Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-10293/2022.-
10.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe Čisti otok d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe PS, koje brani odvjetnik Dan Marinović, zbog prekršaja iz članka 27. stavak 5. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22. i 59/23.), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostave u Zadru, pod klasom: 336-02/21-01/5331 i ur.brojem: 443-02-03-22/3-21-8 od 27. rujna 2021., nakon javne i glavne rasprave od 22. veljače 2024. u prisutnosti drugookrivljenika, branitelja i predstavnika ovlaštenog tužitelja, a koja je zaključena 3. rujna 2025., istog dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. stavak 1. Prekršajnoga zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),
prvookrivljena pravna osoba Čisti otok d.o.o., OIB: 15717069876, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa],
drugookrivljeni PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i U rođene C, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom visokom stručnom spremom, magistar ekonomskih znanosti, dipl. ing. pomorskog prometa, zaposlen, mjesečnih primanja u iznosu 2.400,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
da je:
"inspekcijskim nadzorom dana 21. rujna 2021.godine, utvrđeno da potrošaču US, [adresa], povjerenstvo za reklamacije potrošača nije odgovorilo na podneseni pisani prigovor od dana 11. srpnja 2021 godine u zakonskom roku od 30 dana“
time da bi postupili protivno odredbi članka 25a. stavak 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 41/14., 110/15., 14/19.), što je kažnjivo po članku 138. stavak 1. točka 41. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Zadru, izdao je prekršajni nalog pod uvodno navedenim brojem protiv prvookrivljene pravne osobe Čisti otok d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe PS, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude. Okrivljenici su protiv prekršajnog naloga podnijeli prigovor u zakonskom roku te je ovlašteni tužitelj dostavio spis predmeta Općinskom sudu u Zadru na daljnje postupanje.
2. 29. lipnja 2022. ovaj Sud je zaprimio od Općinskog suda u Zadru navedeni predmet sukladno rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: 31-Su- 354/2022-2 od 25. svibnja 2022., a kojim je Općinski prekršajni sud u Splitu određen kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u prekršajnim predmetima Općinskog suda u Zadru.
3. Ovaj Sud je na temelju članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona stavio izvan snage prekršajni nalog, a koji je time postao optužni prijedlog te je proveo redovni prekršajni postupak.
3.1. Glavna rasprava je održana u prisutnosti drugookrivljenika, branitelja i ovlaštenog predstavnika tužitelja CS.
3.1. Drugookrivljenik se prilikom očitovanja o optužbi izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret te je iznosio obranu u kojoj je sporio počinjenje prekršaj navodeći u bitnom da je bio direktor prvookrivljenika u vremenu od 8. lipnja 2021. do 13. siječnja 2022. Da se u vrijeme kada je obavljen inspekcijski nadzor zatekao u firmi, ali se ovaj slučaj vezan za podnošenje prigovora od OS dogodio prije nego što je postao direktor. Istaknuo je kako je dotična podnijela dosta prigovora i trgovačko društvo je bilo zatrpano njenim prigovorima, a ne može se sjetiti je li dotična 11. srpnja 2021. podnijela pisani prigovor.
3.2. Odgovarajući na pitanja branitelja, drugookrivljenik je izjavio da početkom srpnja 2021. stvarno stupa na mjesto direktora, a iza ŽS koji je u to vrijeme postao načelnik Općine, ne može se izjasniti na što se točno odnosio predmetni prigovor OS, pretpostavlja da je to bilo vezano za obračun ili dostavu računa prije njegovog dolaska na mjesto direktora. S obzirom na protek vremena, ne može se sjetiti je li dotičnoj odgovorenoj na njezin prigovor. Da dotična ne podnosi prigovore ni prijave budući da je postala dio vladajuće većine u Općinskom vijeću i potpredsjednica Općine Vir.
3.3. Predstavnik tužitelja je u cijelosti ostao pri navodima podnesenog optužnog akta, smatra da direktor trgovačkog društva ne bi trebao odgovarati na podnesene prigovore potrošača jer za to postoji pravna služba, na što je drugookrivljenik naveo da prvookrivljenik nema ustrojenu pravnu službu jer se radi o maloj firmi, ali ima osobu za to zaduženu, a to je administrativni referent, i o čemu se naknadno može dostaviti ime i prezime.
3.4. Sud je u dokaznom postupku pročitao izvadak iz knjige o evidencijama zaprimljenih prigovora, žalbu OS povjerenstvu za reklamacije potrošača od 11. srpnja 2021., obavijest OS broj 182/21 od 2. kolovoza 2021. potpisan od članice Povjerenstva FS, podnesak OS Državnom inspektoratu od 11. kolovoza 2021.
4. Nakon provedenog postupka, Sud smatra kako djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret i koje je činjenično opisano u izreci ove presude, po propisu nije prekršaj, zbog čega su okrivljenici sukladno članku 182. točka 1. Prekršajnog zakona oslobođeni optužbe.
5. Odredba članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona propisuje kako će sud izreći presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.
6. Potrebno je najprije istaknuti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, odnosno u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
7. Naime, okrivljenici se optužnim prijedlogom terete da je „inspekcijskim nadzorom 21. rujna 2021. utvrđeno da potrošaču US, [adresa], povjerenstvo za reklamacije potrošača nije odgovorilo na podneseni pisani prigovor od dana 11. srpnja 2021 godine u zakonskom roku od 30 dana“,
dakle, da nisu na prigovor potrošača odgovorili potrošaču u zakonskom roku od 30 dana od dana zaprimljenog pisanog prigovora,
čime su postupili protivno odredbi članka 25a. stavak 2. Zakona o zaštiti potrošača, kažnjivo po članku 138. stavak 1. točka 41. istog Zakona“.
7.1. Najprije se napominje kako članak 138. stavak 1. točka 41. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 41/14., 110/15., 14/19.) koji je važio do 28. svibnja 2022. ima svoj pravni kontinuitet u važećem Zakonu o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22., 59/23.), odnosno u odredbi članka 149. stavak 1. točka 44. citiranog Zakona.
7.2. Sukladno kažnjivoj odredbi iz članka 149. stavak 1. točka 44. Zakona o zaštiti potrošača, povjerenstvo za reklamacije potrošača je dužno odgovoriti pisanim putem na zaprimljenu reklamaciju u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije. Dakle, datum zaprimanja reklamacije je konstitutivni element bića predmetnog prekršaja jer od tog datuma počinje teći zakonski rok od 30 dana i stoga taj konstitutivni element bića tog djela nužno mora biti naveden u činjeničnom opisu prekršaja jer u protivnom opisano djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga jer je predmetni prekršaj počinjen tek istekom tridesetog dana pa bez naznake točnog datuma kada je povjerenstvo zaprimilo reklamaciju, nije vidljivo do kada je trajala zakonska obveza dostavljanja odgovora na podneseni prigovor (reklamaciju) pa prema tome, nije vidljivo ni je li prekršaj počinjen. Stoga je jasno i nedvojbeno da je činjenica početka roka konstitutivno obilježje ovog prekršaja i mora biti jasno vidljiva iz činjeničnog opisa djela koje se okrivljenicima stavlja na teret.
7.3. Činjenični opis djela citiran je u izreci ove presude, istovjetno kao i u optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja, i potrebno je istaknuti kako je u činjeničnom opisu samo naznačen datum pisanja prigovora (iz postupka proizlazi da datum 11. srpnja 2021. nije datum zaprimanja predmetnog prigovora već datum pisanja prigovora), dakle, nije naznačen datum zaprimanja prigovora te shodno tome nije naznačen datum počinjenja prekršaja (dan kad je obavljen inspekcijski nadzor – 21. rujna 2021. nije datum počinjenja prekršaja).
7.4. Zahtjev za identitetom između presude i optužbe, kako subjektivnim, tako i objektivnim, sadržan je u članku 179. stavku 3. Prekršajnog zakona, koji glasi: „Presuda se može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak (subjektivni identitet) i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga (objektivni identitet).“, pri čemu je objektivni identitet optužbe događaj o kojem se sudi i o njemu mora postojati istovjetnost između činjeničnog opisa iz optužbe i presude koja je na temelju njega donesena. Da je sud u konkretnom slučaju samoinicijativno mijenjao vrijeme počinjenja prekršaja, postupio bi na štetu okrivljenika i doveo u pitanje identitet optužbe.
8. Slijedom navedenog, Sud je sukladno članku 182. točka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio optužbe jer djelo prekršaja kako se okrivljenicima stavlja na teret optužnim aktom ovlaštenog tužitelja, po propisu nije prekršaj.
9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
U Splitu 3. rujna 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Marija Đirlić, v.r.
Zrinka Krečak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Ovlaštenom tužitelju,
2. okrivljenicima,
3. branitelju,
4. u spis.