- 1 -              U-zpz 33/2022-6

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 33/2022-6

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića članova vijeća, u upravnom sporu tužitelja H. b. za … iz Z., koju zastupa B. B., mag iur., protiv tuženika P. za i., Z., protiv rješenja tuženika P. za i. R. H., Z., klasa: UP/II-008-07/20-01/1080, urbroj: 401-01/03-21-3 od 21. prosinca 2021., uz sudjelovanje zainteresirane osobe trgovačkog društva M. b. d.o.o., Z., radi prava na pristup informacijama, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-130/2022-4 od 3. studenoga 2022. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us II-19/22-9 od 14. travnja 2022., u sjednici održanoj 5. rujna 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us II-19/22-9 od 14. travnja 2022., odbija se kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us II-19/22-9 od 14. travnja 2022, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja H. b. za … za poništenje rješenja P. za i. klasa: UP/II-008-07/20-01/1080, urbroj: 401-01/03-21-3 od 21. prosinca 2021.,

 

2. Protiv te presude Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 - dalje: ZPPI), Zakona o H. b. za … („Narodne novine“, broj 138/06, 25/13 - dalje: ZHBOR) i Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, broj 159/13, 19/15, 102/15 - dalje: ZOKI).

 

3. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na način da u smislu odredbe čl. 78. st. 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 - dalje: ZUS-a) preinači osporenu presudu i usvoji tužbeni zahtjev tužitelja H.-a. i poništi rješenje Povjerenika za informiranje u točkama 1., 2. i 3. i ostavi na snazi rješenje H. b. za … br. 31/2020 od 14. kolovoza 2020.

 

4. U odgovoru  na zahtjev P. za i. je osporio osnovanost zahtjeva DORH-e, te je predložio odbiti navedeni prijedlog.

 

5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nije osnovan.

 

6. Vrhovni sud Republike Hrvatske na temelju odredbe čl. 78. st. 6. ZUS-a ispitao je pobijanu odluku samo u granicama zahtjeva.

 

7. Rješenjem tuženika, klasa: UP/II-008-07/20-01/1080, urbroj: 401-01/03-21-3 od 21. prosinca 2021. u točki 1. izreke poništena je točka 1. rješenja H. b. za …, broj: 13/20 od 14. kolovoza 2020. u dijelu kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva M. b. d.o.o., koji se odnosi na dnevni red i pisani zapisnik 134. sjednice Nadzornog odbora H.-a. od 15. travnja 2014. vezano uz točke ulaganja u projekt M. M. društva M. b. d.o.o. U točki 2. izreke odobreno je zainteresiranoj osobi pravo na pristup preslici dnevnog reda i preslici pisanog zapisnika 134. sjednice Nadzornog odbora H.-a. vezano uz točke ulaganja u projekt M. M. društva M. b. d.o.o., te je u točki 3. izreke naloženo tužitelju da postupi sukladno točki 2. izreke u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja. Točkom 4. odbijena je žalba zainteresirane osobe u preostalom dijelu kao neosnovana.

 

8. 1. Tužitelj je tužbom zatražio poništenje točke 1., 2. i 3. rješenja P. za i. klasa: UP/II-008-07/20-01/1080, urbroj: 401-01/03-21-3 od 21. prosinca 2021., kojim je poništeno rješenje H. b. za … broj: 13/20 od 14. kolovoza 2020., navodeći da zainteresirana osoba vodi parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, poslovni broj: P-1983/16 protiv tužitelja i trgovačkog društva K. d.d. i upućuje na odredbu čl. 1. st. 3. ZPPI, čl. 6., te čl. 15. st. 3. t. 1. istog Zakona, i tvrdi da su tražene informacija poslovna/bankovna tajna, i da nije došlo do raspolaganja javnim sredstvima pa treća osoba ne može ostvariti uvid u informacije koje podnositelj zahtjeva traži. Smatra da se ovdje ne radi o javnom interesu, već o privatnom interesu podnositelja zahtjeva, budući da isti vodi sudski spor protiv tužitelja i društva K. d.d. Uz navedeno pozvao se i na Z. i Z., za koje smatra da su lex specialis u odnosu na ZPPI, te Zakona o financijskom osiguranju, Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, Zakona o zaštiti tajnosti podataka i Pravilnika o zaštiti poslovne i bankovne tajne u H.-u. N. je da s trgovačkim društvom M. b. d.o.o. nikada nije sklopljen ugovor o kreditu pa samim time nije bilo raspolaganja javnim sredstvima, te smatra da se odredba čl. 16. st. 3. ZPPI-a ne može primijeniti, jer je zaštita osobnih podataka zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, (čl. 37. st. 1. Ustava), te Upućuje na Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka), odnosno odredbu čl. 6. iste.

 

8. 2. Zaključno smatra da tuženik nije pravilno primijenio odredbu čl. 1. st. 3., čl. 15. st. 3. t. 1., čl. 15. st. 2. t. 2. i 4. ZPPI-a, kao i da nije pravilno primijenio Zakon o H.-u. a niti je obrazložio neprimjenu naprijed navedene Uredbe, uspoređujući svoje poslovanje s poslovanjem Europske investicijske banke koja, kao tijelo Europske unije i financijska institucija, poštuje načela i standarde financijskog poslovanja i ne čini dostupnim ugovorne podatke vezane uz bankovno poslovanje, odnosno ne otkriva podatke koji su bankovna tajna.

 

9. 1. Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbio je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje, smatrajući da se radi o informacijama od javnog značaja pri čemu se pozvao na odredbu čl. 12. ZPPI-a, prema kojoj su tijela javne vlasti obvezna objavljivati dnevne redove zasjedanja i sjednica službenih tijela, kao i vrijeme njihovog održavanja te čl. 16. st. 3. ZPP-a jer se radi o obvezama tijela javne vlasti koje su određene kogentnim pravnim normama, pri čemu imena i prezimena osoba nazočnih na sjednici Nadzornog odbora sadržani u zapisniku sa sjednice Nadzornog odbora H.-a. podaci o imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti, odnosno državnih dužnosnika, kao i potpis državnog dužnosnika, ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.

 

9. 2. Uvidom u zapisnik s 134. sjednice Nadzornog odbora tužitelja, a imajući u vidu pravni položaj tužitelja, kao i predmet njegovog poslovanja te činjenicu da se financira iz sredstava Državnog proračuna, koja sredstva spadaju u javna sredstva, Visoki upravni sud Republike Hrvatske smatra da je kontrola trošenja tih sredstava od interesa je za sve građane Republike Hrvatske, te zaključuje da se radi o informacijama od javnog značaja, odnosno informacijama o raspolaganju javnim sredstvima koje, sukladno odredbi čl. 16. st. 3. ZPPI-a, beziznimno, moraju biti dostupne javnosti, budući da bilo koja odluka H.-a. o zahtjevu za dodjelom sredstava predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, neovisno o načinu na koji je o istom odlučeno, osim ako predstavljaju klasificirani podatak, a o čemu se ovdje ne radi. Slijedom navedenog, smatra da i pitanja na koji način se troše proračunska sredstva, odnosno koriste li se na gospodarski rast i razvitak, zaposlenost, konkurentnost, povećanje životnog standarda ili pak privatni interes, pitanja su od javnog interesa.

 

9. 3. Navode tužitelja, prema kojima bi se omogućavanje pristupa traženim informacijama, dnevnom redu i zapisniku s naprijed navedene sjednice, onemogućilo učinkovito neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka koji je zainteresirana osoba pokrenula protiv tužitelja, ocijenio je neosnovanim smatrajući da taj postupak ne predstavlja zapreku za dostavom traženih informacija.

 

9. 4. U odnosu na prigovor tužitelja, a glede Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ, ocijenio je da se zakonitost obrade iz čl. 6. navedene Uredbe izvodi iz odredbi ZPPI-a kojima je razrađena odredba čl. 38. st. 4. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14).

 

10. 1. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u podnesenom zahtjevu smatra da je u ovom slučaju trebalo primijeniti ograničenje prava na pristup informaciji iz čl. 15. st. 3. t. 1. ZPPI, s obzirom na izuzetke predviđene odredbama čl. 10. st. 2. i čl. 12. st. 2. tog zakona, s obzirom da je u parničnom postupku (P1983/2016), koji se vodi između stranaka, 11. srpnja 2018. zaključen prethodni postupak i da je podnositelju zahtjeva u tom sudskom postupku sukladno čl. 233. ZPP-a već dostavljena brojna zatražena dokumentacija zbog čega podnositelj zahtjeva više u tom postupku ne može postavljati zahtjev temeljem čl. 233. ZPP-a (s obzirom na zaključenje prethodnog postupka) već da će se primijeniti odredba čl. 219. st. 2. ZPP-a, pa da je stoga očito da podnositelj predmetnim zahtjevom želi zaobići prekluziju za predlaganje dokaza i da bi eventualna dostava traženih informacija na taj način u biti onemogućila učinkovito i neovisno nepristrano vođenje navedenog sudskog postupka.

 

10. 2. U pogledu primjene čl. 15. st. 3. t. 1. ZPPI  smatra da je valjani razlog za odbijanje zahtjeva po toj osnovi već samo postojanje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito neovisno nepristrano vođenje određenog postupka, te da prvostupanjsko tijelo nije dužno dokazati kakav konkretni utjecaj objavljivanja informacije na "pravno uređeni postupak" s obzirom na čl. 9. ZPPI, sukladno kojem se informacija koju korisnik dobije temelju ZPPI može i javno iznositi.

 

10. 3. Zaključno smatra da navedeni podaci sadržani u dnevnom redu zapisnika 134. sjednice N. H., vezano za ulaganja društvo M. b. d.o.o.  nisu u ovom slučaju podaci od javnog interesa već su suprotno tome podaci od privatnog interesa samog podnositelja zahtjeva za predmetni spor P-1983/2016., koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, a u kojem postupku on ima određeni privatni interes za dostavu traženih podataka protiv tužitelja, kao jednog od tuženika zbog čega je tražene podatke potrebno je zaštititi radi daljnjeg učinkovitog neovisnog nepristranog vođenja sudskog postupka upravo u smislu čl. 15. st. 3. t. 1. ZPPI.

 

11. Pravno shvaćanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske je pravilno.

 

12. U odnosu na navode iz predmetnog zahtjeva DORH-e, prije svega, je nužno navesti da pravo na slobodu misli, slobodu mišljenja i izražavanja, izrijekom jamče svi relevantni međunarodni dokumenti o ljudskim pravima i slobodama - ali i ustavi suvremenih demokratskih zemalja, a među ovima i Ustav Republike Hrvatske. Opća deklaracija o pravima čovjeka u čl. 19. utvrđuje da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo priznato i Rezolucijom 59. Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1946 - a koje pravo obuhvaća slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice. Slično proklamira i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima u čl. 19. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, s time da u čl. 10. jamči slobodu izražavanja - koja obuhvaća slobodu mišljenja, primanja i širenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

 

13. Europski sud za ljudska prava razvio je praksu u ovom području, čime je sugerirano da pod određenim uvjetima okolnosti iz navedenog čl. 10. impliciraju pravo pristupa dokumentima kojima raspolažu javne institucije i tijela.

 

14. Članak 10. Konvencije ne sprječava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija i televizije te kinematografsku djelatnost. Konkretno, kako ostvarivanje navedenih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, onim - u demokratskom društvu nužnim radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti.

 

15. Međutim, izneseno se uvijek mora sagledati imajući u vidu činjenicu da javnost ima pravo dobiti informaciju od općeg interesa, a za svaku mjeru kojom se ograničava pristup takvoj informaciji moraju postojati osobito važni razlozi.

 

16. Pravo javnosti na pristup informacijama od općeg interesa ne jamči pravo pristupa svim službenim dokumentima: prilikom procjene prava opravdanosti miješanja u to pravo potrebno je cijeniti je li miješanje razmjerno - i uzeti u obzir svrhu zbog koje se informacija traži, prirodu informacije koja se traži, ulogu podnositelja zahtjeva i je li informacija spremna i dostupna (tako u predmetu M. H. B. protiv Mađarske).

 

17. U tome dijelu ovaj sud ukazuje na predmet Rosiann v. Romania u slučaju u kojemu novinar od Gradske uprave traži podatke o raspolaganju javnim sredstvima. Pristup ovima mu je onemogućen, ali je Europski sud za ljudska prava našao povredu njegovog prava u čl. 10. Konvencije i ocijenio nužnim postojanje učinkovitih mehanizama da bi se osiguralo praktično i stvarno pravo na pristup javnim dokumentima.

 

18. 1. U našem pravnom sustavu, pravo na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (ZPPI-om). Prema odredbi članka 6. ZPPI-a informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

 

18. 2. Prema odredbi čl. 12. ZPPI-a, tijela javne vlasti obvezna objavljivati dnevne redove zasjedanja i sjednica službenih tijela, kao i vrijeme njihovog održavanja, pa se, dakle, radi o obvezama tijela javne vlasti koje su određene kogentnim pravnim normama.

 

19. 1. Odredbom čl. 15. st. 2. t. 4. navedenog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a prema st. 3. t. 1. citiranog zakona  tijela javne vlasti će ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njeno objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršavanje sudske odluke ili kazne.

 

19. 2. Prema odredbi čl. 16. st. 3. ZPPI-a informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja postupka iz st. 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

 

20. 1. Odredbom čl. 2. st. 1. t. 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati, a osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

 

20. 2. Odredbama čl. 7. st. 1. t. 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je odredbom čl. 11. st. 3. navedenog Zakona propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima - a za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama čl. 7. i čl. 8. st. 2. istog Zakona, te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbama čl. 6. st. 2. i 3. Zakona.

 

21. U ovome je slučaju riječ o zahtjevu pravne osobe M. b. d.o.o za pristup informacijama od H.-a. kao tijela javne vlasti kroz pravo na pristup informacijama, koji se odnosi na dnevni red i pisani zapisnik 134. sjednice Nadzornog odbora H.-a. od 15. travnja 2014. vezano uz točke ulaganja u projekt M. M. društva M. b. d.o.o.

 

22. Ovaj sud ocjenjuje da društvo M. b. d.o.o. ima pravo na pristup takvim podacima jer su za to bile ostvarene pretpostavke iz već navedene odredbe čl. 16. st. 3. ZPPI-a jer se ne radi o klasificiranom podatku, ali i čl. 15. st. 3. t. 1. ZPPI-a jer nije dokazano postojanje osnove sumnje da bi davanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka koji se vodi između stranaka.

 

23. 1. U ovome predmetu sporno je i treba li se primijeniti ograničenje prava na pristup informaciji iz. čl. 15. st. 3. t. 1 ZPPI, s obzirom na izuzetke predviđene odredbom čl. 10. st. 2. i čl. 12. st. 2. toga zakona u situaciji kada je između tražitelja informacije i tijela javne vlasti u tijeku parnični postupak u koji je zaključen prethodni postupak, a prema toj odredbi (čl. 15. st. 3. t. 1 ZPPI) tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

 

23. 2. Imena i prezimena osoba nazočnih na sjednici Nadzornog odbora sadržani u zapisniku sa sjednice Nadzornog odbora H.-a. podaci o imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti, odnosno državnih dužnosnika, kao i potpis državnog dužnosnika, ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.

 

24. Prema shvaćanju ovoga suda DORH ničim nije pojasnio, a time nije dokazao postojanje osnova sumnje zašto bi omogućavanje pristupa zatraženim informacijama na bilo koji način onemogućilo učinkovito neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, a činjenica što je u navedenom u postupku, koji se vodi između stranaka, zaključen prethodni postupak, nije niti može biti osnovani razlog za nepostupanje po zahtjevu tražitelja informacije. U takvim okolnostima pitanje hoće li on moći tu informaciju koristiti u tom parničnom postupku nije relevantna s obzirom da se ne radi o klasificiranom podatku, ali i s obzirom na da nije dokazano postojanje osnova sumnje na koji način bi dostava zatražene informacije mogle utjecati na taj postupak, tim više što DORH-e u zahtjevu tvrdi da je u tom predmetu zaključen prethodi postupak i da se na taj postupak više ne može primijeniti odredba čl. 233. nego odredba čl. 219. st. 2. ZPP-a.

 

25. 1. Uz navedeno nužno je imati u vidu da se Zakonom o transparentnosti tokova javnih sredstava uređuje se transparentnost financijskih odnosa između tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj i javnih poduzetnika, odnosno poduzetnika s posebnim ovlastima. H. je kao razvojna izvozna banka u sto postotnom vlasništvu Republike Hrvatske osnovana je s svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva, a njegov položaj i ustroj, njegovi poslovi, njegovo vlasništvo i njegova ovlaštenja kao posebne financijske institucije uređeni su Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak ("Narodne novine", broj 138/06 i 25/13). Tim je Zakonom propisano da temeljni kapital tužitelja uplaćuje Republika Hrvatska iz Državnog proračuna i da Republika Hrvatska jamči za obveze tužitelja bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv - te bez izdavanja posebne jamstvene isprave.

 

25. 2. Nadalje, propisano je i da H. djelatnosti i poslove iz čl. 10. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak obavlja sukladno propisima o državnim potporama, a prema čl. 7. Zakona o državnim potporama ("Narodne novine", broj 47/14) Vlada Republike Hrvatske oblikuje politiku državnih potpora Republike Hrvatske određujući njome prioritetne ciljeve i svrhu učinkovitog korištenja sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

 

26. Stoga, po ocjeni ovoga suda, kako sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske spadaju u javna sredstva - to i podaci koji se odnose na ta sredstva, a time i na postupak odlučivanja o njima (o čemu je ovdje riječ) moraju biti dostupni i podložni provjeri javnosti i na njih se u svakom slučaju primjenjuje navedena odredba čl. 16. st. 3. ZPPI-a, ovdje prijeporne (navedene) informacije ne predstavljaju klasificirane podatke. Pri tom sama činjenica da nešto predstavlja osobni podatak ne znači da isti mora automatski biti i nedostupan. U odnosu na osobne podatke koji su sadržani u određenim zapisima podataka, zakonodavac je propisao obvezu tijelima javne vlasti da u slučaju kada utvrde da postoji neko od ograničenja iz čl. 15. st. 2., t. 2., t. 3., 4., 5., 6. i 7., te st. 3. ZPPI-a provedu test razmjernosti javnog interesa, izuzev kad se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima koje su dostupne javnosti bez provođenja navedenog testa. Imena i prezimena fizičkih i pravnih osoba, iznos koji je uplaćen i svrha uplate u konkretnom slučaju ne bi bila zaštićena. Naime, nasuprot zaštiti osobnih podataka stoji temeljno pravo građana kao nositelja suvereniteta nad obnašanjem vlasti obavljati kontrolu trošenja javnih sredstava, a koje pravo uključuje transparentnost rada banke koja je u državnom vlasništvu i koja je osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva, čija se djelatnost i poslovi obavljaju sukladno propisima o državnim potporama i koju u konačnici financiraju građani i pravne osobe. Stoga se Zakon o kreditnim institucijama ne može u konkretnom slučaju uzimati kao lex specialis u odnosu na ZPPI, kada je u pitanju pristup informacijama (tako u odluci U-zpz 6/2016-7 od 17. listopada 2018., U-zpz 33/2021-7 od 4. travnja 2022. i dr.)

 

27. Primjer potvrde prvenstva javnog interesa u odnosu na zaštitu osobnih podataka izražen je u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2599/12 od 7. travnja 2016. u odnosu na traženje životopisa osoba koje su se prijavile za članove ili predsjednika Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, kao i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5112/11 od 7. travnja 2016. u odnosu na dostavljanje ili omogućavanje uvida u evidenciju ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade Republike Hrvatske, pri čemu su obje odluke donesene prema ranijem važećem Zakonu o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 172/03 i 38/11).

 

28. Naprijed navedeno shvaćanje izraženo je u ustaljenoj upravno sudskoj praksi i u nizu odluka Suda, a u odlukama ovog Suda, poslovni broj: UsII-286/17, UsII-518/19, UsII-588/19, izraženo je shvaćanje da dnevni redovi sjednica službenih tijela i zapisnici sa sjednica predstavljaju informacije od javnog značaja, odnosno informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu odredbe čl. 16. st. 3. ZPPI-a.

 

29. Navedene odluke ukazuju da se pitanje dostupnosti osobnih podataka tijela javne vlasti ne može razmatrati jednostrano, ne uzimajući u obzir druge vrijednosti koje Ustav Republike Hrvatske štiti.

 

30. Stoga je pravilno odlučeno (odlukom o odbijanju zahtjeva tužitelja i ocjenom da je "tuženikovo rješenje zakonito") da se u konkretnom slučaju zatraženi podaci moraju učiniti dostupnim javnosti. Javnost ima pravo dobiti informaciju o tim podacima - jer su od općeg interesa, a za mjeru kojom bi se ograničio pristup ovima ne postoje osobito važni razlozi.

 

31. Takvo je shvaćanje ovaj sud već izrazio u nizu svojih odluka iz istovrsnih sporova (broj U-zpz 6/2016-7 od 17. listopada 2018., broj U-zpz 7/2016-7 od 20. studenoga 2018., broj U-zpz 11/2018-7 od 6. veljače 2019. i broj U-zpz 14/2018-4 od 9. siječnja 2018. U-zpz 33/2021-7 od 4. travnja 2022. i dr.) i postupanje po takvome shvaćanju predstavlja suđenje u skladu sa stabilnom, ustaljenom i dosljednom sudskom praksom, koju bi upravo stoga što je takva bilo i ustavnopravno neprihvatljivo (s aspekta pravne sigurnosti i vladavine prava te jednakosti svih pred zakonom) mijenjati.

 

32. S obzirom na naprijed navedeno, valjalo je odbiti zahtjev za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti te pravomoćne presude i presuditi kao u izreci.

 

Zagreb, 5. rujna 2023.

                                                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                                              Jasenka Žabčić, v.r.