitelja, ne bi bila ugrožena.

Zbog neodgovarajuće širine cijevi i stoga što jedna od tih cijevi nije bila u funkciji, sva odvodnja oborinskih voda odvijala se isključivo kroz jednu cijev koja zbog nedovoljnog kapaciteta nije mogla apsorbirati svu nakupljenu vodu i količinu padalina. Stoga je tužitelju, tog dana, zbog opisanog propusta u radovima, nastala šteta poplavom njegovih nekretnina tako da je poplavljena okućnica, prizemlje poslovnog objekta, prizemlje kuće, garaža, dva spremišta, smočnica, praonica rublja i kotlovnica, pri čemu je nakupljena količina vode dosegnula do 50cm.

Tužitelj se u prosincu 2023.g., putem prijašnjeg punomoćnika, pisanim putem obratio tuženiku sa zahtjevom da se održi očevid na licu mjesta uz prisutnost predstavnika osiguravajućeg društva tuženika, izvođača radova (FRACASSO RI d.o.o.) i predstavnika njihovog osiguravajućeg društva, a kako bi se pristupilo pripremi pisanog sporazuma o naknadi nastale štete.

Na ovaj se poziv tuženik nije očitovao.

Zbog hitnosti situacije i opsega štete, po zajedničkom nalogu/narudžbi tužitelja i FRACASSO RI d.o.o., stalna sudska vještakinja Branka Vudrag je u veljači 2024.g. izradila nalaz i mišljenje, u kojem je procijenjena šteta nastala na objektima i okućnici tužitelja u ukupnom iznosu od 47.881,07 eura (38.304,86 eur + PDV (25%) od 9.576,21 eura), što je detaljno opisano po pojedinim stavkama u t. 1. -34. tog nalaza (str. 38-40.).

Pritom se ističe da se radi o neposrednoj šteti koja je nastala, pri čemu je moguća pojava i daljnje štete na opisanim prostorijama zbog zadržavanja vlage u prostoru uslijed navedene poplave.

No, izvođač radova FRACASSO Ri d.o.o. je dopisom od 22.03.2024.g. po primljenom odštetnome zahtjevu tužitelja, osporio taj vještački nalaz i mišljene u

cijelosti te otklonio svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, kao i iznos procijenjene štete, a niti platio ½ cijene nalaza, kao što je bilo prethodno dogovoreno. Tužitelj je platio angažman imenovane sudske vještakinje, po njezinom računu br. 03-2-2024, 375,00 eura.

Tužitelj se još jednom, prije pokretanja ovog postupka, obratio tužitelju sa zahtjevom od 03.05.2024. radi mirnog rješenja spora, ali tuženik ni na taj zahtjev nije reagirao.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te slijedom toga osporava kako osnovu, tako i visinu tužbenog zahtjeva. Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije ne smatra se odgovornom za nastalu štetu tužitelju. Iz sadržaja tužbe ne proizlazi odgovornost tuženika te je na tužitelju teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti tuženika za nastalu štetu, odnosno u čemu bi se sastojao propust tuženika kao i uzročna veza između propusta i štete. Tuženik navodi da je do štete došlo isključivo zbog više sile, odnosno zbog izrazito loših vremenskih prilika kritičnog dana, a koje su se očitovale u neočekivanoj velikoj količini oborina, na što tuženik nije mogao utjecati.

Tuženik ne spori činjenicu da se dana 13.12.2023. godine dogodio štetni događaj, kao i nespornu činjenicu da upravlja ŽC 3007 te da je u svojstvu investitora imao sklopljen Ugovor o građenju sklopljen sa Zajednicom ponuditelja Fracasso production d.o.o., Slaviše Vajnera Čiče 4, Rijeka radi izvođenja radova na sanaciji mosta [adresa] na ŽC 3007 i dr.

U postupku sanacije mosta tuženik je sve poslove obavljao sukladno pravilima struke te sa njegove strane nije bilo nikakvih propusta.

Tuženik se protivi nalazu i mišljenju vještakinje Branke Vudrag, koji nalaz tužitelj prilaže uz tužbu i na kojemu temelji svoj tužbeni zahtjev, obzirom isti nije izrađen u ovom parničnom postupku, niti u postupku osiguranja dokaza, odnosno izvanparničnom postupku, slijedom čega isti nema niti može imati značaj vještačkog nalaza već obične ekspertize izrađene isključivo na zahtjev i prema uputama samog tužitelja. Slijedom navedenog, smatraju nužnim u postupku provesti dokaz građevinskim vještačenjem po ovlaštenom građevinskom vještaku radi utvrđenja svih relevantnih činjenica u svezi nastanka štete, uzročno-posljedične veze, te visine štete, odnosno jesu li radovi od strane izvođača izvedeni sukladno pravilima struke, uzroka izlijevanja vode na nekretnine tužitelja, posebno u svezi izrade novog elaborata privremene regulacije prometa izrađenog po samom izvođaču, koji je uključivao izradu privremenog prijelaza za vozila paralelno s postojećom cestom, a koji je prelazio preko kanala, u koju svrhu su i postavljene dvije cijevi promjera 70 cm u dnu postojećeg kanala, uz poseban osvrt vještaka na izvanredne okolnosti nastale uslijed velike količine oborina kritičnog dana. Također predlažu ispitivanje svjedoka i uvid u projekt sanacije mosta.

Slijedom navedenoga je razvidno da je tuženik poslove redovnog održavanja obavljao pravilno i sukladno pravilima struke, te isti nisu, a niti tužitelj to na bilo koji način dokazuje, imali bilo kakvog utjecaja na eventualni nastanak štete tužitelju. Predlaže se o predmetnoj parnici obavijestiti i td Fracasso RI d.o.o., Slaviše Vajner Čiče 4, Rijeka, OIB: 02744205849 te ih pozvati kao umješača na strani tuženika, obzirom je predmetno trgovačko društvo imalo sklopljen Ugovor sa tuženikom o građenju, a radi ostvarivanja intervencijskog učinka.

Nadalje, tijekom postupka, u podnesku na listu (401-403) tuženik navodi da je prema prometnom elaboratu iz travnja 2023. i natječajnoj dokumentaciji bilo predviđeno da će promet na predmetnoj dionici ŽC 3007 km 0+387 most [adresa] biti zatvoren u cijelosti, zatim da je na inzistiranje [adresa], izvoditelj radova izradio privremenu regulaciju prometa tzv. izgradnjom bypassa, ali tuženik nije dao suglasnost za isto.

3. Pozvano društvo FracaSSO Ri d.o.o. prihvatilo je status umješača u parnici, na strani tuženika, s kojim je bilo suglasno kod utvrđivanja svih činjenica tijekom postupka.

4. U dokaznom postupku su ispitane stranke, svjedoci: UR, DR, AR, OR, IR, PR i VR, proveden je očevid uz prisustvo sudskog građevinskog vještaka FR koji je izradio Nalaz i mišljenje i dao dopunsko očitovanje te isto usmeno obrazložio, proveden je uvid u dokumentaciju u spisu, Izvješće Hidrometeorološkog zavoda i u Nalaz i mišljenje vještakinje Branke Vudrag (list 11-51 i 314-360), očitovanje iste, fotografije i ugovor o građenju (list 81-90), građevinski dnevnik, prometni elaborat privremene regulacije prometa iz travnja 2023.( 140 -270) i iz listopada 2023. ( list 370-395).

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Tužitelj JR, ispitan radi utvrđivanja činjeničnog stanja, naveo je da je dva mjeseca prije štetnog događaja primijetio da tvrtka Fracasso ili njihov podizvođač dva mjeseca prije štetnog događaja izvodi radove na udaljenosti 70 m od njegove kuće i vidio je da su srušili dio mosta, napravili navoz od sitnog kamenja, koji je služio kao privremeni prolaz za automobile, ispod navoza stavili su dvije cijevi, a njegovo je mišljenje je da je trebalo staviti četiri cijevi. Vidio je kad su postavljali cijevi, jedna cijev je bila duža, možda i 10 m i ona se uslijed bujice dignula u zrak kritičnog dana. Nije bio kod kuće već ga je susjed UR obavijestio da voda ulazi u dvorište i u kuću toga 13.12.2023. Voda je ušla u garažu i to visine 1 m , u podrum pola metra, te u poslovni objekt u kojem je bilo 10-tak cm vode. Ispred ulaza u dvorište cesta je najmanje dignuta npr. u odnosu na most. Napominje da predmetnu kuću posjeduje od 2000.god. i nikada se voda nije prelijevala preko ceste osim 1989.god. kada su bile velike poplave u cijelom Hrvatskom Zagorju. Ni jedno drugo dvorište ili livada nije bilo poplavljeno. Voda se prikupljala cijelog dana i nakon što je obavijestio Županijske ceste o poplavi poslan je jedan bager koji je iskopao prolaz za vodu da može otjecati, tako da se voda povukla otprilike za jedan sat. Most je dovršen u veljači 2024.god. Poslije poplave razgovarao je s predstavnikom tvrtke Fracasso d.o.o. i bila je izražena spremnost da se naknadi šteta, te su zajednički dogovorili provođenje vještačenja po vještakinji Branki Vudrag, te da svaki snosi polovicu troškova, on je svoj dio troškova platio, ali koliko mu je poznato tvrtka nije platila vještačenje

Šteta je nastala u poslovnom objektu u vidu oštećenog poda i na vratima, zatim u dvorištu jer je znatno oštećen kamen na jednom dijelu ograde, morao je čistiti dvorište veličine 3-4.000 m2, čistiti sve odvode, voda je ušla u garažu (podrum) u kojoj je bio traktor za košnju, kosilica za košnju, trimer i drugo, zatim ostava za prehrambene namirnice, kotlovnica, ormar za lovačko oružje, perilica za pranje rublja i sušilica, komoda za držanje odjeće, a u prostoriji je bio bojler i peć za plin, a na dvjema paletama poslovne knjige koje su se prevrnule i namočile, a sadrže važne podatke. Imao je zaposleno 10 radnika i tu su bili dokumenti vezani za njih.

7.Zakonski zastupnik tuženika, ravnatelj SR, za događaj je saznao 14.12.2023., kontaktirao ga je tužitelj, a možda i dan ranije. Iz podataka iz građevinskog dnevnika utvrdio je da radnici nisu bili taj dan na mjestu događaja, a pretpostavlja zbog kiše. ŽUC je imao preko 200 gradilišta tada, a tvrtka Fracasso 10 gradilišta. No, sve je građeno prema projektu ovlaštene tvrtke, a glede štete svjestan je da je nastala, a o uzroku štete ne zna. Napominje da je u čl. 14. Ugovora o građenju ugovoreno s izvoditeljem Fracasso da je dužan ugovoriti osiguranje gradilišta za vrijeme izvođenja radova i osiguranje od odgovornosti trećim osobama, a to pokriva bilo kakvu štetu. Koliko mu je poznato vještačenjem je utvrđena velika visina štete i stoga se nisu dogovorili tužitelj i J.

Prometni elaborat o privremenoj regulaciji prometa je naručio podizvođač Bisektrisa d.o.o. ŽUC izdaje suglasnost na elaborat o privremenoj regulaciji prometa, a troškovi izrade privremene regulacije su već sadržani u troškovniku ponuditelja u javnom natječaju za izvođenje radova kao posebna stavka .

U vrijeme izvođenja radova na mostu je tada promet preko mosta zatvoren. Promet se odvijao preko tzv. bypasa odnosno navoza, a koji je načinjen na prijedlog općine [adresa] i prijevoznika. ŽUC nije dao suglasnost na izradu bypasa. Ne zna tko je načinio bypas.

8. Svjedok UR, izjavio je da je na dan štetnog događaja padala umjerena kiša. U popodnevnim satima bio je u automobilu i prolazio križanje udaljeno cca 50 m od mosta u gradnji. Promet je bio zatvoren i nije se moglo prolaziti preko tog mosta, a na navozu koji je služio kao privremeni provoz je bio bager. Ugledao je stvaranje veće količine vode sa strane ceste suprotno od tužiteljevog dvorišta i uskoro vidio kako voda prelazi cestu i počinje ulaziti u dvorište i to za cca 15 min. Prvo je zvao zapovjednika civilne zaštite u općini [adresa] i u razgovoru mu rekao da je jedino rješenje da se napravi kanal na privremenom mostu da voda može otjecati. On je pozvao vatrogasce, a uskoro je došao netko od izvoditelja radova i kojemu je isto rekao, te je on maknuo bager i zvao nekog nadređenog, ali nije počelo kopanje kanala već je ta osoba rekla da će im u slučaju kopanja kanala voda odnijeti puno šodra kojeg su navozili što košta nekoliko tisuća eura. Stoga je ponovno zvao zapovjednika civilne zaštite koji je rekao da će angažirati nekog iz tvrtke koja obavlja komunalne radove u općini [adresa] i da će prokopati kanal. U međuvremenu se bager koji je bio na tom privremenom mostu pokrenuo i krenuo kopati, te se pridružio i bager iz općine, te se iskopao kanal i voda se povukla za 5 do 20 minuta. U međuvremenu je voda ušla u tužiteljevo dvorište, te je cijelo dvorište bilo pokriveno vodom visine do koljena. On je hodao kroz njegovo dvorište i snimao. Voda je ušla u podrum kuće, u poslovni objekt nabijala se na ulazna vrata i prekrila je betonski parapet i slijevala na polje sa strane dvorišta.

9.Svjedok DR na dan štetnog događaja vozio je unuka iz vrtića u 14,20 sati i prolazio automobilom preko privremenog mosta. Vidio je da je jedna od dviju cijevi u zraku pod pritiskom vode, te je vidio da je uz privremeni most skupljeno već puno vode i da se potok preljeva preko ceste. Otišao je kući, a oko 16,00 sati primio je obavijest od susjeda da je voda ušla u kuću i dvorište njegovog brata. Došao je do bratovog dvorišta i vidio da voda prelazi cestu visine min 10-tak cm i ulazi u tužiteljevo dvorište u širini od cca 5 m i razlijeva se po dvorištu. Sjeća se da je kiša padala vjerojatno cijelog dana, ali nije morao stalno držati kišobran iznad glave i smatra da kiša nije nikako mogla biti uzrok poplave, jer je sliv potoka dugačak 6 kilometara i da je bio prolaz u tom šodranom navozu, koji je služio kao privremeni most, ne bi nastala nikakva šteta. Na cijevima u privremenom nasipu bila je malo šljunka i stoga se jedna cijev dignula i nije bila u funkciji.

10. Svjedokinja AR, načelnica općine [adresa] izjavila je da se na području općine Jakovlje istovremeno saniralo 9 mostova, tako i predmetni koji je na glavnoj prometnici i od nje se tražilo od strane stanovnika da ovdje bude omogućen prijevoz automobilima, no, ne zna kako je izvedena privremena regulacija prometa. Tužitelj ju je već na dan štetnog događaja na večer obavijestio o poplavi i šteti i uputila ga je na Županijske upravu za ceste koji će ga uputiti na izvođača. Stožer civilne zaštite općine Jakovlje je dana 13.12. navečer pozvao Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. da oni prodube vodotok da se voda može provući. Poplave nije bilo na drugim područjima općine ali su vodotoci bili puni. Osam godina je načelnica općine i za to vrijeme nije se dogodila ni jedna poplava na dijelu vodotoka na kojem je tužitelj.

11.Svjedok OR, ing. građevine, zaposlen u tvrtki Bisektrisa d.o.o., kao zaposlenik tvrtke Bisektrisa d.o.o. bio je voditelj radova na sanaciji mosta u naselju Igrišće, a temeljem ugovora koji je njegova tvrtka sklopila s Fracasso production i Fracasso RI. Na dan štetnog događaja bio je na gradilištu. Privremene mostove izvodili su prema projektu, a na takav projekt suglasnost daje Županijska uprava za ceste i pretpostavlja da je ista postojala. Privremene bypase radili su na slični način i to na način da se postavljaju cijevi u kanal kroz koje prolazi voda konkretno dvije cijevi promjera 80 cm i nakon toga se nasipa kameni dio cca 1,5 do 2 m visine. Po pozivu se odmah spustio do mjesta štetnog događaja. Od načelnice je dobio poziv da bi trebalo skloniti navoženi materijal jer da je došlo do poplave kod tužitelja. Kada je došao na mjesto događaja voda je zaista bila dosta visoka, bagerom su skinuli navoženi kameni materijal koji je bio iznad cijevi da se ubrza protok vode.

Uzdignuta cijev ( koja nije bila ispod kamenog materijala) služila je za hodanje radnika po cijevi, ali je voda protjecala kroz obje cijevi.

12.Svjedok IR, dipl. ing. građevinarstva, zaposlen u tvrtki Urbane ideje, imenovan je za nadzornog inženjera na konkretnoj sanaciji mosta. Izjavio je da privremeni most (bypas) odnosno nasip nije bio dio projekta, jer je projekt bio predvidio potpuno zatvaranje prometa. Kontrolirao je izvedbu radova samo onih koji su bili predviđeni projektom. Naravno da je vidio da je izgrađen privremeni most (bajpas) odnosno nasip kamenim materijalom i postavljene su dvije cijevi u dno korita. Nije ni u jednom dokumentu spominjao taj bypas, a koliko zna izgrađen je na inzistiranje općine.

Privremeni most odnosno nasip mora biti izgrađen po pravilima struke, odnosno mora se u projektu konkretizirati kameni materijal, širina cijevi, dimenzije, stručno izveden po građevinskim pravilima i hidrauličkim zahtjevima, ali nije bio predviđen glavnim projektom dijelu . Točno je da je na stranici 27. i 28. građevinskog dnevnika ovjerio navode izvoditelja o izgradnji bypasa . Ne zna da li je ŽUC odnosno tuženik obaviješten o izgrađenom bypasu. Bypas kako je bio izveden izvršavao je svoju funkciju, ali konkretno vezano na štetni događaj možda je došlo do određenog nanosa krutog materijala u cijevi koje tada nisu mogle propustiti svu vodu, pa je došlo do nakupljanja vode i prelijevanja na najnižoj točki preko ceste.

13.Svjedok PR, inženjer, zaposlen u Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, izjavio je da ŽUC tj. tuženik nije dao suglasnost na izradu predmetnog bypasa. Cesta je bila zatvorena za promet, a promet na županijskoj cesti regulira tuženik, a oni koji su prometovali kroz privremeni most-bajpas prometovali su na vlastitu odgovornost .

14. VR dipl. ing građevine, zaposlen u Fracasso production d.o.o bio je voditelj radova tvrtke Fracasso production d.o.o. za izvođenje radova sanacije 9 mostova na području općine Jakovlje. U dokumentaciji kojom su se javili na natječaj bilo je pisano da će za predmetni most promet biti u potpunosti zatvoren. Nakon odluke o odabiru izvođača tj. tvrtke Fracasso, ista je bila dužna izraditi prometni elaborat privremene regulacije prometa za vrijeme izvođenje radova i izrađen je prvi elaborat u travnju 2023. kojim je na prometnici uz predmetni most bio zabranjen ikakav promet, ali pod pritiskom zahtjeva načelnice općine [adresa] i kućanstva, naručili su drugi elaborat o privremenoj regulaciji u listopadu 2023. kojim je predviđen bypass. Ne sjeća se što je točno pisalo u tom elaboratu, ali izveli su ga na uobičajeni način tj. postavljanjem plastičnih cijevi za prolazak vode i na isto nasipavanjem preko cijevi šljunka tj. tamponskog materijala koji se nabija valjkom i služi kao privremeni prolaz za vozila. Podizvođač na predmetnom mostu je bila tvrtka Bisektrisek d.o.o. iz Slavonskog Broda, koje je u naravi izvodilo radove na mostu, bypassu i izvršila sanaciju bypassa po izljevu vode. Ne sjeća se da li je izrađen tehnički projekt uz elaborat o privremenoj regulaciji prometa ( novi).

15. Ocjenjujući iskaze svjedoka i stranaka, sud je utvrdio da je sanacija predmetnog mosta izvođena u okviru šire i istovremene sanacije svih mostova na području općine [adresa]. Za predmetni most dokumentacijom kojom je bila ugovorena sanacija, bilo je predviđeno potpuno zatvaranje prometa, ali je pod zahtjevom općine, podizvoditelj radova Bisektrisek d.o.o. koji je izvodio sanaciju predmetnog mosta izradio elaborat o privremenoj regulaciji prometa kod predmetnog mosta i izgradio nasip od šljunka ispod kojeg su bile dvije cijevi za prolaz vode. Tuženik odnosno Županijska uprava za ceste nije dala suglasnost na privremenu regulaciju prometa, iako je nadzorni inženjer, kao i predstavnici tuženika znali za postojanje privremenog mosta preko kojeg se odvijao promet. Svi su također upoznati sa štetnim događajem, suglasni su navodi ispitanih svjedoka o nastanku istoga, a radi utvrđivanja uzroka nastanka štetnog događaja i posljedično štete na nekretnini tužitelja provedeno je vještačenje po dugogodišnjem sudskom građevinskom vještaku FR.

15.Vještak FR usmeno je obrazložio pisani Nalaz i mišljenje (list416-421) i naveo da nije bio na očevidu u vrijeme ili nakon štetnog događaja, već nakon jedne i pol godine i nakon što su svi radovi dovršeni na sanaciji mosta i uklonjen bypass, tako da je mogao koristiti prvenstveno informacije iz spisa predmeta, te izjave prilikom očevida, informacije koje je dobio prilikom očevida, kao i neposrednim uvidom na dan očevida.

U cijelosti ostaje kod svog pisanog Nalaza i mišljenja i dodatnog očitovanja (list 439- 441).

Po mišljenju vještaka, do uspora vode došlo je radi smanjenja protočnog profila odnosno površine protočnosti, jer je raniji most bio površine protočnosti 6,48 m2, a dvije cijevi ( promjer cijevi je bio 80 cm) koje su postavljene u baypass površine protočnosti ukupno 1m2. U spisu predmeta nema nikakvih tehničkih podataka o ugrađenim cijevima( kao sastavnom dijelu baypasa), jer projekt prometne regulacije koji se nalazi u spisu ne govori uopće o tehničkim građevinskim podacima baypasa. Dodaje da se profili propusnih cijevi određuju prema količini protoka vode na konkretnom mjestu, a što se radi na temelju hidrauličkog proračuna, ali i laički se vidi da obzirom na uvodno naznačenu površinu propusta vode kroz postavljene cijevi u odnosu na inicijalni most, te cijevi su imale znatno manju propusnost tj. 5 x manji protok, pa nisu bile dovoljne.

Visinu štete utvrdio je prema podacima iz ranije rađenog vještačkog nalaza obzirom na očevidu tu štetu nije vidio, ali vidio je prostor, mjesto na kojem je šteta bila odnosno nekretnine i pokretnine tužitelja, te dobio informacije istoga koje nisu osporavane na očevidu .

Nakon sanacije mosta, a što je vidio na očevidu, propusni profil mosta je isti kao što je bio prije sanacije, a što odgovara tehničkoj dokumentaciji za sanaciju mosta.

16.U spisu se nalazi izvješće Hidrometeorološkog zavoda o atmosferskim pojavama odnosno o količini kiše na dan štetnog događaja 8list 294-299), te nekoliko dana prije ( 13.12.2023.) i za dan nakon štetnog događaja ( 14.12.2023.) na dvjema mjernim stanicama do 10 km udaljenosti do mjesta štetnog događaja. Dana 13.12.2023. količina kiše na mjernoj stanici Stubičke toplice bila je 6.4 , a u Velikom trgovišću 9.7. Prema iskazanim podacima i izjavama svjedoka iz općine [adresa], sud ocjenjuje da se radi o umjerenoj količini padalina kritičnog dana.

17.Tuženik , kao i umješač naveli su da u cijelosti ostaju kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, stoga što isti nije dao konkretne odgovore na pitanje i primjedbe i na zadatak suda, svoj nalaz i odgovore zasniva na pretpostavkama a ne na konkretnim činjenicama. Predlaže da se zbog objektivne nepristrane i cjelovite ocjene uzroka štete odredi novo vještačenje.

18. Sud nije prihvatio primjedbe tuženika i umješača, jer smatra da je vještak izradio Nalaz i dao mišljenje prema dostupnim podacima, da je konkretan i nesporan podatak o širini otvora mosta prije i poslije sanacije, kroz koji prolazi voda u odnosu na otvore privremenih cijevi pokazatelj razlike koja je uvjetovala zastoj u protoku vode i izlijevanje iste na nekretninu tužitelja bio posve jasan i precizan. Stoga sud prihvaća u cijelosti Nalaz i mišljenje vještaka kao objektivno i stručno izrađen.

19. Glede visine štete, istu je bilo moguće procijeniti neposredno nakon nastanka, a ne nakon godine i pol, u vrijeme očevida. Stoga se vještak oslanja na elaborat procjene štete sudske vještakinje, izrađen u izvansudskom postupku, po dogovoru tužitelja i umješača. Sud i vještak, na očevidu dana 2. travnja 2025. neposredno su vidjeli nekretninu, prostorije koje su poplavljene, dio stvari koje su poplavljene, dok je dio na sanaciji ili odbačen zbog oštećenja, sve je pokazivao tužitelj, a tuženik ni umješač istome se nisu protivili. Stoga sud drži osnovanim utvrditi visinu štete u iznosu koji je utvrđen po stalnoj sudskoj vještakinji Branki Vudrag, dipl.ing.arh. iz tvrtke Respect project d.o.o. jer je isti izrađen temeljem očevida 7.2.2024. i dana 16.2.2024., dakle u vrijeme kada su bile znatno vidljivije posljedica prodora vode na nekretnine tužitelja. Utvrđena visina štete iznosi s navedenim datumom 47.881,07 eura, a na ovj iznos teče i zakonska zatezna kamata sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

20. Isto tako, nesporno je da je tužitelj zbog nastale štete platio vještakinji Branki Vudrag iznos od 375,00 eura, što i ista potvrđuje svojim očitovanjem (list 306).

21. Odgovornost za štetu propisuje Zakon o obveznim odnosima u glavi IX. Izvanugovorni obvezni odnosi.

Županijska uprava za ceste odgovorna je za prometnice na području Zagrebačke županije i izvodila je radove na sanaciji mosta na prometnici u naselju Igrišće (zemljišnoknjižno se vodi u Donjoj Stubici), a uslijed istih i neodgovarajuće izvedene privremene regulacije prometa na predmetnoj prometnici, nastala je šteta tužitelju. Stoga je ista, ovdje u statusu tuženika dužna naknaditi štetu, kako je i navedeno u izreci pod toč. I. i II.

22. Kako je tužitelj u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom, temeljem čl. 154. st.1. Zakona o parničnom postupku, tuženik mu je dužan naknaditi troškove postupka. Tužitelju su, kao potrebni priznati troškovi: sastav zahtjeva od 03.05.2024. u iznosu od 1.000,00 eura, sastava tužbe od 21.06.2024. po Tbr. 7/1 u iznosu od 1.000,00 eura, pribava zemljišnoknjižnih izvadaka po Tbr. 36/3 u iznosu od 50,00 eura, zastupanje na ročištima dana 08.10.2024., 21.01.2025., 23.01.2025., 02.04.2025. i 17.07.2025, te pristup na očevid 02.04.2025. po Tbr. 9/1 za svako ročište 1.000,00 eura, za podneske od dana 18.09.2024 i 08.05.2025. svaki u iznosu od 1.000,00 eura po Tbr. 8/1, sastav podneska od 24.06.2024. i 17.02.2025. po Tbr. 8/4 svaki u iznosu od 50,00 eura, što ukupno iznosi 10.150,00 eura, što uvećano za 25% PDV u iznosu od 2.537,50 eura, ukupno iznosi 12.687,50 eura, te su priznati trošak vještačenja u iznosu od 463,16 eura i sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 529,02 eura, tako da ukupni iznos parničnog troška iznosi 13.679,68 eura. Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata koja teče od presuđenja.

23. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Donjoj Stubici 3. rujna 2025.god.

S u d a c:

Vesna Posavec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove je presude dopuštena žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3. pun. umješača