REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2843/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, OIB: 61989185242, zastupano po punomoćnici, odvjetnici Sandri Folnegović Skačej u Zagrebu, protiv ovršenika ŽB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, dana 02. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 13. kolovoza 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 13. kolovoza 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 29. kolovoza 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 13. kolovoza 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023., a radi naplate svoje tražbine u iznosu od 23.131,93 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana 27. travnja 2023. pa do isplate, a koji iznos se odnosi na parnične troškove dosuđene navedenom presudom. Ovršenik navodi da je protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1029/2023 od dana 10. siječnja 2024., a kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023., podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. Navodi da do podnošenja predmetnog prijedloga od dana 13. kolovoza 2025. nije zaprimio odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske o dopuštenosti revizije, Navodi da ovrha mora biti odgođena do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske povodom uložene revizije na ovršnu ispravu budući da Vrhovni sud Republike Hrvatske ima mogućnost ukinuti odluku drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo odluku drugostupanjskog suda te time isprava prestaje biti ovršna. U navedenom slučaju pljenidba i prijenos moraju biti proglašeni nedopuštenim. Ovršenik prigovora iznosu od 23.131,93 EUR koji se odnosi na troškove parničnog postupka. Dalje, navodi da nije korisnik mirovine te nema nikakvih prihoda osim naknade od Zavoda za socijalnu skrb te je samohrani otac dvoje maloljetne djece sa zdravstvenim problemima. Nije vlasnik pokretnina koje mogu biti predmet ovrhe niti nekretnina. Stoga predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim te odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke o Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji ovršenika.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, a koji se očitovao podneskom od dana 29. kolovoza 2025. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti te se protivi proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

6. Sud nije utvrdio postojanje razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti, kao niti postojanje bitnih povreda ovršnog postupka, odnosno pogrešnu primjenu materijalnog prava, a na što također pazi po službenoj dužnosti, sve sukladno čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a.

7. U predmetnom postupku utvrđeno je slijedeće:

– da je ovrhovoditelj dana 23. srpnja 2025. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu kojim zahtijeva izravnu naplatu novčane tražbine temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023. i to u cijelosti (list 6-7 spisa)

– da je navedenom presudom naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju troškove parničnog postupka u iznosu od 23.131,93 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana 27. travnja 2023. pa do isplate (list 8-27 spisa)

– da je navedena presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1029/2023 od dana 10. siječnja 2024. (list 28-40 spisa)

– da je protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 1029/2023 od dana 10. siječnja 2024. ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije (list 41-54 spisa)

– da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Revd-2256/2024 od dana 22. svibnja 2024. odbacio prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije (utvrđeno uvidom u ovosudni e-spis poslovni broj Ps-85/2019)

8. Ovršenik u svom prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim prigovara iznosu od 23.131,93 EUR koji se odnosi na troškove parničnog postupka koje je ovršeniku naloženo naknaditi ovrhovoditelju ovršnom ispravom podnesnom na izravnu naplatu - presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023. Međutim, navedeni prigovor ovršenik je mogao istaknuti kao žalbeni razlog protiv navedene presude u parničnom postupku poslovni broj Ps- 85/2019, a što je ovršenik i učinio, ali je njegova žalba odbijena kao neosnovana presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 1029/2023 od dana 10. siječnja 2024. te je potvrđena odluka prvostupanjskog suda o troškovima parničnog postupka sadržana u ovršnoj ispravi podnesenoj na izravnu naplatu. Nakon što je ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu stekla svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti, njezina pravilnost i zakonitost više se ne može osporavati u ovom postupku.

9. Slijedom navedenog, obzirom ovršenik u svom prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije naveo niti jedan osnovan razlog iz čl. 50. st. 1. OZ–a u vezi s čl. 210. st. 1. OZ-a, a niti je sud utvrdio da postoje razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 50. st. 5. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. OZ-a, nisu ispunjene pretpostavke za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno ovršenik nije dokazao osnovanost prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te je stoga odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja

10. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

11. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

12. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

13. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

14. Uvidom u prijedlog ovršenika i u njemu sadržane navode te uvidom u priloženu dokumentaciju, sud je utvrdio kako nije ispunjena niti jedna od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

15. Naime, ovršenik je protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1029/2023 od dana 10. siječnja 2024., kojom je potvrđena ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu (presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-85/2019 od dana 27. ožujka 2023.), podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. No, Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Revd-2256/2024 od dana 22. svibnja 2024. odbacio je navedeni prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije.

16. U odnosu na navod ovršenika da do podnošenja predmetnog prijedloga od dana 13. kolovoza 2025. nije zaprimio odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske o dopuštenosti revizije, valja reći da je sud uvidom u ovosudni e-spis poslovni broj Ps-85/2019 utvrdio da je rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-2256/2024 od dana 22. svibnja 2024., kojim je odbačen prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije, uručeno ovršeniku putem njegove punomoćnice, odvjetnice Tatjane Šakić u Zagrebu, dana 20. srpnja 2024.

17. Isto tako, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

18. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

19. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostalna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

20. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

21. Ovršenik navodi da nema nikakvih prihoda osim naknade od Zavoda za socijalnu skrb, da nije vlasnik pokretnina koje mogu biti predmet ovrhe niti nekretnina te da je samohrani otac dvoje maloljetne djece sa zdravstvenim problemima. Međutim, navedeni razlozi nisu razlog za odgodu ovrhe. Odnosno, navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a. Naime, u postupku izravne naplate prisilno se namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje). Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na egzistenciju ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode prijenosa učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena. Međutim, način na koji će se umanjenje imovine odraziti na egzistenciju ovršenika nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a obzirom umanjenje imovine uvijek ima negativan učinak na egzistenciju ovršenika pa kad bi se to smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelji nikada ne bi mogli naplatiti svoje potraživanje jer bi svaki ovršenik tada imao razlog za odgodu ovrhe.

22. Slijedom navedenog, obzirom nije ispunjen niti jedan od dva uvjeta za odgodu ovrhe koji moraju biti kumulativno ispunjeni temeljem odredbe čl. 65. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, sud je odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate i odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

23. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 29. kolovoza 2025. na prijedlog ovršenika.

24. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.

25. Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

26. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršenika.

27. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka te odlučiti kao u točki III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 02. rujna 2025.

Sudac:

Vladimir Dimanovski

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjerka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana