Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5195/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. KP, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 28. travnja 2025., broj Pp-1262/2025-6, u sjednici vijeća održanoj 3. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe okr. KP a po službenoj dužnosti, kao i prihvaćanjem njegove žalbe, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 28. travnja 2025., broj Pp-1262/2025-6, okr. KP je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 1.700,00 eura, u koju se lišenje slobode 16. i 17. travnja 2025. uračunava kao 79,64 eura pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 1.620,36 eura, koju je dužan platiti u roku pet mjeseci od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju šest mjeseci računajući od pravomoćnosti presude, koju će izvršiti prava ili fizička osoba osposobljena za provođenje psihosocijalnog tretmana. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom presudom je odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi 20,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja odvjetnika Nikole Horvata i Deana Radišića, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskog sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku o krivnji okr. KP temeljio, između ostalog, i na sadržaju onoga što je svjedokinja mlt. SP izjavila prilikom ispitivanja u PP Duga Resa 16. travnja 2025. te na dijelu Izvješća PP Duga Resa o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilja u obitelji od 16. travnja 2025. u kojem se prepričavaju izjave okrivljenika i žrtve nasilja koje su dali prilikom intervencije policijskih službenika.

6. Ispitivanje maloljetnih svjedoka mora se izvršiti sukladno odredbama čl. 114. i čl. 115. Zakona o sudovima za mladež u vezi čl. 292. Zakona o kaznenom postupku. Mlt. SP je u vrijeme ispitivanja u PP Duga Resa imala 13 godina i, sukladno čl. 115. st. 2. Zakona o sudovima za mladež, morala je biti ispitana na način propisan u čl. 292. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, što nije. Iz navedenog razloga, zapisnik o ispitivanju mlt. SP u PP Duga Resa 16. travnja 2025., kojeg je prvostupanjski sud pročitao u dokaznom postupku i reproducirao sadržaj u obrazloženju pobijane presude, nije zakonit dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku. S obzirom da se, kako je to već navedeno, ispitivanje maloljetnih svjedoka mora izvršiti sukladno odredbama čl. 114. i čl. 115. Zakona o sudovima za mladež te čl. 292. Zakona o kaznenom postupku, za ocjenu zakonitosti navedenog zapisnika nije odlučno što je ispitivanju maloljetne svjedokinje bila nazočna njena majka.

7. Nadalje, nezakonit dokaz je i onaj dio izvješća PP Duga Resa o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilja u obitelji od 16. travnja 2025. u kojem se prepričavaju izjave okrivljenika i žrtve nasilja koje su dali prilikom intervencije policijskih službenika, što je prvostupanjski sud također reproducirao u obrazloženju pobijane presude. Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, samo po sebi, nije nezakonit dokaz i načelno je dopušteno njegovo korištenje radi utvrđivanja određenih činjenica (okolnosti vremena i mjesta zaprimanja prijave, utvrđenja koja osoba je prijavu podnijela, osobna zapažanja policijskih službenika prilikom intervencije). Međutim, korištenje tog izvješća u smislu utemeljenja presude u odnosu na sadržaj izjava koje su okrivljenik i svjedokinja dali prilikom pružanja intervencije (jednako kao i sadržaj upisanog opisa prijavljenog događaja kako ga je opisao prijavitelj, a u prijavu upisao djelatnik policije), nije dopušteno. Navedeni dijelovi izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti uneseni u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

8. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada reproducira sadržaj gore navedenih dokaza te u 24. odlomku obrazloženja pobijane presude navodi da je odluku donio „obzirom na sva dobivena saznanja od strane stručnih osoba, te na rezultate provedenog dokaznog postupka u ovom predmetu“, na koji način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. KP.

9. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, koju je ovaj sud utvrdio postupajući po službenoj dužnosti.

10. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano u žalbi navodi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona jer „pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnoj činjenici“.

11. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“

12. Slijedom citirane zakonske odredbe potpuno je jasno i nedvojbeno da obrazloženje presude ne može sadržavati samo zaključak je li ili nije, na temelju izvedenih dokaza, utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti. Sud je dužan reproducirati izvedene dokaze, izložiti sporne i nesporne činjenice, analizirati i ocijeniti izvedene dokaze te određeno i potpuno navesti razloge iz kojih sporne činjenice smatra dokazanim odnosno nedokazanim. Obrazloženje odluke koje ne sadrži ozbiljne, relevantne i dostatne razloge svoje ocjene upućuje na zaključak o arbitrarnosti takve odluke.

13. Obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud, nakon interpretacije podnesenog optužnog akta, reproducira svaki provedeni dokaz, pri čemu ni za jedan dokaz ne daje nikakvu ocjenu, a u odnosu na utvrđenje krivnje sud navodi: „Obzirom na sva dobivena saznanja od strane stručnih osoba, te na rezultate provedenog dokaznog postupka u ovom predmetu sud je ocijenio da je kritične zgode ipak došlo do nasilničkog ponašanja oca KP prema kćeri SP“ (24. odlomak) te: „Nesporno je obiteljska situacija vrlo složena zbog bolesti maloljetnice ali je kritične zgode ipak došlo do primjene fizičke sile od strane oca prema maloljetnoj kćeri SP uslijed koje nisu nastale posljedice u vidu tjelesne ozljede“ (25. odlomak).

14. Na taj način, prvostupanjski sud samo konstatira svoj zaključak („da je kritične zgode ipak došlo do nasilničkog ponašanja oca KP“), ne iznoseći ocjenu vjerodostojnosti provedenih dokaza ni ne navodeći na temelju kojih konkretno dokaza je utvrdio da je djelo počinjeno, čime pobijana presuda ne sadrži utvrđenje suda o spornim činjenicama utemeljenim na analizi proturječnih dokaza i ocjeni njihove vjerodostojnosti, a očigledno je da sporne odlučne činjenice postoje jer okrivljenik ne priznaje počinjenje djela na način kako mu se to stavlja na teret. Upravo zbog činjenice da prvostupanjski sud vrši samo puko zaključivanje, bez ikakve analize provedenih dokaza, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano ukazuje okrivljenik u žalbi.

15. S obzirom da su ostvarene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

16. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak uvažavajući primjedbe iznesene u ovoj odluci te će donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, koju će valjano obrazložiti

17. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 3. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.