Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-8126/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Karmen Novak- Hrgović, predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Renate Popović članica vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆĆ zbog prekršaja iz članka 199. stavka 7. i dr.Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 89/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/22, 133/2023, 145/24) i dr., rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, od 16. srpnja 2024., broj: Pp-9962/2023-6, na sjednici vijeća održanoj 3.rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba okrivljenika ĆĆ kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik ĆĆ je dužan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 30,00 EUR (trideset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, okrivljenik ĆĆ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 229. st.5.i 199. st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te prekršaj iz čl. 29. st.1. Zakona o osobnoj iskaznici, pa je na temelju citiranih propisa, kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 710,00 eura, koju je dužan platiti u roku od mjesec dana od pravomoćnosti presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
1.1. Okrivljenik je istom presudom dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 60,60 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjesec.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi se navodi kako je okrivljenik u prigovoru osporavao prekršaje pa je sud trebao odgoditi ročište i ponovno mu uputiti poziv. Otac okrivljenika je telefonski kontaktirao suca da se okrivljenik nalazi izvan mjesta prebivališta i da ne može pristupiti na ročište. Sumnja u ispravnost alkometra te predlaže provesti vještačenje ispravnosti istog.
2.1. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Iz spisa je vidljivo da je žalitelj upoznat s optužnim prijedlogom i djelom koje mu se stavlja na teret, primio je obavijest iz čl. 109. a. Prekršajnog zakona, da mu je pravovremenim uručivanjem obavijesti o tome da će biti pokrenut prekršajni postupak kao i poziva za glavnu raspravu omogućeno da iznese svoju obranu u pisanom obliku i usmeno na raspravi, te je evidentno da je žalitelju bilo omogućeno da se brani i da sudjeluje u postupku, slijedom čega nije počinjena navedena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, konkretno nije povrijeđeno pravo obrane.
6. Točno je kako je otac okrivljenika ispričao nedolazak okrivljenika na ročište određeno za dan 21. studenog 2023. te je rasprava odgođena na neodređeno vrijeme, nakon čega je okrivljenik uredno primio poziv za raspravu 16. srpnja 2024. na koju nije pristupio i izostanak nije opravdao. Stoga je prvostupanjski sud pravilno na temelju čl. 167. st.3. i 5. Prekršajnog zakona održao glavnu raspravu bez nazočnosti uredno pozvanog okrivljenika i tužitelja.
7. Stoga, promatrajući cijeli postupak s aspekta pravičnosti, ovaj Sud je utvrdio da je okrivljeniku svakako pružena realna i razumna mogućnost kvalitetne obrane, dakle da angažira branitelja, upozna se s optužbom, iznese obranu i sudjeluje u postupku, a činjenica da okrivljenik nije iskoristio sve mogućnosti, ne predstavlja bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka niti povredu jamstva obrane predviđenu Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na gore navedeno, okrivljeniku je bila pružena i mogućnost da u postupka predlaže dokaze,(u žalbi predlaže vještačenje ispravnosti alkometra) koju mogućnost nije iskoristio te sukladno čl. 193. st.5. Prekršajnog zakona iste sada nije u mogućnosti iznositi.
8. Žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pravilne primjene materijalnog prava.
9. Razmotrivši odluku o prekršajno pravnoj sankciji, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljeniku za počinjene prekršaje utvrdio mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Izrečena novčana kazna primjerena je i dostatna, kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te je kao otegotnu okolnost cijenio okrivljenikovo ranije kažnjavanje, dok olakotnih nije našao pa je okrivljeniku za djela pod a/ i b/ utvrdio novčane kazne koje su za te prekršaje propisane u točno određenim fiksnim iznosima, a za djelo pod c) novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu smatrajući da će se upravo tako izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije, a potom je izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.
10. Razmatrajući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, povodom žalbe okrivljenika, ovaj Sud je utvrdio da je odluka prvostupanjskog suda o izricanju zaštitne mjere okrivljeniku da ne upravlja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec primjerena.
11. Navedeno ponašanje okrivljenika iz navedenih prekršaja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnih prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.
12. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.
13. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 3. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Mirna Prišlin, v. r.
Karmen Novak Hrgović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 otpravka: za spis, okrivljenika, tužitelja.
