Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 2452/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2452/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika D. P. iz P., OIB ..., zastupanog po punomoćnici A. G., odvjetnici u Z., protiv tuženika-protutužitelja T. J. d.o.o., OIB ... iz S. S., zastupanog po punomoćnici L. M. P., odvjetnici u Z., radi predaje u posjed, naknade štete i utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tuženika-protutužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-158/2022-2 od 10. siječnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P-3961/2015-187 od 25. listopada 2021., u sjednici održanoj 5. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. U odnosu na pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 1., 2., 3., 4., 5. i 6., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

II. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-158/2022-2 od 10. siječnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P-3961/2015-187 od 25. listopada 2021., tuženik-protutužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„1. Je li valjan ugovor o kupoprodaji/pravni posao kojim pravna osoba prodaje trećoj osobi pokretnu stvar koja joj nije predana u samostalan posjed od dotadašnjeg vlasnika i koji u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji nije očitovao volju dotadašnjega vlasnika usmjerenu na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja?,

2. Je li valjan ugovor/pravni posao o kupoprodaji kojim pravna osoba prodaje trećoj osobi pokretnu stvar dan ranije, dakle prije nego li joj je ta pokretna stvar predana u samostalan posjed, a koji ugovor nije potpisan od strane jedine osobe ovlaštene za zastupanje te pravne osobe, koja tvrdi da tu ovlast za zastupanje pravne osobe odnosno za sklapanje tog pravnog posla nije prenijela ni na koga trećega?,

3. Je li u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku, a koja propisuje obvezu suda da savjesno i brižljivo ocijeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze dovede u svezu jedne s drugima, donošenje presude kojom se odbija protutužbeni zahtjev tuženika, jer da nalaz i mišljenje grafološkog vještaka nije vjerodostojan obzirom se temelji na preslici, u situaciji kada isti nalaz i mišljenje ne dovodi u vezu s drugim izvedenim dokazima, koji nedvojbeno potvrđuju nalaz i mišljenje vještaka grafologa, iako je stalni sudski vještak na temelju preslika bio u mogućnosti u skladu s pravilima struke provesti predmetno vještačenje, obzirom se rezultati navedenog vještačenja nedvojbeno poklapaju sa svim ostalim provedenim dokazima, a kojima se zapravo dokazuje osnovanost postavljenog protutužbenog zahtjeva tuženika?,

4. Je li predmetni pravni posao kupoprodaje spornog stroja valjan/nevaljan obzirom osoba koja je navedena u ugovoru, kao ugovorna strana na strani prodavatelja evidentno nije imala volju niti je očitovala volju za sklapanje ugovora - obzirom na činjenicu da ugovor nastaje kada obje ugovorne suglasno, ozbiljno i slobodno, očituju svoju stvarnu volju upravo za sklapanje tog ugovora?,

5. Može li se smatrati da je kupac u dobroj vjeri na temelju naplatnog posla stekao stvar od nevlasnika, ukoliko je u trenutku navodnog „stjecanja“ znao da prodavatelj nije vlasnik pokretne stvari, a tim više jer je znao i morao znati da „prodavatelju“ ta pokretna stvar koja je predmet ugovora, nije predana u samostalan posjed niti je dotadašnji vlasnik očitovao svoju volju, usmjerenu na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja?,

6. Je li protivno odredbi članka 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima te procesnoj ravnopravnosti stranaka u postupku donošenje odluke suda kojom usvaja tužbeni zahtjev tužitelja jer da je isti javnom ispravom dokazao vlasništvo spornog stroja, a da sud nije niti po zahtjevu tužitelja niti po službenoj dužnosti, stvarno procjenjivao valjanost pravnih poslova na temelju kojih je izvršen upis prava vlasništva tužitelja u predmetnoj knjižici vozila, pritom je valjanost spornih pravnih poslova trebala biti razmatrana kao prethodno pitanje o čijem rješenju je ovisila odluka suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva?“.

 

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tuženik-protutužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP navodeći da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje (pravo na pristup sudu, pravo na djelotvorno pravno sredstvo, pravo na pravnu sigurnost i legitimno očekivanje), zatim pravo vlasništva te pravo na jednakost pred zakonom.

 

1.2. Tužitelj-protutuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

 

2.1. Pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 1., rednim brojem 2., rednim brojem 4. i rednim brojem 5. nisu važna za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što se ta pravna pitanja zasnivaju na činjeničnim pretpostavkama koja nisu utvrđena po drugostupanjskom sudu ili su utvrđenja tih pretpostavki suprotna sadržaju tih pitanja.

 

2.2. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 3. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što se to pravno pitanje odnosi isključivo na okolnost konkretnog slučaja.

 

2.3. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 6. nije važno za odluku u sporu jer se zasniva na pretpostavci da drugostupanjski sud nije ocijenio valjanost predmetnih pravnih poslova, a što je suprotno obrazloženju pobijane drugostupanjske presude.

 

2.4. Konačno, ocijenjeno je da tuženik-protutužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred drugostupanjskim sudom uslijed osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje (pravo na pristup sudu, pravo na djelotvorno pravno sredstvo, pravo na pravnu sigurnost i legitimno očekivanje), pravo vlasništva, a niti pravo na jednakost pred zakonom.

 

3. Navodi tuženika-protutužitelja sadržani u prijedlogu za dopuštenje revizije kojima tuženik-protutužitelj pokušava dovesti u sumnju pravilnost zaključaka drugostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica, u čemu se predmetni prijedlog za dopuštenje revizije znatnim dijelom (opsežno) sadržaja iscrpljuje, nisu uzeti u razmatranje. Riječ je evidentno o pokušaju pobijanja drugostupanjske presude i iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. No drugostupanjska presuda se niti prijedlogom za dopuštenje revizije, a niti revizijom ne može pobijati iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385.a i čl. 391. st. 3. ZPP). Ovo tim više što tuženik-protutužitelj uz prijedlog za dopuštenje revizije nije priložio dijelove spisa koji se odnose na predmetna pravna pitanja i na povrede temeljnih ljudskih prava (gdje bi se eventualno mogla povezati predmetna pravna pitanja ili povrede temeljnih ljudskih prava s činjeničnim navodima tuženika-protutužitelja sadržanim u prijedlogu za dopuštenje revizije - čl. 387. st. 3. i čl. 389.b st. 2. ZPP).

 

4. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP riješiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.a st. 3. ZPP riješiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

 

Zagreb, 5. rujna 2023.

                                                        Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu