Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-2006/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Jadranki Nižić-Peroš, u pravnoj stvari tužitelja SD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici mr. sc. Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Grada Nina, Nin, Trg hrvatskih branitelja 1, OIB: 18372344096, zastupanog po punomoćniku Krešimiru Zoriću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon održane glavne rasprave od dana 18. srpnja 2025. u nazočnosti tužitelja uz punomoćnicu te zamjenika punomoćnika tuženika te objave 2. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„ Utvrđuje se da je tužitelj SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na udjelu od 1021/3542 dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Zaton ukupne površine 1771m2, koja je nekretnina na skici sudskog očevida od 30. rujna 2024. godine, izrađena od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod. iz Zadra, označena žutom bojom i koja skica sudskog očevida čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i slijedom toga dozvoliti tužitelju da to svoje pravo suvlasništva i upiše u zemljišne knjige uz istovremeno brisanje prava suvlasništva s imena tuženika za cijelo, sve u roku od 15 dana.“

II. Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„ Utvrđuje se da je tužitelj SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Kogojeva 1 Republika Slovenija stekao pravo vlasništva na udjelu od 1021/3542 dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Zaton ukupne površine 1771m2, koja je nekretnina na skici sudskog očevida od 30. rujna 2024. godine, izrađena od strane stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl.ing.geod. iz Zadra, označena žutom bojom i koja skica sudskog očevida čini sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i slijedom toga dozvoliti tužitelju da to svoje pravo suvlasništva i upiše u zemljišne knjige uz istovremeno brisanje prava suvlasništva s imena tuženika za cijelo, sve u roku od 15 dana.“

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je pred ovim sudom dana 21. listopada 2021. podnio tužbu u kojoj navodi kako je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] – Zaton upisana nekretnina oznake 6083 k. o. [katastarska općina]-Zaton površine 1771m2 u naravi dvorište površine 1539m2, gospodarska zgrada, površine 59m2 i stambena zgrada površine 173m2 i to dijelom na imenu tužitelja, a dijelom na imenu tuženika, iako je predmetna nekretnina u posjedu i vlasništvu tužitelja za cijelo. Predmetna nekretnina nove izmjere odgovara č.zem. stare izmjere i oznake 1210/2, 1210/12, 1210/13, k. o. [katastarska općina]. Predmetnu nekretninu prednica tužitelja majka PD dobila je na korištenje od tuženika radi izgradnje obiteljske kuće na temelju rješenja Skupštine Općine Zadar od 29. siječnja 1970., a već 1971. na predmetnom je zemljištu izgradila obiteljsku kuću s podrumom i garažom sukladno od strane nadležnih tijela ishodovane građevinske dozvole. Svoj posjed je već tada ogradila ogradnim zidom od drugih nekretnina. Tada je prednica tužitelja od strane tuženika i uvedena u posjed svih gore označenih nekretnina koje danas u novoj izmjeri imaju jednistveni katastarski odnosno zemljišnoknjižni broj. Iz kopije katastarskog plana je evidnetno da je prednica tužitelja još 1995.godine bila upisana posjednica č. zem. [katastarska čestica] površine 750m2, č.z. 1210/12 površine 332m2, te č. zem. [katastarska čestica] površine 679m2, što je ukupno površina od 1761m2 koji je prednica tužitelja držala u posjedu i vlasništvu od 1970.godine kada je od strane tuženika dobila zemljište na korištenje i uvedena u posjed istih nekretnina. Upravo je tuženik pokrenuo upravni postupak i predao zahtjev za diobu čestica pred katastrom Zadar dana 16. veljače 1998. kada je katastarskim rješenjem utvrđeno novo stanje po izvršenoj diobi (radi izgradnje obiteljskih kuća na tom području) na koji način se prednica tužitelja PD bila potvrđena i od strane katastra i tuženika ( zahtjevom tuženika) kao već evidentirana posjednica č. zem. [katastarska čestica] površine 332m2 kojom je diobom od iste nekretnine nastala č. zem. [katastarska čestica] površine 62m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 270 m2, obje po kulturi već tada ograđeno dvorište prednice tužitelja. Upravo tada je upravo tuženik ne ulaganjem žalbe na isto rješenje i potvrdio da je prednica tužitelja već tada bila u mirnom i nesmetanom posjedu i vlasništvu opisanih nekretnina. Temeljem istog zahtjeva podnesenog od strane tuženika dioba je tada izvršena i provedena, a tri mjeseca kasnije, u svibnju 1998., jasno evidentirano da je prednica tužitelja evidentirana posjednica č. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 750m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 62m2, č. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 270m2, te č. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 619m2 i garaža površine 60m2. PD svoje gore opisane nekretnine darovala svojoj djeci i to sinu, a ovdje tužitelju i svojoj kćeri danas pok. VD 1995. Od dana darovanja tužitelj i njegova sestra uvedeni su u posjed predmetnih nekretnina. Tužitelj i njegova sestra upisuju se i u novoj izmjeri 2007. u popisni list br. 2590 k. o. [katastarska općina]-Zaton kao isključivi posjednici i stvarni vlasnici nekretnine sada oznake 6083 k. o. [katastarska općina]-Zaton koju su stekli darovanjem svoje majke Milke Juretić 1998. Međutim, na sudskom ročištu u novoj izmjeri tuženik se nakon gotovo 40 godina mirnog i nesmetanog posjeda tužitelja odnosno njegovih prednika, ali posjedovno stanje nije usklađeno sa zk stanjem na dijelu nekretnina, protivi stanju iz popisnog lista i predlaže da se prepiše stanje iz stare zemljišne knjige, te sud isto prihvaća i upisuje na novoformiranoj nekretnini tuženika za udio od 1021/1771dijela č.z. 6083 k.,o.Nin – Zaton, a sve s obzirom da je tuženik ostao upisani vlasnik na česticama stare izmjere i oznake č. zem. [katastarska čestica].godine od 1210/2 nastaloj 1210/15, sud vrši njegov prijepis na novo nastaloj nekretnini određenom suvlasničkom dijelu. Zbog dogradnje na označenoj nekretnini tužitelj i njegova pok. sestra isti su dio nekretnine su legalizirali 2013. uz pristanak upravo tuženika. Sestra VD umire 2014. i tužitelj kao jedini njezin nasljednik postaje nekretnine za cijelo. Posjed tužitelja osobno i po njegovim pravnim prednicima mirna je i nesmetan više od 50 godina, nikada smetan od tuženika, a niti bilo koje treće osobe.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Već se iz dokumentacije koju uz tužbu prilaže tužitelj vidi da je isti sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Zaton, kao i da je odbijen njegov prijedlog za upisom vlasništva u omjeru većem nego što je kritične prigode to Sud dozvolio, tako da je tužitelj bio primoran podnijeti prigovor u ispravnom postupku da bi upisao sporno pravo, a posljedično podnijeti i tužbu radi ispravka. Jer, odluke donesene u postupku preoblikovanja zemljišne knjige mogu se pobijati samo specifičnim pravnim sredstvima koje na raspolaganje daje Zakon o zemljišnim knjigama, a nikako ne tužbama koje sadrže opći tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva! Stoga, ističu se prigovori prekluzije i promašene aktivne legitimacije. Što se biti stvari tiče, tužiteljevi navodi u potpunosti su neosnovani. Prije svega se ističe kako uz tužbu nije priloženo rješenje Skupštine Općine Zadar od 29. siječnja 1970., a za koje tužitelj u tužbi tvrdi da je osnov stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine na strani njegove prednice HD. To rješenje se jedino spominje u obrazloženju Odobrenja za građenje od 17. studenog 1971. koje tužitelj prilaže uz tužbu, a iz kojeg rješenja je vidljivo kako je prednici tužitelja HD odobrena izgradnja objekta na dijelu čest.br. 1210/2, k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je sveukupno imala površinu od 750 m² (sudeći po od tužitelja priloženoj Kopiji katastarskog plana). Nadalje, kada se uzme u obzir Zapisnik ovog Suda iz postupka preoblikovanja zemljišne knjige, vidljivo je da je utužena nekretnina po staroj izmjeri odgovarala k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], tako da nema govora da bi tužitelj mogao na temelju citiranog Odobrenja steći ikakva prava na dijelovima današnje k. č. [katastarska čestica] koji bi prelazili gabarite stare k. č. [katastarska čestica], pa sve i pod uvjetom da isti jest pravni sljednik HD. Tome suprotni tužbeni navodi su proizvoljni i neosnovani. Nadalje, tvrdnja tužitelja kako je time što je pokrenuo upravni postupak i predao zahtjev za diobu čestica pred katastrom Zadar, tuženik potvrdio da je prednica tužitelja u mirnom i nesmetanom posjedu i vlasništvu predmetnih nekretnina, također je proizvoljna i neosnovana, tim više što je iz obrazloženja rješena katastra od 16.02.1998. kojeg tužitelj prilaže uz tužbu, vidljivo da je zahtjev za diobu čestice podnesen i u svrhu provedbe natječaja za kupnju općinskog zemljišta. Osim toga, navodi tužitelja da je tuženik priznao njegovo vlasništvo dozvoljavanjem legalizacije i nekakvog posjedovnog evidentiranja nije potrebno posebno komentirati, s obzirom da se u spomenutim upravnim postupcima ne može utvrđivati ničije pravo vlasništva. Štoviše, već površnim uvidom u Ugovor o darovanju iz kojeg tužitelj pokušava derivirati svoje pravo, vidljivo je da je njegovim predmetom bio samo dio današnje k. č. [katastarska čestica] koji bi se sastojao od starih k. č. [katastarska čestica], pa uistinu nije jasno kako bi tužitelj mogao imati više prava nego što ih je dosad uknjižio.

3. Ovaj sud je u dokazanom postupku izvršio uvid i pročitao zk izvadak (l.s. 5-6, 21-22, 68), izvod iz katastarskog plana (l.s. 7), odobrenje za građenje (l.s. 8-9), kopija katastrskog plana (l.s. 10), ugovor o darovanju (l.s. 11-12), rješenje ureda za katastar (l.s. 13-15), posjedovni list (l.s. 16), izvod iz popisnog lista (l.s. 17), zapisnik Z- 862/2005/5960 (l.s. 18-20), povijest posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Zaton (l.s. 46-48), prijavni list (l.s. 50-53, 60-61, 64-65), rješenje Z-1613/70 (l.s. 54-55), rješenje Z-444/72 (l.s. 56), popis kat. čestica sa posjednicima u KO [katastarska općina] (l.s. 58), odluka Grada Nina (l.s. 62), izvod iz posjedovnog lista (l.s. 66), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića (l.s. 95-97), te su saslušani svjedoci JD, ŽD, OD (l.s. 106-110) i saslušan je tužitelj.

4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivne strane, a kako to i propisuje odredba čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23

- u daljnjem tekstu: ZPP).

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je stekao valjanu pravni osnovu za stjecanjem vlasništva predmetne čestice darovanjem od majke i nasljeđivanjem pok. sestre, a da mu je majka stekla temeljem dobivenog prava na korištenje od Skupštine općine Zadar 1970. i nesmetanim i mirnim posjedovanjem od 1970. – e dok je predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva je da je stekao vlasništvo predmetne nekretnine temeljem istih činjenica.

5.1. Tužbeni zahtjev i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev nisu osnovani.

6. Iz zk izvadka za predmetnu nekretninu površine 1.771 m2 slijedi da su kao suvlasnici upisani tužitelj i tuženik (l.s. 5-6, 21-22, 68), iz odobrenja za građenje Skupštine Općine Zadar od 29. siječnja 1970. slijedi da se HD (majci tužitelja) odobrava izgradnja jednokatne stambene zgrade na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok iz kopije katastrskog plana od 15. rujna 1995. (l.s. 10) proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu 750 m2 te da je kuća HD izgrađena upravo na toj čestici zemlje

6.1. Nije sporno među strankama da predmetna nekretnina nove izmjere odgovara čest.zem. stare izmjere i oznake 1210/2, 1210/12, 1210/13 i 1210/15, k. o. [katastarska općina].

6.2. Kako dalje proizlazi iz Ugovora o darovanju (l.s. 11-12), HD je 17. siječnja 1996. darovala svome sinu, ovdje tužitelju obiteljsku kuću sagrađenu na čest. zem. [katastarska čestica], garažu i drvarnicu izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] dok je ista u posjedovnom listu broj 849 od 8. svibnja 1998. (l.s. 13-15) upisana i kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

6.3. Iz zapisnika broj Z-862/2005/5960 od 18. studenog 2008. (l.s. 18-20), iz postupka obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], u svezi čest. zem. [katastarska čestica] proizlazi da je bio nazočan punomoćnik suposjednika LD i ND, njihov otac ŠD, utvrđeno je da predmetna čestica odgovara starim čest. zem. [katastarska čestica], da je S naveo da su TD i GD VD nekretninu stekli nasljeđivanjem majke, dok su čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. u rješenju o nasljeđivanju iza smrti HD od 2. listopada 2008. navedene kao vanknjižno vlasništvo. Punomoćnik zz Grada Nina se protivio uknjižbi njihovog prava vlasništva za cijelo te su kao suvlasnici upisani TD i GD VD, svaki za po 375/1771 dijela, a Grad Nin za 1021/1771 dijela.

6.4. Prema sadržaju povijesti posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Zaton proizlazi da svojim položajem odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je od 1972. na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru broj Z-444/72 posjednikom čest. 1210/2 upisana HD dok je 1995. izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] i promjena namjene 1210/2, pa su formirane čest. zem. [katastarska čestica] i evidentirane posjedom HD dok je 1998. od dijela 1210/12 formirana nova čestica 1210/15 i evidentirana posjedom HD. Novom izmjerom 2009. je formirana nova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su kao posjednici upisani TD i GD, svaki za po 375/1771 dijela, a Grad Nin za 1021/1771 dijela. Potom je 2022. došlo do promjene posjednika te su upisani TD za 750/1771 dijela, a Grad Nin za 1021/1771 dijela. Navedeno slijedi i iz prijavnog list (l.s. 50-53, 60-61, 64- 65).

6.5. Iz rješenja posl. broj Z-444/72 (l.s. 56), od 6. ožujka 1972. proizlazi da je na osnovu rješenja Skupštine općine Zadar od 29. siječnja 1971. dozvoljen upis u zemljišnoj knjizi HD kao vlasnice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.6. Kako proizlazi iz skice sudskog očevida te priloženih fotografija, a što i nije sporno među strankama, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Zaton je u cijelosti ograđena betonskim zidom.

7. Svjedok JD je u svome iskazu naveo da na udaljenosti od oko 100m od ED ima svoje gospodarske objekte, da 50-ak godina poznaje tužitelja i njegovu majku, a od kada se sjeća da je ovoj parceli bila sagrađena kuća katnica i to od 970.-ih, a da je bila u cijelosti ograđena betonskim zidom sa svih strana na jednak način kako je ograđena i danas. Tu su živjeli roditelji tužitelja, imali su travnjak i vrt koji su obrađivali. Nakon što su oni preminuli to su dobili ED i njegova sestra, koja je preminula prije nekih 10-ak godina, pa je naslijedio ED. Nikada nije čuo da bi međaši i susjedi osporavali P vlasništvo ove nekretnine. Misli da su roditelji od ED to kupili, ne znam od koga točno, šumarije ili grada, ali zna da su u posjedu ove nekretnine preko 50 godina. Da nekretnina ima nekih 2.000 m2, ne zna koliko je kupila, ali zna da je nešto manje od 2.000 m2 ograđeno oduvijek.

7.1. Saslušan kao svjedok ŽD, poznanik – prijatelj tužitelja od 80 -ih je u bitnome naveo da je od kada je prvi put vidio ovu nekretninu ista u cijelosti bila ograđena nižim betonskim zidom sa svih strana, te da je nekog čudnog oblika, a da je tada na toj većoj površini bio i vrt koji su sadili i obrađivali Antonovi roditelji, koji su tada tamo živjeli jer su bili u mirovini. Ne zna na koji način su Antonovi prednici ovo stekli. Vidio je posjedovni list na kojem je bila upisana Antonova majka, na kojem je bilo više čest. različite kulture i misli da se iznenadio da je tako velika površina te parcele.

7.2. Nadalje, svjedok OD je naveo da je Antonova majka djevojački bila OD, poznavao je čitav njezin život, pretpostavlja da je sa suprugom V kupila od Općine Zadar ovo zemljište, koje je imalo nekih 1.800,1.900 m2 otprilike. Izgradili su i odmah u cijelosti i ogradili čitav taj dio sa betonskim zidom otprilike visokim 1m. Nitko nikad nije mijenjao ove zidove, niti je išta širio, nego su takvi od kada su ih napravili V i HD. Nikada nije čuo da je H itko ovo osporavao. HD da je kupila od Šumarije Zadar kvadraturu koju je odmah i ogradila koliko je kupila, te nakon toga to nitko nikad nije mijenjao. Naime, prije nije bilo Općine Nin, nego je sve to bilo pod Općinom Zadar, odnosno Grad Zadar, a oni su držali da je cijeli taj predio, kojeg zovu Brigovi, bilo vlasništvo Šumarije Zadar. Nije vidio Ugovor, samo zna da od kad je HD to kupila, da je ograđena ta kvadratura, koja kasnije ograda nije mijenjana, pa pretpostavljam da je toliko i kupila.

8. Pred ovim sudom je saslušan i tužitelj koji je naveo da je njegova majka 1971. kupila 750 m2 čestice zemlje stare oznake 1210/10. Kuća se odmah počela graditi na toj nekretnini međutim kako je preko te nekretnine prolazila vodovodna cijev kuća je pomaknuta u izgradnji i nije bila izgrađena na mjestu gdje je trebala biti izgrađena prema projektu, pomaknuta je za oko 15 metara od ceste prema susjedu. Nije točno siguran koja je oznaka čestice koju je majka kupila ali je siguran u površinu. Zidovi oko kuće su podignuti negdje 1973. godine. On je živio u [adresa] i ne zna iz kojeg razloga su zidovi izgrađeni oko veće površine. Ograđeni dio je majka koristila kao vrt, a nitko ju nije smetao niti joj osporavao te se ona 1995. upisala kao posjednica ukupne površine novonastale čestice međutim da on ne zna na koji način. Isto da nije bilo sporno sve do postupka obnove.

9. Odredbom čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZVDSP) je propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. U st. 2. istog članka propisano je na temelju st. 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

9.1. Odredbom čl. 120. st. 1. ZVDSP-a je propisano da se vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla (ugovor o prodaji, ugovor o darovanju) stječe upisom u zemljišnu knjigu u kojoj je situaciji pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige,

9.2. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari time da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten vlasništvo stječe protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 2.), a samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 3).

10. Tijekom ovog postupka je nesporno utvrđeno da je majci tužitelja HD Skupština Općina Zadar 29. siječnja 1970. odobrila izgradnju jednokatne stambene zgrade na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je ista bila upisana kao vlasnica upravo te čestice zemlje površine 750 m2 dok i iz kopije katastrskog plana od 15. rujna 1995. (l.s. 10) proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu 750 m2. Nije sporno da je kuća HD izgrađena upravo na toj čestici zemlje te da je nedugo nakon izgradnje kuće izgrađen oko kuće, u površini kako je to i danas betonski ogradni zid.

10.1. U svezi izgradnje betonskog ogradnog zida su iskazivali svi saslušani svjedoci i tužitelj, a kojim iskazima kao istovjetnima i vjerodostojnima ovaj sud poklanja vjeru. Također je utvrđeno i da prednici tužitelaj, a niti samom tužitelju nije nitko osporavao da koristi ograđeni dio te da su se majka tužitelja, a potom i tužitelj upisali u posjedovnom listu kao posjednici svih čestica zemlje stare oznake od koje je nastala ovdje predmetna čestica. Također je za navesti da i saslušani svjedok OD nije niti znao da HD nije vlasnica predmetne čestice za cijelo jer je isti naveo (što nesporno nije točno) da je ona kupila od Šumarije Zadar kvadraturu koju je odmah i ogradila koliko je kupila, te nakon toga to nitko nikad da nije mijenjao. Također se i iz iskaza svjedoka FD zaključuje da misli da je majka tužitelja kupila cijelu nekretninu u površini koja je ograđena betonskim zidom. Stoga ovaj sud zaključuje da saslušani svjedoci nisu imali saznanja o tome da je HD nakon izgradnje kuće bez ikakve pravne osnove izgradila ogradni betonski zid na način da je sebi prisvojila površinu za preko 1.000 m2 veću nego li je na to imala pravo.

10.2. Tvrdnja tužitelja kako je time što je njegova majka bila upisana kao posjednica predmetne čestice za cijelo (prema starim oznakama) mogla steći valjanu pravnu osnovu ili vlasništvo premetne nekretnine nije osnovana obzirom da sama činjenica da je netko upisan kao posjednik neke nekretnine bez ispunjena svih ostalih potrebnih uvjeta, a posebno poštenja, ne ispunajva sve uvjete potrebne za stjecanjem prava vlasništva.

10.3. Nadalje, ovaj sud nije našao osnovane i navode tužitelja da je tuženik priznao njegovo vlasništvo dozvoljavanjem legalizacije i posjedovnog evidentiranja obzirom da se u navedenim upravnim postupcima ne može utvrđivati ničije pravo vlasništva.

10.4. Naime, u odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, kod dosjelosti kao originalni osnov stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske pretpostavke i to: sposobnost stjecatelja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti zakonom određeno vrijeme. Osim toga, za redovitu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonitost je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kad posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika. Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom prije zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" sprječava početak tijeka dosjelosti.

10.5. Stoga, u odnosu na tvrdnje tužitelja da bi stekao predmetnu nekretninu temeljem dosjelosti odnosno temeljem mirnog i nesmetanog posjeda ovaj sud isto nije našao osnovanim obzirom da je njegova prednica, majka, imala odobrenje Skupštine općine Zadar za gradnju kuće na čest zem. 1210/2 površine 750 m2, te nije mogla ne znati da nije kupila niti da je stekla na neki drugi način čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] pa stoga ista, neovisno što je u posjedovnom listu naknadno upisana kao posjednica svih čestica zemlje od kojih je nastala predmetna, upravo zbog nedostatka potrebnoga poštenja nije mogla steći vlasništvo dosjelošću. Činjenica da je izgradila zid oko cijele ovdje predmetne čestice, koji joj nitko nije osporavao ne daje joj za pravo da bi na taj način stekla vlasništvo cijele nekretnine.

11. Nadalje, u odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja, u postupku preoblikovanja za k. o. [katastarska općina] – Zaton punomoćnik suposjednika LD i GD ND, njihov otac ŠD je naveo da su TD i GD nekretninu stekli nasljeđivanjem majke, dok su čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. u rješenju o nasljeđivanju iza smrti HD od 2. listopada 2008. navedene kao vanknjižno vlasništvo. Prema tome, u postupku preoblikovanja su isticali iste činjenične navode kao u ovoj tužbi obzirom da su svoje pravo izvodili iz prava svoje majke koja je stekla vlasništvo temeljem odobrenja za gradnju od Skupštine općine Zadar na površini od 750 m2.

11.1. Odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 – u daljnjem tekstu: ZZK) mjerodavnog obzirom na vrijeme upisa u postupku preoblikovanja zemljišne knjige propisano je da će zemljišnoknjižni sud oglasiti otvaranje EOP-zemljišne knjige oglasom uz odgovarajuću primjenu odredaba ovoga Zakona o objavljivanju oglasa o otvaranju nove zemljišne knjige.

11.2. Danom otvaranja novoosnovane zemljišne knjige otvara se postupak ispravljanja upisa u sastavljenim zemljišnoknjižnim ulošcima (ispravni postupak članak 180. stavak 3. ZZK). Otvaranje ispravnog postupka zemljišnoknjižni sud mora objaviti javnim oglasom (članak.186 ZZK) u kojem će pozvati sve zainteresirane osobe da prijave svoja neupisana prava, odnosno da prigovore upisima provedenim prilikom sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka.

11.3. Prema odredbi članka 197. stavak 1. ZZK osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku mogu zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom tužbom za ispravak, time da im to pravo da tužbom zahtijevaju ispravak prestaje protekom rokova određenih ZZK za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prigovora (stavak 2.).

11.4. Predmetna tužba na utvrđenje prava vlasništva i trpljenje uknjižbe je podnesena nakon zatvaranja postupka preoblikovanja u EOP – zemljišnu knjigu, a da prednik tužitelja, njegovo otac nije uopće podnio prigovor na upis u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Kako je već navedeno, prema mišljenju ovoga suda, tužitelj ovu tužbu temelji na istom činjeničnom stanju koje je kao takvo postojalo u vrijeme kada je provođen postupak preoblikovanja zemljišne knjige. Prema zaključku broj 3 sa sastanka predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova posl.br.Su-IV-246/2015 od 17. rujna 2015. "rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv tog rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu članka 197. ZZK, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju, tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. U situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju (npr. takva da je stranka naknadno tj. nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka stekla pravo vlasništva) uspjeh tužitelja ovisit će prvenstveno o tome je li ili nije dokazao tužbenu osnovu.

11.5. Stoga u situaciji kada tužitelj ovdje u tužbi tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem majke prije provedbe postupka preoblikovanja zemljišne knjige, te kada je u tom postupku preoblikovanja sudjelovao tužitelj isti je tada znao da sporna nekretnina nije u zemljišnoj knjizi upisana kao njihovo vlasništvo u cijelosti te da je i tuženik suvlasnik. Kako nije poduzimao nikakve radnje, niti je izjavio prigovor, odnosno zatražio ispravak u smislu članka 197. ZZK u za to predviđenom roku (tužba podnesena 21. studenog 2018), takav tužbeni zahtjev je i iz toga razloga valjalo odbiti kao neosnovan.

12. Obzirom da tužitelj nije dokazao navode iz tužbe, odnosno nije dokazao da je njegov posjed zakonit i pošten (savjestan) kroz zakonom propisano vrijeme odnosno da se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi te da nije znao ili mogao znati da stvar koju navodno posjeduje nije njegova, to je valjalo kako tužbeni tako i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev iz svih gore navedenih razloga odbiti kao neosnovan pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. ZPP-a, te sukladno kriterijima utvrđenim Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, nadalje Tarife). Stoga je tuženiku valjalo priznati zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova, zastupanja na ročištima od 23. prosinca 2021, 30. rujna 2024., 31. ožujka 2025. i 18. srpnja 2025. za svaku radnju u iznosu od po 100 bodova, sve uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 1.250,00 EUR.

U Zadru, 2. rujna 2025.

Sutkinja:

Jadranka Nižić-Peroš, univ. spec. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopušteno je izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu, pismeno, u tri primjerka, u roku od l5 dana od dana dostave prijepisa istoga.

DNA:

1. Tužitelju, po punomoćniku,

2. Tuženiku, po punomoćniku.