REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-144/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Verbriefung & Co d.o.o. iz Zagreba, Hribarov prilaz 6/A, OIB 50053576872, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Remenar & Remenar j.t.d. iz Zagreba, protiv I- ovršenika OĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II-ovršenice ŽĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te treće osobe BĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marijana Habijančić, odvjetnica u Čazmi, radi ovrhe, odlučujući o ovrhovoditeljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-129/2023-3 od 29. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj Ovr-115/2019-49 od 30. prosinca 2022., u sjednici održanoj 3. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Ukidaju se rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-129/2023-3 od 29. siječnja 2024. i rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić- Gradu poslovni broj Ovr-115/2019-49 od 30. prosinca 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja proglašena je nedopuštena ovrha koja se vodi na predmetu ovrhe, točno označenom u izreci, na 1/2 dijela.
2. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba ovrhovoditelja te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.
3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-2175/2024 od 3. srpnja 2024. ovrhovoditelju je dopuštena revizija protiv rješenja suda drugog stupnja u odnosu na pravno pitanje:
„Je li ovršni sud dužan ispitati savjesnost i poštenje svakog od sudionika ovršnog postupka i u slučaju kad treća osoba svoje pravo koje sprječava ovrhu na predmetu ovrhe dokazuje pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku pokrenutom nakon pokretanja ovršnog postupka u kojem ovrhovoditelj nije bio stranka niti je o istom bio obaviješten?“.
4. Koristeći navedeno ovlaštenje ovrhovoditelj je podnio reviziju protiv rješenja suda drugog stupnja s prijedlogom preinačiti pobijano drugostupanjsko rješenje, podredno, ukinuti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
5. Na rješenje nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. U ovom postupku sudovi su pozivom na odredbu čl. 60. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) prihvatili prigovor treće osobe BĆ ocijenivši da je jedna polovina nekretnine koja je predmet ovrhe njena bračna stečevina, te da se radi o njezinom pravu koje sprječava ovrhu na njenom suvlasničkom dijelu.
8. Da predmet ovrhe predstavlja izvanbračnu stečevinu tj. suvlasništvo treće osobe BĆ, sudovi su utvrdili iz pravomoćne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-132/2022-4 od 9. svibnja 2022., u postupku u kojem nije sudjelovao ovrhovoditelj.
9. Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje treba poći od toga da je ovaj sud na sjednici Građanskog odjela od 22. veljače 2018. (vidi Su-IV-4/18-4) zauzeo pravno shvaćanje da predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo. Takvo pravno shvaćanje ovaj sud je potvrdio u više svojih odluka tako i u predmetu poslovni broj Rev-602/14-2 i mnogi drugi.
10. U ovom slučaju, kada je u pitanju presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-132/2024-4 od 9. svibnja 2022. nesporno je da je treća osoba BĆ utvrđena suvlasnicom nekretnine koja je predmet ovrhe.
11. Odredbom čl. 60. st. 2. OZ propisano je da ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud o prigovoru odlučuje u ovršnom postupku.
12. Obzirom na izraženo pravno shvaćanje ovog suda glede prigovora treće osobe, ona je morala dokazati da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo. Navedenu činjenicu treća osoba, suprotno stavu nižestupanjskih sudova, nije mogla dokazati presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-132/2022-4 od 9. svibnja 2022., jer u navedenom postupku ovrhovoditelj nije sudjelovao, niti je o njemu obaviješten, te ga navedena presuda ne veže.
13. Slijedom navedenog, sudovi su pogrešno primijenili odredbe iz čl. 59. i čl. 60. OZ.
14. Zbog toga, pozivom na odredbu čl. 391. st. 7. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) koja se u ovršnom postupku primjenjuje pozivom na odredbu čl. 21. st. 1. OZ u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, valjalo je ukinuti prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnje odlučivanje.
Zagreb, 3. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
