REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: P-181/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru po sucu ovog suda Ivanki Karadža u pravnoj stvari tužiteljice NE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zast. Po pun. CE, odv. u Trogiru, protiv tuženika Općina Seget, OIB: [osobni identifikacijski broj], Trg hrvatskog viteza Špiro Ševo Frzelin 1, 21220 Seget Donji, zastupana po zz načelniku GE, a ovaj po punomoćniku Mati Tomislavu Perošu odvj. u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, vr.sp. 1.500,00 EUR, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 14. srpnja 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i tužiteljice osobno, te pun. tuženika, koja odluka je objavljena dana 02. rujna 2025. ,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se spram tužene Općine Seget da je tužiteljica vlasnik za cijelo nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se ista ovlašćuje da temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatraži ishodi uknjižbu prava vlasništva nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i vlasništvo za cijelo.

2. Dužna je tužena Općina Seget OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu od 1.755,41 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Dana 18. siječnja 2024. kod suda je zaprimljena tužba u kojoj se navodi kako je na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] katastarska općina: 330680, SEGET, pravo vlasništva uz tužiteljicu upisano na tuženu Općinu Seget u određenom idealnom dijelu, da se u katastarskom operatu kao vlasnik nekretnine označena kao kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja identična kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan je KAIROS, TROGIR, NEPOZNATO NASELJE za cijelo.

1.1.Nadalje, navodi se da je Geodetskim elaboratom za prethodnu provedbu tužiteljica od matične matične č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirala novu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-površine 39 m2 (kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koja nekretnina predstavlja u naravi natkriveni parking prostor u vlasništvu i posjedu tužiteljice.

Tužiteljica navodi da je ona stvarna vlasnica novoformirane nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 39 m2 (kat.čest 715/5 k. o. [katastarska općina]), a vlasništvo predmetnih nekretnina da je stekla darovanjem od svoje majke EE, koja je pak vlasništvo stekla darovanjem od svog oca IE, koji je Ugovorom o trajnom korištenju građevinskog zemljišta stekao matičnu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Prema navodima tužiteljice, ista je osobno i preko svojih prednika u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još od 1977.g. , a koji dio je sukladno citiranom geodetskom elaboratu dobio novu zemljišnoknjižnu oznaku i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.2.Iz ovih razloga, a radi usklađenja zemljišnoknjižnog sa stvarnim stanjem predmetnih nekretnina , predloženo je donošenje odluke pobliže opisane kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu od 15. ožujka 2024. tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja tužiteljice predlaže isti odbiti i obvezati tužitelju na naknadu parničnog troška. Tužena ističe da se tužiteljica poziva na iste isprave na koje su se pozivali i njezini prednici u postupcima koji su vođeni pod brojem P- 806/2019 i P-973/2022 iz kojih isprava da ne proizlazi stjecanje prava vlasništva i utužene nekretnine. Navodi se da je matična čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ugovorom o trajnom pravu korištenja građevinskog zemljišta od 21.3.1977. u površini od 386 m2 dodijeljena djedu tužiteljice HE koji je ugovorom o darovanju ovjerenim pod brojem OV-1036/02 od 13.5.2002 dijelom darovao majci tužiteljice , svojoj kćerki EE. , da je matična parcela cijepana na čest. zem. [katastarska čestica] , čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] , što sve daje ukupnu površinu od 386 m2 koja je dodijeljena HE, da je isti ugovorom o prodaji nekretnina od 19.12.2000 zaključenim sa tuženom Općinom Seget kupio čest. zem. [katastarska čestica] površine 47 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] površine 36 m2 koje su nastale cijepanjem od osnovne čestice 327/3 k. o. [katastarska općina].

Navodi se da su u pogledu navedenih nekretnina prednici tužiteljice EE i HE ishodili pravomoćne presude P-806/2019 i P-973/2022.

2.1.Nadalje,, tužena ističe da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] površine 39 m2 koja je nastala cijepanjem od matične čestice 327/3 k. o. [katastarska općina] , tužiteljica nema ispravu kojom bi dokazala stjecanje niti je na zakonit način mogla steći pravo vlasništva utužene nekretnine kao niti njezini prednici , da utužena nekretnina nije dodijeljena HE Ugovorom o trajnom pravu korištenja iz 1977., niti je istu kupio kupoprodajnim ugovorom iz 2000. Navodi se i to da tužiteljica nije dostavila ugovor o darovanju kojim bi stekla predmetnu nekretninu darovanjem od majke EE niti je točno da bi njezina majka istu stekla darovanjem od oca HE a on ugovorom o trajnom pravu korištenja zaključenim sa tuženom, te ističe da je tužiteljica uzurpirala nekretninu u vlasništvu tuženika bez ikakve pravne osnove .

3. Očitujući se na navode tužene iz odgovora na tužbu, tužiteljica je u tijeku postupka i u podnesku od 28.3.2024. istakla da utužena nekretnina predstavlja natkriveni parking prostor u vlasništvu i posjedu tužiteljice koji je jasno odvojen sa svih strana od ostatka matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da tužiteljicu i njezine prednike nitko nikada nije ometao u posjedu predmetne nekretnine, te da ista osobno i preko svojih prednika istu drži u posjedu više od 40 godina neometano, da su prednici tužiteljice predmetnu nekretninu koristili kao cjelinu zajedno sa zemljištem na kojem je prednik tužiteljice sagradio kuću anagrafske oznake [adresa], koju je stekao ugovorom o trajnom pravu korištenja zaključenim sa bivšom Općinom Trogir, da tužena nikada nije tražila predaju u posjed predmetne nekretnine, da je tužena asfaltirala cestu i na taj način omeđila svoju nekretninu, da je posjed tužiteljice ostao netaknut , te posjed tužiteljice nije dio ceste, jednako kao ni nekretnine koje se nalaze lijevo i desno od tužiteljice.

3.U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka zk od 18.01.2024., posjedovnog lista broj 1498 od 18.01.2024., ugovora o trajnom pravu korištenja od 21.03.1977., ugovora o prodaji od 19.12.2000., ugovora o darovanju od 13.05.2002., očevidom na licu lica mjesta od 17.01.2025., pregledom vještva vještaka geometra OE od 12.02.2025., geodetske skica i fotografija priloženih uz vještvo, saslušanjem svjedoka EE pok IE, LE p N, PE p C, saslušanjem tužiteljice kao stranke i pregledom ostale dokumentacija priložene spisu.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , kao osnpov upisa tog prava na ime tužiteljice na njezino ime za cijelo.

6.U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj preko svojih prednika ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću sukladno pravnim pravilima paragrafa 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima( „Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 2/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12, dalje:ZV)

6.1.Pored činjenice da je posjed neke osobe na predmetnim nekretninama mora trajati neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme, od odlučnog značaja su okolnosti da stjecatelj ima samostalan posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

Pretpostavka o savjesnosti, poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije

njegova.Poštenje mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikada ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju- poštenje se uvijek prosuđuje na onoga tko je posjednik.

Prenošenje posjeda derivatnim , izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Vrijeme potrebo za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

7. Očevidom na licu mjesta u nazočnosti sudskog vještaka geometra OE od 17. siječnja 2025. utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi u mjestu [adresa], pokazani predmet spora predstavlja parking i metalna nastrešnica koja prekriva predmetni parking na koji su postavljene panel ploče, omeđena je sa zapadne strane betonskim posudama za cvijeće koje nisu čvrsto vezani za podlogu, ostale čvrste granice na terenu nisu vidljive, ista je položena sjeverno u odnosu na kuću anagrafske oznake [adresa] u vlasništvu tužiteljice te da je navedeni parking upravo u funkciji navedene kuće.Vještak geometar je pokazanu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] navodeći da ista po stanju u zemljišniku odgovara zk čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Dana 12. veljače 2025. kods uda je zaprimljen nalaz i mišljenje sudskog vještaka geometra OE, geodetska skica lica mjesta i fotografije lica mjesta, a koje vještvo, jednako kao i stranke, prihvaća i ovaj sud kao stručno, objektivno i argumentirano. Vještak je na priloženoj geodetskoj skici lica mjesta pokazani predmet spora odnosno pokazanu nekretninu prikazao likom A-B-C-D-A po vršine 39 m2 u naravi parking i metalna nastrešnica koja prekriva predmetni parking , navodeći da ista po zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju odgovara zk čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), za cijelo.

9. Uvodom u izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 18.1.2024 utvrđeno ej da su na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 39 m2 uknjiženi tužiteljica NE i tužena općina Seget u određenim suvlasničkim dijelovima.

9.1.Spisu je priložen posjedovni list broj 1498 od 18.1.2024. u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k.,o. Seget i druge brojne nekretnine na kojima je posjed upisan na ime G , [adresa], a kako je već navedeno predmetna nekretnina ima katastarsku oznaku kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet postupka.

10. Između stranka nije sporno da je između prednika tužiteljica , njezinog djeda HE s jedne strane, te Općine Trogir sa druge strane, dana 21.03.1977. zaključen ugovor o trajnom pravu korištenja građevinskog zemljišta i to baš čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 386 m2, kako je to razvidno iz navedenog Ugovora koji je priložen uz tužbu.

10.1.Nadalje, spisu je priložen Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 19. prosinca 2000. zaključen između Općine Seget kao prodavatelja te HE kao kupca , a predmet kupoprodaje je bila čest. zem. [katastarska čestica] površine 47 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 36 m2 sve k. o. [katastarska općina] .

10.2.Nadalje, prema ugovoru o darovanju zaključenim između HE kao darovatelja te majke tužiteljice EE kao daroprimateljice, ista je od svog oca stekla nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] što predstavlja građevinsko zemljište i stojnu kuću položenu u k. o. [katastarska općina].

11. Nadalje, neprijeporno je da je pred ovom sudom vođen postupak po tužbi tužitelja EE i HE protiv tužene Općine Seget radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , te da su ishodili pravomoćnu presudu zbog ogluhe u svoju korist posl. broj P-973/2022 od 22. travnja 2022.

11.1. Isto tako, prednica tužiteljice EE je pravomoćnom presudom ovog suda P-806/2019 od 26. lipnja 2020. utvrđena spram tužene Općine Seget vlasnicom za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

12. Prema navodima majke tužiteljice koja je u postupku saslušana kao svjedok EE pk. IE , predmetna nekretnina je ranije bila u vlasništvu njezinog pok oca HE koji je 1970-ih godina kupi zemlju od tužene i na istoj sagradio obiteljsku kuće anagrafske oznake [adresa], i u kojoj je živio do svoje smrti, da je njoj otac darovao nekretninu na kojoj je sagradio kuću pa tako i predmetni parking prostor koji se nalazi poviše kuće i na kojem se od kupnje zemlje nesmetano parkiralo . Navodi da je predmetni parking natkriven mrežom da je otac postavio metalnu konstrukciju koja prekriva parking te je isti prostor uredio pri čemu ga nitko nikada nije ometao. Ističe kako su oni kao obitelj odmah nakon kupnje zemljišta i prilikom gradnje kuće, počeli koristiti predmetnu nekretninu poviše kuće jer je to sve jedna cjelina zajedno sa zemljištem na kojem se nalazi kuća, da je u vrijeme kupnje te parcele i parcele na kojoj je otac sagradio kuću, bila šikara i makija, da je postojao pristupni put za zemljište i kuću.

13.Navedene navode potvrđuju i svjedoci LE pok. N i TE pok. C koji su vlasnici susjednih nekretnina i koji su zatekli stanje kakvo je danas na terenu kada su došli i kupili svoje parcele, tako je LE istakao da je on došao 1991 i da je tada HE već koristio predmetni parking, a nakon njegove smrti da su ga nastavili koristiti kćerka EE i njezina djeca NE i E, da se parking nalazi uz njihovu kuću , da mu je po pričanju HE poznato da je on kupio parcelu na kojoj je gradio kuću ali ne zna kako je stekao predmetni parking, ali zna da je tu stalno parkirao svoje vozilo pri čemu ga nitko nikada nije ometao, jednako kao što nitko u tome ne ometa tužiteljicu a ranije njezinu majku EE. Navodi da je HE radio nastrešnicu nad parkingom i betonirao parking , te da je takvo stanje i danas na terenu. Ističe da su HE i njegova obitelj predmetni parking koristili od kada je kupio zemlju za gradnju kuće i to kao jedan posjed, te navodi kako i na terenu izgleda sve kao jedna cjelina i da nije znao da ta parcela i ona na kojoj je kuća nisu u istom komadu.

13.1.Isto tako TE ističe da je djed tužiteljice od kupnje zemljišta za gradnju kuće koristio sporni parking odnosno parcelu poviše kuće koju je isti sagradio , te da se parcela nalazi do ceste, da je on osobno došao 1984 i da je takvo stanje bilo na terenu , da nikada nije čuo da bi netko HE, EE i tužiteljicu itko ikada ometao u korištenju predmetnog parking prostora jer se smatralo da je to njihovo , da je parcela na kojoj se nalazi njihova kuća spojena sa ovim parkingom koji je HE betonirao i nakon toga napravio anstrešnicu koja pokriva parking. Ističe da zna da je sve bila općinska zemlja .

14. Na temelju svih naprijed izvedenih dokaza u postupku i utvrđenja ovog suda, sud ocjenjuje kako valja kao utemeljene prihvatiti navode tužiteljice da bi upravo ona bila jedina stvarna vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 39 m2 na kojoj nekretnini je već uknjižena kao suvlasnica u određenom suvlasničkom dijelu, a koje pravo vlasništva utužene nekretnine koja je nastala cijepanjem matične parcele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], je stekla darovanjem od ranije stvarne vlasnice , svoje majke EE a koja je to pravo stekla darovanjem od svog oca sada pk. HE , od koga je darovanjme stekla i zemljište na kojem se nalazi obiteljska kuća u [adresa] koja nekretnina se nalazi do predmetne parcele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi parkinga koji se nalzi poviše kuće i kako je to utvrđeno na terenu u nazočnosti ovlaštenog vještaka geometra, isti je upravo u funkciji navedene kuće u vlasništvu tužiteljice koja je istu također stekla darovanjem od majke EE a ona darovanjem od oca HE koji je pak to pravo stekao temeljem ugovora o trajnom pravu korištenja zemljišta iz 1977. zaključenim sa prednikom tužene tadašnje Općine Trogir, te kupnjom od Općine Seget u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], i u odnosu na koje nekretnine i to baš čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], su prednici tužiteljice majka i djed stekli pravomoćne presude ovog suda u svoju korist P-806/2019 i P-973/2022.

15. Što se tiče stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine koja je u naravi betonirani parking prostor sa metalnom konstrukcijom koja natkriva parking površine 39 m2 označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za istaknuti je da se konkretnom slučaju radi se o stjecanju prava vlasništva dosjelošću temeljem naprijed navedenih zakonskim odredbi čl. 159 ZV-a kojom su propisane pretpostavke za stjecanje prava dosjelošću, u stavku 2. tog članka propisano je da će samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten steći pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja te nekretnine, a samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten steći će dosjelošću pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog i samostalnog posjedovanja , kako je to određeno u st. 3 istog članka.

16.Naime, svi saslušani svjedoci i to majka tužiteljice i susjedi istakli su da je upravo djed tužiteljice od vremena kupnje zemljišta na kojem je sagradio obiteljsku kuću u [adresa], koristio i parcelu poviše tog zemljišta odnosno kuće i koja parcela je u naravi parking koji je on betonirao i napravio metalnu konstrukciju odnosno nastrešnicu koja pokriva parking i koji je u funkciji te kuće koja je danas u vlasništvu tužiteljice temeljem darovanja od majke EE koja je to pravo stekla darovanjem od oca HE kao nesporno ranijeg stvarnog vlasnika i posjednika parcela na kojoj je sagradio kuću u kojoj je živio do svoje smrti i koju je nastavila koristiti kćerka sa djecom, te je upravo prednik tužiteljice od kupnje zemljišta za gradnju kuće, dakle, od 1977. koristio nesmetano i neprekidno i predmetni parking prostor poviše kuće a koji se proteže do javne ceste , te nedvojbeno predmetna parcela nikada nije predstavlja javno dobro, svakako ako je i imala to svojstvo ono je u međuvremenu izgubila jer je na terenu oduvijek stanje kakvo je i danas , odnosno sporni parking je nedvojbeno u funkciji kuće anagrafske oznake [adresa] u [adresa], ograđen i betoniran i pokriven nastrešnicom koju je nesmetano postavio upravo djed tužiteljice , što je nesporno , tako da Općina Seget koja je asfaltirala cestu koja se nalazi do parkinga ,te na taj način označila svoj posjed, nikada nije tražila predaju u posjed predmetne parcele u naravi parkinga, već je ista od 1977. do danas u nesmetanom posjedu tužiteljice osobno odnosno ranije njezinih prednika, majke EE i djeda HE, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci koji su istakli da je parking i parcela na kojoj je kuća u vlasništvu tužiteljice jedna cjelina te su istu koristili kao vlasnici te su se u svemu ponašali kao vlasnici predmetne parcele u naravi parkinga.

17. Radi svega naprijed navedenog, sud smatra da je tužiteljica dokazala pravni slijed posjedovanja predmetne nekretnine počevši od njezinog djeda koji je bio u nesmetanom posjedu od 1977. kada je kupio zemljište za gradnju kuće i kada se počeo koristiti predmetnom parcelom koja se nalazi poviše , sjeverno od kuće koju je sagradio anagrafske oznake [adresa], i koji je istu nesmetano i neprekidno posjedovao sve do svoje smrti te se u svemu ponašao kao njezin vlasnik jer služi funkciji kuće koju je sagradio na zemljištu koje je 2000.g. kupio od Općine Seget i stekao na temelju ugovora o korištenju građevinskog zemljišta iz 1977. te obje parcele na terenu čine jednu cjelinu te se kao takva i koristila. Prema tome, tužiteljica je jasno dokazala da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 39 m2 temeljem dosjelosti odnosno posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, neprekidno i nesmetano od strane tužene , te da je osobno i preko svojih pravnih prednika, majke EE i djeda HE koji je betonirao parking i postavio metalnu konstrukciju odnosno nastrešnicu koja pokriva parking, pri čemu ga nitko pa tako ni tužena Općina Seget nije ometao, stekla pravo vlasništva na toj nekretnini osnovom dosjelosti , tako da sud ne prihvaća kao utemeljene navode tužene da bi tužiteljica bez ikakvog pravnog osnova posjedovala parcelu u naravi parking koji je predmet ovog postupka.

18. Obzirom na iznijeto, sud ocjenjuje kako tužiteljica ima pravnog interesa zahtijevati usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, to je ovlaštena zahtijevati i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene.

19. Radi svega naprijed navedenog, a imajući u vidu da sud tužbeni zahtjev kako je postavljen u tužbi prihvaća i ocjenjuje kao osnovan u cijelosti isti je valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154 ZPP-a a ista obuhvaća obistinjenje troška sastava tužbe 100 bodova, trošak sastava podneska od 24.2.2025. -25 bodova, trošak zastupanja tužiteljice na ročištu od 7.10.2024., 17.1.2025. 13.6.2025. 14.7.2025. - po 100 bodova ili ukupno 400 bodova, trošak zastupanja tužiteljice na ročištu od 27.3.2025-50 bodova jer se na istom raspravljalo samo o procesnim pitanjima, dok trošak zastupanja na ročištu od 30.4.2025.nije priznat jer na isto nitko nije pristupio te je isto odgođeno.

20.1.Stoga je tužiteljici priznato ukupno 550 bodova što po množeno sa vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.100,00 eura. Tužiteljici je priznat i trošak očevida i vještačenja u iznosu od 549,25 eura i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,08 i na presudu u iznosu od 53,08 eura.

21. Sukladno tome, ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.755,41 eura, a koji iznos je odmjeren na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 89/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 ) te Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13 i 110/15, 118/18, 51/23).

U Trogiru, dana 02.rujna 2025.

Sudac

Ivanka Karadža

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a)

DNA: pun. tužitelja

pun. tužene

u spis