REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog PV, radi prekršaja iz članka 216. stavka 3. i 199. stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/24-5/31636, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 17.11.2024., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i K, r. A, rođen **.**.2004. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa]., radnik, nezaposlen, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 17. studenog 2024., u 2:33 sata, u mjestu Bjelovar, Trg hrvatskih branitelja kućni broj 16., upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] prije stjecanja prava na upravljanje, jer nema položen vozački ispit niti jedne kategorije,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao vozilom na motorni pogon, iako nije položio vozački ispit,

II što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, pod utjecajem alkohola, a što je utvrđeno primjenom alkometra marke «Drager» u koncentraciji od 1,99 g/kg,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola,

pa je time počinio prekršaje iz članka 216. stavka 1. u vezi stavka 3. i 199. stavka 2. u vezi stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istih propisa, uz primjenu članka 35. stavka 1. Prekršajnog zakona

• za prekršaj pod točkom I,

i z r i č e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 45 DANA (četrdeset pet),

• za prekršaj pod II,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 900,00 EURA (devetsto eura).

III Na temelju članka 152. stavka 1. Prekršajnog zakona na izdržavanje izrečene kazne zatvora okrivljenik će stupiti po pravomoćnosti ove presude kod Zatvora u Bjelovaru, a po prethodnom pozivu ovog Suda, u što je uračunato i zadržavanje od strane policije kao 1 dan kazne zatvora.

IV Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 600,00 eura (šesto eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

V

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe, dok se odbija dio zatraženog stvarnog troška u iznosu od 6,90 eura (šest eura i devedeset centi).

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/31636, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 17.11.2024., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za svaki prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani KV navodi da je kritične zgode u 2:33 sata, u [adresa], na Trgu hrvatskih branitelja upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kada je zaustavljen u kontroli prometa. U predmetnoj kontroli službene osobe su pravilno utvrdile da se nalazio za upravljačem motornog vozila iako nije za to imao dopuštenje obzirom da nema položen vozački ispit za bilo koju kategoriju vozila te se nalazio te zgode pod izvjesnim utjecajem alkohola što predstavlja drugi razlog zbog kojeg nije smio upravljati vozilom na prometnici. Predmetni automobil je u njeogovom vlasništvu, ali je njime prema gradu te večeri upravljao prijatelj, a kako je on ranije otišao kući nakon druženja, nije bilo druge osobe koja bi vratila vozilo do njegove kuće, a ocu je automobil trebao kako bi išao sutradan na posao. Stoga je prihvatio rizik i odlučio upravljati vozilom, time da je na vrlo kratkoj relaciji nakon početka vožnje zaustavljen u kontroli prometa. Ne spori stupanj etiliziranosti, jer je te večeri uzimao alkoholna pića. Stoga nema valjano opravdanje za svoj postupak te prekršaje priznaje u cijelosti, a ubuduće će izbjegavati takvo i slično protupravno ponašanje.

4. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem o prekršaju, te zapisnikom o ispitivanju alkoholiziranosti, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret, pa je proglašen krivim te mu je ponajprije za prekršaj pod točkom I, izrečena kazna zatvora u trajanju od 45 dana, dok mu je za preostali prekršaj izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

5. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim za svaki od prekršaja te je potom jasno u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaje, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

6. Prvotno se u samom izvješću ističu svi osobni podaci okrivljenika kao vozača nad kojim je izvršeno alkotestiranje i potom anamnestički podatak iz kojeg proizlazi da je on doista konzumirao alkohol prije upravljanja vozilom, kao i to da je upravljao navedenim osobnim automobilom na javnoj prometnici, uz naznaku kako iz ovlaštene evidencije proizlazi da nije imao dopuštenje za upravljanje motornim vozilom stoga što nije stekao pravo na upravljanje.

7. Nadalje je iz samog zapisnika vidljivo kako je u svojstvu vozača bio sudionik u prometu u stanju etiliziranosti od 1,99 g/kg, što znači da se radilo o opitom stanju gdje vozač doista nije bio sposoban sigurno upravljati vozilom, time da okrivljenik nije stavljao bilo kakve primjedbe na sadržaj zapisnika, posebno što se tiče stupnja opijenosti, pa je takav zapisnik i potpisao.

8. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju na ime okrivljenika. Prema spomenutoj evidenciji nalazimo da je okrivljenik u pet navrata kažnjavan za isto djelo prekršaja kao pod točkom I, što znači da kao vrlo mlada osoba uporno i često krši prometnu disciplinu, dok je kažnjavan i za druge prekršaje.

9. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenute prekršaje te mu je ponajprije za prekršaj pod točkom I, izrečena kazna zatvora u trajanju od 45 dana, dok mu je za preostali prekršaj izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

10. Kod izricanja kazne zatvora za prekršaj pod točkom I, sud se rukovodio posebno činjenicom da je okrivljenik u kraćem vremenskom periodu već u pet navrata činio isto djelo prekršaja, što znači da je potpuno nekritičan za svoj način vožnje te prethodna represija nije postigla svoju zakonsku svrhu niti je preventivno djelovala na ponašanje okrivljenika. Stoga je bilo nužno da mu se za ovu protupravnu radnju izrekne teža vrsta sankcije, kako bi konačno uvidio neprihvatljivost svojeg postupanja u prometu, pa je izrečena kazna zatvora u odnosu na vrstu i težinu prekršaja krajnje primjerena.

11. Prilikom izricanja novčane kazne za preostali prekršaj sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, usprkos tome da se protupravna radnja mogla utvrditi drugim dokazima, te činjenica da nije zaposlen, time da je sud kao otegotno cijenio njegovu dosadašnju kažnjavanost za prekršaje iz prometa. Međutim, uzevši u obzir raspon propisane novčane kazne u odnosu na njegov socijalni status, te činjenicu da ranije nije ulazio u sferu navedenog prekršaja, bilo je ipak uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne za tu protupravnu radnju, pa je tako izrečena novčana kazna primjerena osobnim svojstvima okrivljenika i okolnostima prometne situacije, te sud smatra da se i takvom novčanom kaznom ipak može utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava bilo kakvo protupravno ponašanje, što bi ipak moglo dovesti do njegove resocijalizacije u prometnom smislu.

12. U trajanje izrečene kazne zatvora svakako se uračunava vrijeme provedeno na zadržavanju od strane policije u trajanju od 1 dan.

13. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

14. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima sukladno članku 216. stavak 3. uz primjenu članka 288. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obzirom da je izmjenom i dopunom Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to člankom 49. obrisan članak 288. navedenog Zakona, što znači da se na osobe koje nisu stekle pravo na upravljanje motornim vozilima više ne izriče navedena zaštitna mjera i time se ne može izvršiti nakon što navedena osoba stekne pravo na upravljanje te mu bude izdana vozačka dozvola.

15. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te dio zatraženog stvarnog troška koji se odnosi na prijevoz automobilom i upotrebu alkometra, jer je riječ o mladoj i radno sposobnoj oslabi koja može privrijediti izvjesna sredstva za svoje uzdržavanje, tako da plaćanje navedenog iznosa troškova neće ni na koji način ugroziti njegovu egzistenciju.

16. Međutim, sud je odbio preostali dio zatraženog troška koji se odnosi na utrošeno vrijeme rada policijskih službenika, a to iz razloga što u okvir redovne i osnovne djelatnosti ovih službenika ulazi i otkrivanje počinitelja prekršaja u okviru radnog vremena za koji posao su plaćeni iz državnog proračuna, jer se i za te poslove osiguravaju posebna proračunska sredstva Ministarstva unutarnjih poslova kao korisnika državnog proračuna, pa je neprihvatljiva ponovna naplata u odnosu na drugog korisnika državnog proračuna.

U Bjelovaru, 2. rujna 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga