1

Broj: Ppž-8596/2022.

 

 

 

                                     

 

U I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

             Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Snježane Oset članica vijeća, uz sudjelovanje  sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. M. R. i dr., zbog prekršaja iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima („N. N“ broj: 133/20), rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, podnesene protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, od 6. kolovoza 2022., broj: 12. Pp-1134/2022, na sjednici vijeća održanoj dana 5. rujna 2023.

             

 

p r e s u d i o    j e:

 

           I Djelomično se prihvaća žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni, na način da se okr. M. R. i okr. N. R., za prekršaj iz čl. 248. st. 8. Zakona o strancima, za koji su tom presudom proglašeni krivima, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 3.052,62 eura (tritisućepedesetidva eura i šezdesetidva centa)  / 23.000,00 kune (dvadesetitritisuće kuna),svakom okrivljeniku, u koju kaznu se na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona uračunava uhićenje okrivljenika kao 39,82 eura / 300,00 kuna novčane kazne, tako da okr. M. R. i okr. N. R. preostaje 3.012,80 (tritisućedvanaeset eura i osamdeset centi)/22.700,00 kuna (dvadesetdvijetisućesedamsto kuna) novčane kazne, koju kaznu su dužni platiti odmah, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenici u tom roku plate dvije trećine preostale novčane kazne.

 

II U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

             

1. Pobijanom presudom okr. M. R. i okr. N. R. su proglašeni krivima i kažnjeni uz primjenu instituta ublažavanja novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 kuna (osamtisućakuna), svaki okrivljenik, zbog djela prekršaja iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima, činjenično opisanog u izreci presude.

 

1.1. Istom presudom odlučeno je da se okr. M. R. ima vratiti vozilo marke Volvo V60 švedskih registarskih oznaka xxxx, koje je privremeno oduzeto prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta ser. broj: xxxx od strane PGP Metković dana 6. 8. 2022. godine.

 

2. Protiv navedene presude pravodobno je podnio žalbu tužitelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Postaja granične policije Metković zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

 

3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

 

4. Žalba je djelomično osnovana.

 

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da osnovano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog odluke o utvrđenoj novčanoj kazni za prekršaj iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima.

 

5.1. Osnovano tužitelj prigovara primjeni odredaba Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne. Prvostupanjski sud je prilikom odabira vrste i mjere kazne, ocjenjujući okolnosti iz čl. 36. Prekršajnog zakona, cijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika, priznanje djela, dosadašnje nekažnjavanje po vlastitoj izjavi, pa uz činjenicu da nisu utvrđene otegotne okolnosti, za počinjeni prekršaj okrivljenicima izrekao novčane kazne uz primjenu propisa o ublažavanju kazne, smatrajući da će se i tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

 

6. Čl. 37. Prekršajnog zakona propisuje:

(1)  Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje.

(2)  Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom.“

 

6.1. U pravu je podnositelj žalbe da se u konkretnom slučaju nisu stekli uvjeti za ublažavanjem kazne. Kako u ovom konkretnom slučaju  nije Zakonom izričito propisano da se kazna može ublažiti, to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje „naročito olakotnih okolnosti“, zbog  kojih se „svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane.“

 

6.2. Po ocjeni ovog suda, utvrđene olakotne okolnosti, u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebne izražene okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne. U spisu predmeta nema relevantnih podataka o osuđivanosti okrivljenika, dok priznanje prekršaja i kajanje za počinjenim samo za sebe niti u ukupnosti ne predstavlja „ naročitu olakotnu okolnost“ za izricanje blaže kazne od propisane. Inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja težak oblik kršenja propisa o uvjetima ulaska, kretanja i boravka stranaca u Republici Hrvatskoj, te cijeneći i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivno djelovanja, po ocjeni ovog suda, nema osnova za primjenu instituta ublažavanja kazne.

 

6.3. Slijedom navedenog , u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanjem kazne. Čl. 249. st. 8. Zakona o strancima propisano je da će se novčanom kaznom od 23.000,00 kuna za svakog potpomognutog državljana treće zemlje kazniti fizička osoba koja pomaže strancu u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj.

 

6.4. Iz navedenih razloga, prihvaćanjem žalbe tužitelja u odnosu na novčanu kaznu za prekršaj iz čl. 249. st. 8. Zakona o strancima , ovaj sud je okr. M. R. i okr. N. R. izrekao novčanu kaznu u točno utvrđenom iznosu od 23.000,00 kuna/3.052,62 eura, u koju je uračunato vrijeme uhićenja kao 300,00 kuna novčane kazne, preračunate u iznos novčane kazne u eurima, smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i čl. 6. Prekršajnog zakona.

 

6.5. U smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene kazne ovom presudom, novčana kazna će se smatrati u cjelini plaćenom.

 

7. Tužitelj u žalbi navodi da okrivljeniku nije izrečena niti mjera oduzimanja predmeta, osobnog vozila. 

 

7.1. Međutim, ovaj sud smatra da je odluka prvostupanjskog suda kojim se nalaže da se okr. M. R. vrati vozilo marke Volvo V60, švedskih registarskih oznaka xxxx, a kojom se odbija prijedlog ovlaštenog tužitelja za trajno oduzimanje predmeta prekršaja na zakonu osnovana. Naime, iz podataka u spisu  u konkretnom slučaju ne proizlazi opasnost da bi navedeno vozilo ponovno moglo biti uporabljeno za počinjenje novog prekršaja, niti je navedeno potrebno radi zaštite opće sigurnosti budući u spisu nema podataka da je okr. M. R. ranije prekršajno kažnjavan za istovrsne prekršaje, niti je utvrđeno da je pobuda za počinjenje prekršaja bila ostvarenje nezakonite imovinske koristi. Navedena odluka u skladu je i sa postojećom sudskom praksom odnosno Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-III-195              /2006 od 18. lipnja 2008, u kojoj se navodi da se prilikom donošenja odluke o oduzimanju predmeta kao privatnog vlasništva mora voditi računa o ravnoteži između zahtjeva općeg interesa javnosti i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinaca i koje oduzimanje predmeta mora biti razmjerno sa zaštitom opće sigurnosti. Stoga je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud valjano ocijenio da je zaštita prava vlasništva pojedinca pretežita nad zaštitom općeg interesa, te da bi zadiranje u navedeno konvencijsko odnosno ustavno pravo bilo na štetu okrivljenika jer ne postoje opravdani razlozi za oduzimanje predmeta budući ne postoji opasnost od ponavljanja prekršaja uporabom navedenog vozila.    

 

8. Zbog navedenih razloga, sukladno članku 207. i 205. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, 5. rujna 2023.

 

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                

 

         Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i podnositelja optužnog prijedloga.