Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

P-153/2022-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja EB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krpan & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv I. tuženog GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženog ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Tihani Ranđelović, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Hrvoje Krivić, Margareta Krivić, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović u Osijeku, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. srpnja 2025., u prisutnosti I. i II. tuženika osobno, te punomoćnika parničnih stranaka, 2. rujna 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja EB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao neosnovan, a koji glasi:

„Tuženici, i to GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni su trpjeti namirenje tražbine tužitelja, i to EB s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 8.241,62 eura/62.096,49 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima, a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe 29.08.2017. godine pa do isplate, sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika, i to 1/2 + 1/2 dijela 31. Suvlasnički dio: 129/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-31) dijela zk.č.br. 2488, u naravi tri stambene zgrade i dvorište u [adresa], ukupne površine 6219 m2, u naravi stambena zgrada u [adresa],31, ukupne površine 482 m2, u naravi stambena zgrada u [adresa],33, ukupne površine 445 m2, u naravi stambena zgrada u [adresa],35, ukupne površine 477 m2, u naravi dvorište, ukupne površine 4815, sve ukupne površine 6219 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Valpovo, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene."

II. Nalaže se tužitelju EB da I. tuženom GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženom ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.562,50 EUR (dvijetisućepetsošezdesetdvaeuraipedesetcenti), u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Djelomično se odbija zahtjev I. i II. tuženika za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 562,50 EUR (petstošezdesetdvaeuraipedesetcenti), kao neosnovan.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tužitelja EB za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 6.295,25 EUR (šesttisućadvijestodevedesetpeteura dvadesetpetcenti), zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa sve do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo kako su zajmodavac EBC i zajmoprimac TB **.**.2011. sklopili Ugovor o zajmu broj 110503TA, potvrđen od strane javnog bilježnika NB pod brojem OV-3040/11. Tužitelj je 26.6.2016. otkupio potraživanje iz predmetnog ugovora o zajmu temeljem ugovora o ustupu tražbine. Temeljem ugovora o zajmu, u korist citiranog zajmodavca je u nadležnim zk. pod brojem Z-912/11 upisana hipoteka na nekretninama tuženika i to ½ + ½ dijela, 31. suvlasnički dio 129/10000 etažno vlasništvo (E-21) dijela zk.č.br. 2488, u naravi tri stambene zgrade i dvorište u [adresa], ukupne površine 6219 m2, u naravi stambena zgrada u [adresa],31 ukupne površine 482 m2, u naravi stambena zgrada u [adresa],33, ukupne površine 445 m2, u naravi stambena zgrada [adresa],35, ukupne površine 477 m2, u naravi dvorište ukupne površine 4815, sve ukupne površine 6219 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri ovom sudu, Zemljišno knjižni odjel Valpovo, u visini od 6.387,43 eura, u kunskoj protuvrijednosti od 47.000,00 kuna, s godišnjom kamatom od 6,64% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, s rokom otplate 3.10.2013., te s eventualnim ovršnim troškovima. Temeljem rješenja o nasljeđivanju od 10.12.2023., broj O-567/13, donesenog po javnom bilježniku Ružici Gagro iz [adresa], uknjiženo je pravo vlasništva na citiranoj nekretnini u korist ovdje I. i II. tuženika. Navedeno rješenje o nasljeđivanju je provedeno u zk. u postupku koji se vodio pod brojem Z-3140/13. Temeljem ugovora o ustupu tražbine, hipoteka je prenesena u korist tužitelja u nadležnim zk. pod brojem Z-12737/17. Do dana sastava ove tužbe, tuženici su umjesto ugovorenih rata zajma u čiju svrhu je upisana hipoteka, ukupno uplatili iznose navedene u izvatku iz otvorenih stavki. Imajući u vidu navedeno, temeljem članka 336. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugih stvarnih prava, založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika iz založene stvari, a i od svakog trećeg, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno. Tuženici kao vlasnici založene stvari moraju trpjeti namirenje potraživanja tužitelja iz vrijednosti predmeta zaloga, te se stoga temeljem članka 38. Zakona o obveznim odnosima istima omogućuje oslobođenje od trpljenja prodaje založene stvari i to na način da isti plate tužitelju iznos od 92.509,66 kuna zajedno sa zateznom kamatom. Tužitelj se poziva na članak 11. ugovora o zajmu, te navodi kako iz izvatka iz otvorenih stavki je razvidno kako tuženici nisu ispunili svoju obvezu prema zajmodavcu, odnosno kasnije tužitelju, te kako je tražbina tužitelja dospjela u cijelosti.

2. Tuženici su u odgovoru na tužbu naveli kako se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Točno je da su sada pok. TB (kao zajmoprimac) i EBC (kao zajmodavac) 3.5.2011. sklopili ugovor o zajmu 110503TA. Točno je da je na ime EBC upisan zalog u visini od 6.387,43 EUR u kunskoj protuvrijednosti od 47.000,00 kn s godišnjom kamatom od 6,64% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a, s rokom otplate 3,10,2013, te da je temeljem ugovora o ustupu založnog prava hipoteka uknjižena na tužitelja 1.6.2017. Točno je da su tuženici nasljednici iza pok. TB koja je u vrijeme ishođenja zajma bila u teškoj materijalnoj situaciji. 21.8.2017. tuženici su se putem punomoćnika obratili tužitelju radi brisana založnog prava jer je njihova pok. majka na ime zajma dobila iznos od 24.000,00 kn, a tuženici su u posjedu uplatnica iz kojih proizlazi da je vraćeno najmanje 24.772,00 kn raznim pravnim osobama, a prema uputama koje je pok. dobila u „kreditnom uredu“ u Osijeku, Trg A. Starčevića 3, a radilo se o tvrtkama Eocen d.o.o., Zapata usluge d.o.o., Kronos bonum d.o.o., Primorje otprema d.o.o. Sve navedene tvrtke na uplatnicama je Trgovački sud u Rijeci brisao iz sudskog registra jer nisu imali nikakve imovine. Tijekom 2012. godine USKOK je uhitio 18 osoba zbog mahinacija s lihvarskim kreditima, te ih se teretilo za nelegalno stjecanje velike imovinske koristi u visini od 15.000.000,00 kn koji su osnivali brojna trg. društva kako bi prikrili kaznena djela. Tuženici su u posjedu dopisa Roberta Izidora Majića, odvjetnika u Zadru, iz kojeg proizlazi da EBC nakon zaključenja ugovora o zajmu više nije aktivno sudjelovao u daljnjim radnjama i servisu, odnosno naplatama zajma, već je opunomoći trg društvo u RH, odnosno tvrtku koja je u okviru svog poslovanja imala „kreditni ured“ koji je u njegovo ime i za njegov račun vršio usluge dogovaranja, pripreme i održavanja i naplate zajma. Odvjetnik Majić obavještava pok. SB i GB da je otkazao sve punomoći tvrtki koju je opunomoćio, te da je izgubio svaki kontakt, informacije i način komunikacije sa zajmoprimcima. Odvjetnik Majić dostavlja broj računa koji glasi na njegovo ime i na koji da se plaćaju rate, a koji je ugašen nakon akcije USKOK-a. Nije razvidno na koji način je tužitelj došao do „izvoda otvorenih stavki“, tko ih je sačinio budući da isti nije potpisan niti ovjeren, a polazeći od činjenice da su uplate vršene na račune koje je dostavljao kreditni ured, koji je opunomoćio zajmodavac strankama i da zajmodavac u biti nema nikakvih saznanja o visini rata koje su zajmoprimci vraćali, što proizlazi iz dopisa odvjetnika Majica, kao i da navodno nema saznanja da su u ugovore upisivani dvostruko ili trostruko veći iznosi nego što su bili isplaćeni zajmoprimcima i da se radilo o lihvarskim ugovorima. Tužitelj nije dostavio izvode otvorenih stavki tvrtki kojima je po nalogu kreditnog ureda zajmoprimac vraćao rate, već tužbeni zahtjev ne temelji niti na jednom dokazu, odnosno izvodima o plaćenim iznosima na račune tvrtki na koje su rate plaćene.

2.1. Tuženici su u svom podnesku od 28. ožujka 2019. naveli kako osporavaju navode tužitelja u podnesku od 14.1.2019. u cijelosti, osim u dijelu da je ugovor o zajmu potpisan od strane pok. TB i solemniziran od strane javnog bilježnika, te navode da se uzme u obzir da pozajmljeni iznos nije isplaćen u javnobilježničkom uredu. Sama činjenica da je ugovor potpisan od strane pok. TB i GB ne znači samo po sebi da je istinito, ono što je u njemu navedeno i da tuženici nemaju pravo dokazivati suprotno. U odnosu na analitičku karticu koja je dostavljena, ista nije pravo valjana jer na njoj mora biti označeno tko ju je izdao, nije potpisana (iako tuženici ne mogu podnijeti kaznenu prijavu zbog falsifikata), time više jer EBC nije imao otvoren nikakav račun u RH, niti tvrtku, pa nije razvidno tko ju je izdao i od koga ju je punomoćnik tužitelja dobio. Napominju da su na istoj obračunate ugovorne kamate i nakon dospijeća kredita. Tuženici posjeduju originalima uplatnica, te ističu da je ugovor o zajmu broj 110503TA zaključen između pok. TB i GBC nemoralan i u suprotnosti s pozitivnim propisima, odnosno ističu prigovor ništetnosti istog iznad iznosa od 24.000,00 kn, kao i u odnosu na navedenu kamatu u predmetnom ugovoru, budući da se radi o simuliranom pravnom poslu. Tuženici ističu i da EBC nije stvarni zajmodavac, stoga on nije niti mogao prenijeti cesijom tražbinu na tužitelja koja nije njegova, zbog čega je i u tom dijelu ugovor o zajmu, kao i cesija, ništetna i nemoralna. Ističu da je pok. SB bila zaposlena u PPK Valpovo i da je ostala bez posla kad je tvrtka otišla u stečaj. U vrijeme dok je bila zaposlena, podigla je kredit kod PBZ d.d tako da je bila u dugovima zbog nemogućnosti plaćanja režija i nije imala sredstva za život, a imala je srčanih problema, te je od srčanog udara preminula. GB je USKOK-u poslao kaznenu prijavu koju je podnijela pok. SB **.**.2012., te posjeduje original preporuku i povratnicu, no kako je ista preminula, nema saznanja o daljnjem postupku.

2.2. U odnosu na prigovor tuženika mjesne nenadležnosti valja istaknuti kako je tužba prvotno podnijeta Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, a koji sud se, po istaknutom prigovoru, oglasio mjesno nenadležnim, svojim rješenjem broj P-4490/17- 5 od 13. srpnja 2018. i ustupio predmet ovome sudu.

2.3. Kako je tijekom postupka istaknut i prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja, ovaj sud je svojim rješenjem P-1013/2018-26 od 7. svibnja 2021. odbacio tužbu, a koje rješenje je Županijski sud u Osijeku svojim rješenjem broj Gž-1636/2021-2 od 9. veljače 2022. ukinuo i vratio ovome sudu na ponovni postupak. Ovaj sud u odnosu na nedostatak pravnog interesa tužitelja napominje kako je tužitelj (odnosno prvotni vjerovnik) imao ukupno 4 izvornika isprave, a nije dokazao da je sve izgubio, međutim ovaj sud ponovno neće ulaziti u razloge oko postojanja ili ne pravnog interesa, budući da je o istom odlučio viši sud.

2.4. Tužitelj je podneskom od 24.5.2023. nakon provedenog vještačenja uredio tužbeni zahtjev i to na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prilježe spisu i to ugovor o zajmu (stranice 7-11 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (stranica 12 spisa, stranice 23-26 spisa i stranice 154-155 spisa), potvrda javnog bilježnika od 3.5.2011. (stranica 13 spisa), ugovor o ustupu tražbine (stranice 14-20 spisa), rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Valpovo od 8.6.2017., broj Z- 12737/17 (stranice 21-22 spisa), izvadak iz otvorenih stavki (stranice 27-28 spisa), dopis Hrvatske javnobilježničke komore od 21.11.2016. (stranica 38 spisa), uplatnice (stranice 48-57 spisa i stranice 131-135 spisa), obavijesti kreditnog ureda (stranice 58- 60 spisa), novinski članci o akcijama USKOK-a (stranice 61-62 spisa), dopis odvjetnika Roberta Izidora Majića u Zagreba od 23.7.2012. (stranice 63-65 spisa), tekst objave Ri Tt-13/1506-2 od 28.2.2013. (stranice 66-67 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (stranice 68-79 spisa i stranice 82-84 spisa), članak iz novina (stranice 80-81 spisa), potvrda o primitku preporučene pošiljke (stranice 129-130 spisa), aplikacija- zahtjev za zajam stana (stranice 143-150 spisa), dopis odvjetnice Branke Paprić u Osijeku od 21.8.2017. (stranica 151 spisa), kaznena prijava od 6.8.2012. (stranice 152- 153 spisa), izjava o činjenicama (stranice 157-160 spisa), opći uvjeti, odredbe i klauzule posuđivanja novca – zajmovi (stranice 161-164 spisa), izjava o jamstvu (stranica 165 spisa), pismo namjere/ponuda (stranice 166-169 spisa), dopisi Primorje Otprema d.o.o. (stranice 170-171 spisa), izjava korisnika zajma (stranice 172-173 spisa), zahtjev i isplatnica (stranice 174-177 spisa), očitovanje (stranice 179 spisa), izvornici ovjerenog očitovanja tužitelja zajedno s apostilom, te ovjerene izjave o činjenicama zajmodavca ŠBC zajedno s apostilom (stranice 179- 194 spisa), optužnica USKOK-a od 14.1.2013. (stranice 200-206 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 6.6.2017., broj P-4731/16-19 (stranice 210- 211 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama od 8.11.2018., broj P-306/2016 (stranice 224-225 spisa), zapisnik Županijskog suda u Zagrebu od 29.9.2016., broj K-Us-55/14 (stranice 272-274 spisa), zapisnik Županijskog suda u Zagrebu od 7.9.2021., broj K-Us-55/14 (stranice 275-279 spisa). Izvršen je uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4490/2017. Provedeno je financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještaku BB, dipl.oec. (Posrednik d.o.o.), čiji nalaz i mišljenje 8.5.2023. je pročitan (stranice 342- 360 spisa). Saslušani su vještak BB, dipl.oec., svjedokinja VB,

I. tuženi GB i II. tuženi ŠB.

3.1. Na raspravi održanoj kod ovog suda 15. srpnja 2025. odbijeni su dokazni prijedlozi punomoćnika tužitelja za saslušanjem javne bilježnice NB, te svjedoka iz kaznenog postupka i to ĐB, DB, FB, CB, UB, JB i ĆB, kao i za grafološkim vještačenjem. Naime sud smatra kako saslušanjem javne bilježnice NB o potvrđivanju ugovora o zajmu iz svibnja 2011. nije smisleno, budući da je bi od potvrđivanja do saslušanja proteklo i više od 14 godina, pa je logično kako navedenim dokaznim prijedlogom bi se samo odugovlačio postupak. Također u odnosu na druge predložene svjedoke, valja istaknuti kako su isti predloženi na okolnost poslovanja kreditnih ureda i kaznenog djela, a što nije predmet ovoga spora. U odnosu na grafološko vještačenje ovome sudu isto nije potrebno, budući da se radi o dokumentu koji je potpisan na dan realizacije predmetnog zajma od strane kreditnog ureda, pa je ovome sudu navod I. tuženika GB kako se ne sjeća potpisa na izjavi sa lista 173 spisa životan i logičan (jer je moguće kako je taj dan potpisivao više isprava), te stoga nije potrebno bilo provoditi vještačenje koji bi također bespotrebno odugovlačilo ovaj postupak.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan je u cijelosti.

5. Predmet spora je utvrđenje da su tuženici dužni trpjeti namirenje tužitelja u iznosu od 8.241,62 eura zajedno sa zateznim kamatama i to sudskom prodajom založenih nekretnina u suvlasništvu tuženika, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

6. U postupku nije sporno da su pok. TB, kao zajmoprimac i TBC, kao zajmodavac sklopili ugovor o zajmu 3.5.2011., kao i da je upisan zalog u visini od 6.387,43 EUR u kunskoj protuvrijednosti. Da je predmetnim Ugovorom o zajmu ugovorena kamata od 6,64% godišnje. Nije sporno da je temeljem ugovora o ustupu hipoteka uknjižena na tužitelja 1. lipnja 2017. Također nije sporno da su tuženici nasljednici iza pok. MB.

7. Među strankama je sporno ima li tužitelj pravni interes za podnošenje hipotekarne tužbe. Također je sporno i koliki iznos zajma je isplaćen pok. TB, odnosno radi li se to o iznosu od 24.000,00 kuna ili o iznosu od 47.000,00 kuna, kako je to navedeno u ugovoru. Također je sporno duguju li u cijelosti tražbinu ili je ona djelomično (posljedično ranije navedenom) u cijelosti isplaćena. Sporno je i jesu li i kako vršene uplate tužitelju. Sporno je i da li je predmetni Ugovor o zajmu protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

8. Iz ugovora o zajmu (stranice 7-11 spisa) proizlazi kako je 3. svibnja 2011. sklopljen ugovor o zajmu između NBC, kao zajmodavca i MB, kao zajmoprimca, te GB kao jamca, gdje je u članku 1. navedeno kako niti jedna osoba nije vjerovnik sukladno članku 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju, potom je dalje u ugovoru navedeno kako je glavno osiguranje vraćanja zajma zalog suvlasničkog dijela kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to 31. etaža, stan 14 u prizemlju u k. o. [katastarska općina]. Također se navodi kako je predmet ovog ugovora zajam u iznosu od 6.387,43 EUR, a izdavanje predmetnog zajma namijenjeno je financiranju ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca, te potpisom ovog ugovora korisnik zajma potvrđuje primitak ugovorenog iznosa. Ugovoreni iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosi 47.000,00 kuna prema srednjem tečaju HNB. Ugovorni odnos sklapa se na razdoblje od 29 mjeseci, točnije do 3.10.2013. Zajam se vraća u 29 jednakih rata od 239,00 eura mjesečno, i to ista dospijeva svakog trećeg dana u mjesecu. Ugovorena je i valutna klauzula na koju se obračunavaju kamate od 6,64% godišnje. Nadalje je navedeno kako je korisnik zajma obvezan uplaćivati mjesečne rate na žiro račun zajmodavca ili ako zajmodavac odredi i ovlasti pravnu osobu koja će zaprimati uplate na svojoj blagajni ili žiro računu. Nadalje se korisnik zajma i jamac usuglašavaju da se na temelju ovog ugovora može provesti ovrha na nekretnini, radi naplate tražbine iz ugovora. Također se istim ugovara ovršnost ugovora kao javnobilježničke isprave. Predmetni ugovor je sačinjen u šest primjeraka, od čega četiri preuzima zajmodavac, jedan korisnik zajma i jedan javni bilježnik.

8.1. Iz izvadaka iz zemljišnih knjiga (stranica 12 spisa) proizlazi kako je TB vlasnica u cijelosti nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina].

8.2. Iz potvrde javnog bilježnika od 3.5.2011. (stranica 13 spisa) proizlazi kako je navedeni ugovor potvrđen kod javnog bilježnika NB iz [adresa], broj OV- 3040/11, 3.5.2011.

9. Iz ugovora o ustupu tražbine (stranice 14-20 spisa) proizlazi kako je TBC, zastupan po ČB, kao cedent sklopio s EB, zastupan po SBC, kao cesionarom, temeljem kojeg ugovora se ustupa tražbina cedenta prema cesusu (GB i TB) i prenosi založno pravo upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina]. Potpisi BBC i ČB su ovjereni od strane javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba.

10. Iz rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Valpovo od 8.6.2017., broj Z-12737/17 (stranice 21-22 spisa) proizlazi kako je na temelju ugovora o ustup tražbine od 26.6.2016. uknjižuje se prijenos založnog prava na nekretninama GB i ŠB.

11. Iz izvadaka iz zemljišnih knjiga (stranice 23-26 spisa) proizlazi kako su za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], suvlasništvo E-31, k. o. [katastarska općina] upisani kao suvlasnici, tuženici.

12. Iz izvatka iz otvorenih stavki (stranice 27-28 spisa) proizlazi kako tuženici duguju iznos od 47.000,00 kuna na ime glavnice, te iznos od 45.509,66 kuna, na ime kamata, odnosno ukupno 92.509,66 kuna. Iz navedenog izvoda je vidljivo kako tuženici niti jednom nisu uplaćivali ugovorene rate.

13. Iz dopisa Hrvatske javnobilježničke komore od 21.11.2016. (stranica 38 spisa) proizlazi kako, na temelju informacija u slučajevima da jedna ugovorna strana potvrđuje privatnu ispravu tada se samo ta ugovorna strana može smatrati strankom u postupku.

14. Iz uplatnica (stranice 48-57 spisa i stranice 131-135 spisa) proizlazi kako su pok. TB i GB mjesečno uplaćivali iznose od po 1.760,00 kuna, a u razdoblju od 1. lipnja 2011. pa do lipnja 2012., kao i da je uplaćen iznos od 1.897,00 kuna, na ime procjene.

15. Iz obavijesti kreditnog ureda (stranice 58-60 spisa) proizlazi kako isti obavještava da neće raditi u razdoblju od 23.12.2010. do 10.1.2011., te da u tom razdoblju se uplaćuje na žiro račun društva Mandat d.o.o., a koji račun je otvoren samo dva tjedna dok su na godišnjem odmoru, dok sve daljnje uplate je potrebno vršiti u kreditnom uredu. Također je stavljena ista obavijest za razdoblje od 30.7.2011. do 16.8.2011. s time da se uplate u tom razdoblju vrše na račun Ari 9000 d.o.o. Nadalje se obavještava kako će poslovanje kreditnog ureda od 4.4.2012. preuzeti tvrtka Kronos Bonum d.o.o., umjesto Primorje oprema d.o.o., s time da se po pitanju obveza stranaka ništa ne mijenja, osim tvrtke koja vodi poslovanje ureda.

16. Iz novinskih članaka o akcijama USKOK-a (stranice 61-62 spisa) proizlazi kako je donesen nalog o provođenju istrage protiv 18 osumnjičenika, i to 17 hrvatskih državljana i jednog slovenskog državljanina zbog sumnje za počinjenje lihvarskih ugovora u razdoblju od 2007. do 2011. na području Republike Hrvatske, na način da su osnovali brojna trgovačka društva, te otvarali kreditne urede. Nadalje se terete kako su nudili strankama sklapanje ugovora o zajmovima čije potpisivanje su uvjetovali time da zajmoprimci moraju potpisati ugovore sa znatno većim iznosima od stvarno isplaćenih iznosa, te odredbama o znatnim novčanim kaznama za odstupanje od dogovorene dinamike otplate zajma. Na opisani način zajmovi su odobreni najmanje 161 osobi, s time da su osumnjičeni pribavili korist od najmanje 15.000.000,00 kuna.

17. Iz dopisa odvjetnika Roberta Izidora Majića u Zagreba od 23.7.2012. (stranice 63- 65 spisa) proizlazi kako je isti kao punomoćnik SB E obavijestio SB i GB da uplate izvršava na račun odvjetnika, to iz razloga jer su u javnosti krajem svibnja 2012. izašle informacije o istrazi kreditnih ureda u vezi lihvarenja i nezakonitih radnji.

18. Iz teksta objave Ri Tt-13/1506-2 od 28.2.2013. (stranice 66-67 spisa) proizlazi kako je Trgovački sud u Rijeci pokrenuo postupak brisanja društva Primorje otprema d.o.o.

19. Iz povijesnih izvadaka iz sudskog registra (stranice 68-79 spisa i stranice 82-84 spisa) proizlazi kako su trgovačka društva ZAPATA USLUGE d.o.o., KRONOS BONUM d.o.o., PRIMORJE OTPREMA d.o.o. i INSTANTER d.o.o. (osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje je tužitelj) brisani iz sudskog registra.

20. Iz članka iz novina (stranice 80-81 spisa) proizlazi kako je navedeno da G EB, na društvenoj mreži je prijatelj s PB koje je kreditiralo umiroveljnike Š.

21. Iz aplikacija-zahtjeva za zajam stana (stranice 143-150 spisa) proizlazi kako pok. TB prezentira svoj stan, kao i zgradu gdje se isti nalazi, s time da u istom prileži i očitovanje EB, a koje se odnosi na tijek ovog postupka.

22. Iz dopisa odvjetnice Branke Paprić u Osijeku od 21.8.2017. (stranica 151 spisa) proizlazi kako ista poziva tužitelja na dogovor u svezi brisanja upisanog zaloga.

23. Iz kaznene prijave od 6.8.2012. (stranice 152-153 spisa) proizlazi kako je pok. TB podnijela kaznenu prijavu protiv tužitelja i T N radi sumnje na udruživanje za počinjenje kaznenog djela i lihvarskih ugovora, u kojoj prijavi navodi kako je podnijela zahtjev za odobrenje kredita kreditnom uredu uz zalog nekretnine, te je temeljem istog sklopljen ugovor o zajmu, pa da je radi ostvarenja istoga morala ići u Zagreb gdje joj je isplaćen iznos od 24.000,00 kuna „na ruke“, dok je na njezinu nekretninu uknjižena hipoteka u iznosu od 6.387,43 EUR s planom otplate na 29 jednakih mjesečnih rata u iznosu od 1.759,00 kuna. Nadalje navodi kako nakon solemnizacije predmetni ugovor od strane javnog bilježnika nije dobila, te je do sada uplatila 13 od 29 rata.

24. Iz izvadaka iz zemljišnih knjiga (stranice 154-155 spisa) proizlazi kako su tuženici upisani kao suvlasnici u po 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], te je po teretovnicu upisan zalog pod brojem Z-912/11 u iznosu od 6.387,43 EUR uvećan za kamate i eventualne troškove za korist TBC, dok je pod brojem Z-12737/2017 upisan ustup tražbine založnog prava za korist tužitelja u odnosu na predmetni zalog.

25. Iz općih uvjeta, odredbi i klauzula posuđivanja novca – zajmova (stranice 161-164 spisa) proizlazi kako kreditni ured Primorje otprema d.o.o. pomaže osobama ostvariti zajmove preko različitih zajmodavaca na tržištu, kao i da su iste potpisali osobno pok. TB i GB.

26. Iz izjave o jamstvu (stranica 165 spisa) proizlazi kako primorje otprema d.o.o. daje zajmodavcu VBC u vezi investiranja zajma stranci TB garanciju do visine 100% obveza nje do njega, te da će ako stranka odlučiti upotrebljavati njihov servis zaprimanja uplata, svaku uplatu proslijediti do njega odmah, uz dodatnu 10% kamatu.

27. Iz pisma namjere/ponude (stranice 166-169 spisa) proizlazi kako društvo Primorje otprema d.o.o. daje ponudu VBC da će isti, ukoliko financira posao zajma dati mu garanciju od 100%.

28. Iz dopisa Primorje Otprema d.o.o. (stranice 170-171 spisa) proizlazi kako TB i GB plaćaju sve rate za pokriće njihovih obveza, međutim na osnovu dogovora sve uplate će primarno pokriti postojeće obveze GB, a nakon toga će one pokrivati potraživanje ĐBC.

29. Iz izjave korisnika zajma (stranice 172-173 spisa) proizlazi kako SB i GB izjavljuju kako nisu u nuždi, teškoj financijskoj situaciji i slično.

30. Iz zahtjeva i isplatnica (stranice 174-177 spisa) proizlazi kako je TB podnijela zahtjev za kredit u visini od 35.000,00 kuna na rok otplate od 36 mjeseci, s ratom od 1.600,00 kuna mjesečno, a radi adaptacije stana, te kao instrument osiguranja otplate bude nekretnina vrijednosti 37.000,00 eura. Iz isplatnice je nadalje vidljivo kako je TB zaprimila iznos od 47.000,00 kuna, za isplatu po ugovoru.

31. Iz optužnice USKOK-a od 14.1.2013. (stranice 200-206 spisa) proizlazi kako je podignuta optužnica protiv više okrivljenika koje se odnosi na razdoblje od 2007. do 2012. godine da su isti sklapali već broj lihvarskih ugovora i tako pribavljali imovinsku korist na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske, te su radi prikrivanja istoga korišteno više trgovačkih društava, a između ostaloga i Ari 9000 d.o.o., Primorje otprema d.o.o., Kronos bonum d.o.o. i Zapata usluge d.o.o. Također je vještačenjem utvrđeno kako su SB i GB sklopili više ugovora o zajmu na ukupan iznos glavnice od 50.775,03 kune, a u novcu im je stvarno isplaćeno 25.000,00 kuna, dok je plaćeno ukupno 23.297,00 kuna, pri čemu su oštećeni za iznos od 41.932,20 kuna.

32. Radi utvrđenja spornih činjenica, sud je saslušao I. tuženog GB koji je iskazao kako je on sin pok. TB, te je njoj bio potreban novčani iznos od oko 25.000,00 kuna, pa je zbog toga otišla u kreditni ured u Osijeku gdje ju je on osobno i odvezao, međutim nije s njom ulazio u navedeni ured, te su joj tamo rekli kako je uvjet da bi dobila traženi novčani iznos da on bude sudužnik na predmetnom ugovoru. Također joj je tamo rečeno kako se sva isplata i potpisi vrše u Zagrebu, te su potom njih oboje radi realizacije navedenog ugovora otišli u Zagreb, prvo u kreditni ured, gdje ih je dočekao djelatnik, odveo ih kod javnog bilježnika prilikom čega im nije pokazivao ugovor, te je kod javnog bilježnika sve bilo zbrzano, gdje im nije bio pročitan niti protumačen ugovor, a on osobno nije pregledavao ugovor a nakon kojeg potpisa ugovora su otišli u sobu i to zajedno s djelatnikom kreditnog ureda u Zagrebu sa strancem, TB i on su tamo bili prisutni. Ističe kako im je tada uručen novac, te su potom djelatnik iz Zagreba i taj stranac pričali sa strane, a on i TB su prebrojali novac i rekli im „to je to, u redu“. Ističe kako se radilo o novčanom iznosu od oko 24.000,00 kuna, a zamijetio je da navedeni iznos nije upisan u ugovor o zajmu, već veći iznos i to tek povratkom u [adresa], nakon čega je on nakon nekog vremena otišao u kreditni ured Osijek raspitati se zašto je navedeni novčani iznos upisan, gdje su mu rekli da je to tako i da je on to potpisao, te nema nikakvu drugu informaciju. Iskazuje kako su uplate vršene u kreditnom uredu u Osijeku, a koje uplate su bile vršene na različite firme koje su glasile Primorje otprema i slično, budući da je nekada i on osobno vršio uplate, te nakon što se zatvorio kreditni ured u Osijeku, nije se imalo gdje plaćati, a njegovu majku su zvali nakon 5-6 mjeseci koji su joj tada rekli da je zatvoreno i da ne može vršiti daljnje uplate. Nakon toga su im telefonskim putem rekli da će im se javiti gdje će biti novi ured otvoren, međutim nisu više zvali. Ističe kako je isplaćen ukupan iznos od 24.700,00 kuna. Iskazuje i kako je za predmetni zajam upisan zalog na nekretnini koja je tada bila u vlasništvu TB. Nije znao u trenutku kada je skupa s SB išao u Zagreb koja osoba se navodi kao zajmodavac u predmetnom ugovoru o zajmu, a on se osobno obraćao tj. njegova majka kreditnom uredu Zagreb, njemu nije rečeno da će kao zajmodavac biti upisana neka druga osoba, a ističe kako je prvi puta stranca vidio u kreditnom uredu Zagreb i ne zna tko je zajmodavac. Iskazuje kako je ugovor već bio kod javnog bilježnika te nije vidio zajmodavca da osobno potpisuje ugovor i nije se ostavljalo vremena za čitati ugovor. Ističe kako je namjera TB bila za podizanje zajma iz razloga jer je htjela zatvoriti dugove koji su se prvenstveno odnosili na režijske troškove, a ni on u to vrijeme nije bio zaposlen. Iskazuje kako su se na uplatnicama mijenjali nazivi trg. društava, a tek je mogao saznati na koje će se trg. društvo odnositi uplatnica kada bi pristupio u kreditni ured uplatiti novac i prilikom koje uplate bi primio potvrdu o uplati u kojoj bi bilo vidljivo na kojeg trg. društvo bi bila vršena uplata. Uplate su uvijek vršene gotovinom i iste su vršene samo u kreditnom uredu Osijek. Iskazuje kako ga trg. društva s uplatnica nisu nikada kontaktirali, a poznato mu je da je pok. TB podnijela kaznenu prijavu, a kaznena prijava je bila na okolnost prvo da se ne može uplaćivati, a potom je izašla i afera koja je bila vezana uz prijevare za zajmove. Nadalje iskazuje kako je kaznena prijava bila poslije afere koja je izašla u medijima i ista se odnosila na okolnost prijevare i udruženje zločinačke organizacije pri USKOK-u. Nije siguran je li pok. TB čitala ugovor o zajmu po povratku iz Zagreba, a ističe kako su u Zagrebu čitali on i TB ugovor možda jednu minutu i to kod javnog bilježnika prilikom potpisa istog, te se ne sjeća o kojim se apoenima radilo kad mu je bio uručen predmetni novac, međutim sjeća se kako se nije radilo o istim apoenima, odnosno bili su miješani. Iskazuje kako nisu imali vremena za čitanje ugovora, nisu zahtijevali da im se isti pročita kod javnog bilježnika, a također im nitko nije zabranio čitati ga, već su se svi samo požurivali. Nije mu poznato da je on, odnosno njegova majka pok. SB, davali kakav potpis i izjavu o stanju nužde, a nakon što mu je predočena izjava s lista 173 spisa, ističe kako mu nije poznato da je on istu potpisao, te mu također nije poznato je li to njegov potpis. Ističe kako mu nije poznato je li istican kakav prigovor od strane njegove majke na rješenje o upisanom zalogu, a ističe kako se kreditnom uredu nisu pismeno obratili vezano uz iznos koji je naveden u ugovoru o zajmu, a također mu nije poznato jesu li bile rečene za koje osobne prilike je potreban kredit u kreditnom uredu. Iskazuje kako je u to vrijeme prilikom sklapanja predmetnog ugovora SB živjela sama.

32.1. Sud je u cijelosti povjerovao iskazu I. tuženog GB iz razloga što je vrlo detaljno i uvjerljivo govorio o cjelokupnom događaju. Za napomenuti je da je tuženik jasno odgovarao na sva postavljena pitanja zbog čega je sud ocijenio da njegov iskaz zajedno s ostalom materijalnom dokumentacijom u spisu daje jednu logičnu i smislenu cjelinu.

33. U svom iskazu, II. tuženi ŠB je iskazao kako je pok. TB njegova majka. Ističe nadalje kako mu nije bilo poznato da je njegova majka sada pok. TB podizala kakav kredit u kreditnom uredu jer je on u to vrijeme živio u [adresa], a također mu nije poznato niti na koji način je kredit podizan, te je za isto tek saznao nakon njezine smrti. Potom iskazuje kako je za upisni zalog saznao tek naknadno budući da on osobno nije bio na ostavinskoj raspravi jer je u to vrijeme bio u Kanadi. Pretpostavlja da njegova majka pok. TB nije htjela da on išta osobno zna o tome, a nije mu niti poznato jesu li vođeni kakvi drugi postupci, kazneni i slično u vezi ovog predmeta.

33.1. Navedeni iskaz je dan uvjerljivo, međutim, isti, radi razrješenja ovoga spora nije od utjecaja, budući da II. tuženi ŠB nema saznanja o činjenicama bitnim za rješavanje ovoga spora.

34. Saslušana na raspravi, svjedokinja VB je iskazala kako poznaje pok. TB budući da je GB sestrin muž, a ističe kako joj je poznato da je pok. Antonija Turalija 2010., odnosno 2011. godine sklopila ugovor o zajmu, a to joj je poznato jer je ona imala isto kredit kod istog kreditnog ureda, prije nego je pok. TB sklopila predmetni ugovor. Također joj je navedeno poznato iz razgovora s obitelji, pa joj je poznato da je pok. SB na ime zajma primila novčani iznos od 22.000,00 ili 24.000,00 kuna, a to joj je poznato jer je tako rekao I. tuženik, a i oni su imali isto iskustvo budući da su oni dobili iznos od 22.000,00 kuna, a bila je upisana hipoteka na iznos od oko 8.500,00 eura. Iskazuje kako je i pok. TB govorila kako je primila iznos od 22 ili 24.000,00 kuna. Iskazuje kako je ona osobno vidjela predmetne ugovore o zajmu i to nakon što je podnijela kaznenu prijavu USKOK-u za svoj ugovor o zajmu, a to je sve bilo par godina nakon što je sklopljen ugovor o zajmu. Ističe nadalje kako je u njezinom slučaju bio upisan zalog, a da nije sigurna je li to isto bilo prilikom sklapanja ugovora o zajmu pok. TB. Iskazuje kako joj nije poznato na koji iznos je predmetni ugovor o zajmu sklopljen, odnosno o kojem se točno iznosu radi. Nadalje iskazuje kako joj je poznato da je novac isplaćivan za predmetni zajam, a na način da se novac nosio u kreditni ured i ističe kako je par puta zajedno išla s pok. TB, a prilikom kojih posjeta bi ista uplaćivala novac u kreditni ured, s time da samo osobno s njom nije išla u ured, već su išli do grada. Iskazuje kako je bilo pravilo da se novac nosi u kreditni ured, nakon koje uplate bi dobili potvrdu. Ističe kako je u potvrdu stajao naziv firme, ali nije bilo isto, nazivi su se mijenjali, pa je tako znalo pisati da se radi o TD Primorje otprema, Eos i slično. Iskazuje kako nije ulazila u to zašto se mijenjaju nazivi, već je bilo bitno da se obveze otplaćuju. Ističe kako joj je poznato da dug nije u cijelosti vraćen, a jer nije postojala mogućnost uplate i to joj je poznato jer joj je tako rekla TB. Iskazuje kako je bilo nemoguće uplatiti zbog toga što bi se zatvarao ured, a nakon što su se primali poziv i nakon što se govorili da se dođe na određeno mjesto, dolaskom na koje nije bilo nikoga, odnosno isti su bili zatvoreni, a pok. SB joj je rekla kako je primala i pozive da joj se prijeti i da su radi toga bili zvani njezini susjedi. Pok. TB podigla novac zbog loše financijske situacije u kojoj je bila. Ističe kako je sama živjela, isti joj je bio potreban radi namirenja životnih potreba. Iskazuje da je sva papirologija se vršila u kreditnom uredu u Osijeku, kao i sve uplate za dogovoreni mjesečni zajam, međutim isplata je bila u Zagrebu, a poznato joj je da se išlo u Zagreb budući da je tako rekla TB, a i u njezinom slučaju je bio jednaki način. Iskazuje kako je kao zajmodavac bio upisan DBC, odnosno kreditni ured je tako rekao TB budući da je spominjao investitore u EU. Iskazuje kako joj je SB rekla da je navedeni novac dobila od zajmodavca i sjeća se da je tom prilikom ista bila uznemirena. Iskazuje i kako je ona također u istom kreditnom uredu kao i pok. SB sklopila ugovor o zajmu, a kreditni ured je zatvoren prije otprilike 10 godina, te se isti potom otvarao više puta na različitim lokacijama. Ona nije osobno bila prisutna prilikom sklapanja predmetnog ugovora o zajmu, niti je bila prisutna u trenutku isplate novca iz predmetnog ugovora o zajmu, a iskazuje i kako nije vidjela povremene uplate koje je pok. TB vršila u kreditnom uredu. Također joj nije poznato je li pok. TB prilikom sklapanja ugovora o zajmu govorila svoje životne okolnosti i razloge zbog čega joj je potreban novčani iznos. Iskazuje i kako se ne sjeća je li pok. TB brojala novac prilikom isplate.

34.1. Sud je u cijelosti povjerovao iskazu svjedokinje VB iz razloga što je vrlo detaljno i uvjerljivo iskazivala, a za napomenuti je da je svjedokinja jasno odgovarala na sva postavljena pitanja zbog čega je sud ocijenio da njezin iskaz zajedno s ostalom materijalnom dokumentacijom u spisu daje jednu logičnu i smislenu cjelinu.

35. Iz provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku BB, dipl.oec. (Posrednik d.o.o.) utvrđeno je da uzimajući u obzir podatke iz predmetnog ugovora o zajmu, te uplatnice koju je dostavila punomoćnica tuženika, dug tuženika prema tužitelju na dan 12.6.2012. (datum zadnje uplate povrata zajma) iznosi 4.983,48 eura. Visina tužiteljevog potraživanja s obračunatim zateznim kamatama na dan 3.7.2017. (datum obračuna prije dostave tužbe) iznosi 8.241,62 eura. Prednji obračuni rađeni su temeljem predmetnog ugovora, isplatnice i uplatnice koji su popisani od obje ugovorne strane, te su vjerodostojni knjigovodstveni dokumenti, a stvar je suda koji će od danih obračuna prihvatiti.

36. Nalaz i mišljenje vještaka financijsko-knjigovodstvene struke prihvaćen je u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

37. Saslušan na raspravi od 15. svibnja 2025. vještak BB, dipl.oec. (Posrednik d.o.o.) iskazao je kako ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 8. svibnja 2023., te dodao kako je predmetni nalaz i mišljenje izradio na način da je isplaćeno u cijelosti po ugovoru o zajmu, a ukoliko bi se uzelo u obzir da je TB primila iznos od 24.000,00 kuna, tada bi njezina obveza bila sukladno stranicama 8 i 9 nalaza i mišljenja (stranice 349-350 spisa), te ističe i kako i da je primila iznos od 24.000,00 kuna, ali i iznos kako je to navedeno u ugovoru o zajmu, dug bi postojao, a sada bi isti bio veći zbog proteka vremena, odnosno zateznih kamata. Navodi kako je u svom nalazu i mišljenju obuhvatio uplate koje su bile vršene sukladno uplatnicama koje je priložio tuženik.

37.1. Na upit punomoćnice tuženika da li u knjigovodstvenoj ispravi mora biti naveden identitet osobe koja je isto sastavila, vještak je odgovorio kako knjigovodstvena isprava mora biti uredna i vjerodostojna, uredna znači da ista sadrži sve potrebne podatke, dok vjerodostojno znači da se iz iste može utvrditi pravni smisao osobnog događaja. Osnovna isprava mora biti potpisana, a nigdje nije propisano da mora biti vidljivo i čitljivo tko je istu potpisao.

37.2. Na daljnji upit punomoćnice tuženika vještak može potvrditi kako je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da postoje isplatnice iz kojih se ne može utvrditi tko ih je potpisao kao isplatitelj, no i dalje stoji kod naprijed navedenog, a nakon što mu je postavljen upit u vezi članka 8. stavka 3. Zakona o računovodstvu, gdje je navedeno da mora biti identifikacija sudionika poslovnog događaja, navodi da s računovodstvene struke to ne znači da mora biti napisano ime i prezime, već potpis, a u svakom trg. društvu je poznato tko je na kojem radnom mjestu je radio. Može pojasniti kako bi izvršio zadatak vještačenja, apsolutno nije bilo bitno tko je knjigovodstvenu ispravu potpisao, pogotovo uzimajući u obzir sve naprijed navedeno.

38. U ovom postupku utvrđeno je sljedeće:

- da je pok. TB podnijela zahtjev za kredit od 35.000,00 kuna

- da je ista uplatila iznos od 1.897,00 kuna društvu EOCEN d.o.o. (list 52 spisa), na ime procjene, i to 27.4.2011.

- da su TB, kao zajmoprimac i GB, kao solidarni jamac s TBC, kao zajmodavcem sklopili ugovor o zajmu 3.5.2011. u kojem ugovoru je navedeno kako je predmet ugovora zajam u iznosu od 6.387,43 EUR, u kunskoj protuvrijednosti iznos od 47.000,00 kuna

- da su TB i GB u razdoblju od 1. lipnja 2011. do 12. lipnja 2012. uplaćivali iznose od po 1.760,00 kuna mjesečno u kreditnom uredu, i to trgovačkim društvima Primorje otprema d.o.o., Ari 9000 d.o.o., Kronus bonum d.o.o., Zapata usluge d.o.o., dakle ukupan iznos od 22.875,00 kuna

- da su podnijete kaznene prijave protiv poslovanja kreditnih ureda, te su radi toga 23. srpnja 2012. tuženici da novčane obveze ispunjavaju sada na račun odvjetničkog društva

- da je TB podnijela kaznenu prijavu 2. kolovoza 2012., radi sumnje na počinjenje kaznenog djela

- da je podignuta optužnica protiv više okrivljenika gdje su za počinjenje kaznenih djela korištena i trgovačka društva Ari 9000 d.o.o., Primorje otprema d.o.o., Kronos bonum d.o.o. i Zapata usluge d.o.o.

- da je 21. lipnja 2016. sklopljen ugovor o ustupu tražbine između TBC, zastupan putem ČB i tužitelja, zastupan putem SBC predmet kojeg ugovora je ustup tražbine ugovora o zajmu između TBC i pok. TB i GB.

39. Dakle, s obzirom na izloženo, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju cjelokupnog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.

40. Člankom 336. stavkom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. -dalje u tekstu: ZV) propisano je založni dužnik ima pravo od svagdašnjega vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno. Odredbom članka 322. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. – dalje u tekstu: ZOO.) je propisano da je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

41. Sukladno svim navedenim utvrđenjima ovaj sud je utvrdio kako je pok. TB bila osoba starije životne dobi, sama je živjela, te nije mogla samostalno podmirivati mjesečne račune, odnosno osnovne životne potrebe. Također je i ranije ostala bez posla, a budući da je poslodavac PPK Valpovo, gdje je ista bila zaposlena otišao u stečaj, pa je i iz toga razloga i ranije imala kredit, gdje su joj se obveze dodatno kasnije nakupile. Stoga je otišla u kreditni ured kako bi dobila kredit.

41.1. Ovaj sud nadalje naglašava kako je stava da je pok. TB isplaćen iznos manji nego što je naveden u ugovoru o zajmu (24.000,00 kuna, umjesto 47.000,00 kuna), a to iz razloga jer je tako iskazao I. tuženik GB, kojemu je to bilo poznato i svjedokinja VB, kojoj je tako rekla pok. TB. Nadalje navedeni zaključak potvrđuje i zahtjev za kredit koji je potpisala pok. TB (list 175-176 spisa), a koji se odnosio na novčani iznos od 35.000,00 kuna, pa je stoga ovome sudu nelogično da se odobri kredit na veći iznos od traženoga, već je moguće da se isti odobri jedino na manji iznos. Naime, uvidom u predmetni spis vidljivo je kako je protiv više osoba vezanim uz kreditne urede podnijete optužnice, a iz iskaza svjedokinje VB, vidljivo je kako je pri sklapanju ugovora o zajmu bilo uobičajeno da se u istima navodi puno viši iznos zajma nego što je isplaćen, pa je ovaj sud zaključio također kako i u ovome predmetu je bio isti slučaj. Pri tome ovaj sud ne prihvaća prigovor tužitelja da su pok. TB i I. tuženik GB potpisom i solemnizacijom Ugovora o zajmu i potpisom isplatnice pok. TB (list 177 spisa) u potpunosti priznata primitka navedeni iznos, i koju činjenicu sada ne može osporavati u ovom postupku, budući da je dopušteno da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice (članak 230. stavak 3. ZPP-a). Da je navedeni iznos i isplaćen tužitelj je mogao predložiti i saslušanje FBC koliki novčani iznos je isplatio pok. TB, a što nije učinio, a također radi se i o osobi koja je kao strani državljanin ulazila u Republiku Hrvatsku, kojom prilikom je svaki veći iznos bila u obvezi prijaviti, o čemu bi postojao i pisani dokaz o tome, međutim niti navedeno nije dostavljeno.

41.2. Prigovor tužitelja kako postoji uplatnica od 27.4.2011., a koja se odnosi na predmeti ugovor, budući da je isti sklopljen 3.5.2011., te da je iz toga razloga vidljivo kako su otplaćivani zajmovi po nekom ranije sklopljenom ugovoru, ovome sudu nisu dokazani. Naime, iz predmetne uplatnice od 27.4.2011. jasno proizlazi kako se ista odnosi na uplatu za procjenu (list 57 spisa), a budući da je ugovorom o zajmu dana u zalog nekretnina ovome sud je logično kako je radi zaključenja istoga vršena i procjena vrijednosti nekretnine, a koju je, prije sklapanja ugovora, podmirila pok. TB. Također iz slijedeće uplatnice od 1.6.2011. jasno proizlazi kako uplaćuje prvu ratu, budući da je u istoj naznačeno kao uplata 1/29. Stoga navod tužitelja kako postoje i različiti odnosno drugi ugovori o zajmu koje je sklopila pok. TB, odnosno I. tuženik GB ovome sudu su nedokazani, budući da niti navedeno ne priloži u spis, i u suprotnosti je sa svom dokumentacijom u ovom postupku.

41.2. U odnosu na izjavu o jamstvu (list 165) i pismo namjere (list 166-167), sud je navedene isprave ocijenio kao nevjerodostojne. Naime, iz spisa ne proizlazi, a niti tužitelj to dokazuje da bi pok. TB ranije, prije ovog zajma, bila u bilo kakvom poslovnom odnosu s Kreditnim uredom Primorje Otprema d.o.o., a još manje s osobom po imenu CBC pa da bi isti zajmodavcu imao osnove davati bilo kakvo jamstvo za pok. TB kao zajmoprimca. Da navedene isprave nisu vjerodostojne proizlazi i iz izjave CBC (list 171 spisa) iz koje proizlazi da se isti obratio izravno FBC s ciljem da ga obavijesti kako će sve uplate primarno pokriti postojeće obveze I. tuženika GB i tek nakon toga će one pokrivati njegovo potraživanje. Stoga tužitelj osim navedene dokumentacije (koju ovaj sud ne prihvaća iz navedenih razloga) nije drugim dokaznim sredstvima, posebno vlastitim stranačkim iskazom ili iskazom zajmodavca ili tzv. jamca (CBC) u svojstvu svjedoka dokazao da nije imao saznanja o osobnim i materijalnim prilikama pok. TB.

42. U odnosu na visinu potraživanja temeljem Ugovora o zajmu, utvrđeno je kako je su vršene uplate od strane pok. TB i I. tuženog GB (list 42-57 spisa), a isti se ne poklapaju s iznosima koji proizlaze izvatka iz otvorenih stavki (list 27-28 spisa) koju je predočio tuženik. Tako iz izjave od 18.1.2012. (list 171 spisa) proizlazi da se predmetni kredit podmiruje, ali isti se odnosi na pokriće postojećih obveza I. tuženog GB, a, iz izvatka iz otvorenih stavki koje je tužitelj priložio uz tužbu proizlazi da pok. HB nije podmirila svoju obvezu, što ne odgovara uplatnicama koje su priložili tuženici. Za napomenuti je kako je nelogično da TBC za zajam koji je isplatio u svibnju 2011., saznaje tek u siječnju 2012. kako mu se ništa ne uplaćuje na ime rata za pokriće (i to iz razloga jer se njegovim uplatama navodno pokrivaju druge obveze), pa i nakon tog saznanja nije ništa poduzeo već je tek u srpnju 2012., poslao obavijest, putem svog punomoćnika, da mu se uplaćuju navedeni novčani iznosi na račun punomoćnika, a tada tek sve iz razloga jer je saznao da su pokrenuti kazneni postupci. Dakle, nelogično je da netko čeka uplatu prve rate za dani zajam preko godinu i koji mjesec, a nakon toga i dalje nastavi čekati, već samo obavještava na koji sada drugi način da pok. TB i I. tuženi GB vrše svoje uplate. Stoga je sud zaključio kako visina tražbine kako ju navodi u tužbi tužitelj nije pravilna.

43. Također, u odnosu na ugovor o ustupu tražbine valja istaknuti kako je ovaj sud izvršio uvid u isti i zaključio sljedeće. Naime, predmetni ugovor je potpisan po punomoćnicima i to ČB (kao punomoćnik TBC) i SBC (kao punomoćnik tužitelja EB). Uvidom u predmetni ugovor (list 15-19 spisa) sud je utvrdio kako uz isti ne priloži punomoć za zastupanje, odnosno da je TBC ovlastio ČB da izvrši ustup tražbine, kao i u odnosu na tužitelja da je ovlastio BBC da obavi navedeni pravni posao. Pa tako i uvidom u ovjeru potpisa predmetnog ugovora o ustupu tražbine od strane javnog bilježnika Anice Hukelj vidljivo je kako su predmetni ugovor ovjerili, kao fizičke osobe ČB i SBC, bez navođenja u ovjeri da su isti u svoju punomoćnika, kao i bez uvezivanja punomoći uz navedeni dokument, sve sukladno članku 77. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 79/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16. -dalje u tekstu: ZJB) u vezi članka 48. stavka 2. ZJB.

43.1. Da ovome sudu nije dokazano da je predmetna tražbina iz ugovora o ustupu tražbine i stvarno ustupljena na temelju ovjera potpisa „punomoćnika“ stranaka iz ugovora jasno je vidljivo iz generalne punomoći koja prileži ovome spisu sa lista 65 spisa. Naime iz iste punomoći je vidljivo kako TBC ovlašćuje odvjetnika Roberta Izidiora Majića za poduzimanje određenih radnji, kao i da je takvu punomoć TBC ovjerio kod javnog bilježnika u Los Angelesu po imenu RB, a iz koje punomoći je vidljivo kako se zapravo radi o istom potpisu (list 19 i list 65 spisa SBC i RB) gdje (također) SBC (ali sada iz Guatemale) zastupa, ali drugu stranu, i to tužitelja!? Stoga ovaj sud zaključuje kako niti navedeni ugovor o ustupu tražbine nije potpisan po ovlaštenim osobama za potpis, a navedeno nije niti dokazano punomoćima kojima se punomoćnike ovlašćuje za predmetni pravni posao, pa sud zaključuje kako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 308. stavka 2. ZOO-a (nedostaje očitovanje volje zastupanog). Također iz svega navedenog sud zaključuje i kako stoga treba postupiti i sukladno članku 3. stavku 3. ZPP, pa se i iz tog razloga ovakva raspolaganja neće uvažiti.

44. Uzimajući u obzir sve navedeno, tj. činjenice da je zajmodavac prilikom sklapanja Ugovora o zajmu s pok. HB iskoristio njezine osobne prilike, njezinu stariju životnu dob, njezinu neukost, tešku materijalnu situaciju i da je pri tome s istom sklopio predmetni Ugovor o zajmu u kojem je naveo da joj pozajmljuje iznos od 6.387,43 eura, iako joj je zapravo pozajmio znatno manji novčani iznos, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da je pok. TB kao osiguranje za povrat zajma potpisom ugovora zapravo zajmodavcu dozvolila uknjižbu založnog prava na svojoj nekretnini, koja u naravi predstavlja stan u [adresa] od 37,44 m2 i koji vrijedi nekoliko desetaka tisuća eura više od pozajmljenog iznosa, što je i tzv. jamac CBC potvrdio u pismu namjere (list 166 spisa), sud je utvrdio da je predmetni Ugovor o zajmu ništetan jer je protivan moralu društva. Dakle, ugovor je protivan općeprihvaćenim pravilima ponašanja, protivan je osjećaju pravednosti, protivan je etičkom ponašanju i sustavu vrijednosti koji je povezan s ispravnim postupanjem u odnosu na koje se ponašanje pojedinca ocjenjuje kao prihvatljivo ili neprihvatljivo, a u ovom konkretnom slučaju sud ocjenjuje da je ponašanje zajmodavca bilo neetičko, neprimjereno, neprihvatljivo i neispravno.

45. Stoga je sud utvrdio da je predmetni Ugovor o zajmu ništetan zbog čega je, usvojen prigovor ništetnosti ugovora, pa je i odlučeno kao u točki I. izreke.

46. Sud također napominje kako je nejasno kako se tužitelj u ugovoru o zajmu poziva kako se ne radi o potrošačkom kreditiranju, a zapravo je očito kako je svoje poslovanje radio preko tzv. kreditnih ureda, kao i da pok. TB nije tražila od UBC zajam, već je pristupila u tzv. kreditne urede, preko kojih je isti očito radio na način da daje zajam, a sve u cilju stjecanja dobiti (pa i na nemoralan način), i to navodeći da je isti fizička osoba. Za sve takva poslovanja su očito korištena različita trgovačka društva, a pok. TB nije znala, a niti mogla znati (niti je ugovorom određeno kako će znati da je došlo do promjene i koje), a svi ti kreditni uredi, iako je došlo do promjene trgovačkih društava su uredno uzimali novce, na ime otplate zajma. Naime, samim ugovor je navedeno kako će uplate vršiti na žiro račun zajmodavca (bez navođenja koji je to račun), odnosno na pravnu osobu koja će to zaprimati u njegovo ime (bez navođenja koja je to pravna osoba).

47. U odnosu na kazneni postupak koji se vodi, kao i na novinske članke, valja istaknuti kako isti nisu relevantni za rješavanje ovog spora, budući da kaznenim postupkom nije obuhvaćen tužitelj, a činjenica da je obuhvaćen predmetni ugovor o zajmu (u djelu optužnice) samo potvrđuje način na koji su se sklapali ugovori, odnosno da se u radilo o navođenju većih iznosa novaca u ugovoru o zajmu u odnosu na stvarno isplaćeni novac na ime zajma.

48. Odluka o trošku temelji se članku 154. stavka 1. ZPP-a, a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 8.241,62 EUR, naloženo je tužitelju naknaditi trošak I. i II. tuženicima prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23. - u daljnjem tekstu: Tarifa) i to u predmetu broj P-1013/2018 – za sastav podnesaka od 7.12.2018. (kojim zapravo daje odgovor na tužbu) u visini od 100 bodova, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima od 12.12.2018., 9.9.2019., 4.2.2020 i 26.4.2021. za svako u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te za zastupanje na ročištu od 3.4.2019. u visini od 25 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife. Tužitelju je naloženo I. i II. tuženicima naknaditi trošak u predmetu broj P-153/2022 i to za – sastav obrazloženih podnesaka od 5.4.2022. i 31.5.2023. (kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka) za svako u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, te za zastupanje na ročištima od 14.2.2023., 15.5.2025. i 15.7.2025. za svako u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, a što s obzirom na vrijednost boda i visinu poreza na dodanu vrijednost iznosi 2.562,50 eura. Stoga odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

49. Sud je djelomično odbio zahtjev I. i II. tuženika za naknadu troškova ovog postupka, i to za zastupanje na raspravi kojim se odgađa ročište, budući da sukladno Tbr. 9. točci 5. Tarife tuženici imaju pravo na 25% nagrade, a ne na 50% nagrade kako isti potražuju, pa je za razliku od 62,5 eura valjalo odbiti tuženike. Također su odbijeni u cijelosti za sastav podneska od 4. listopada 2019., a budući da isti podneskom samo dostavljaju punomoć, koja se mogla dostaviti i na raspravi, ili uz neki drugi podnesak, a također su odbijeni i sa zahtjevom za sastav podneska od 17. listopada 2022., a budući da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka, sukladno članku 155. ZPP- a, dakle za oba podneska od po 200,00 eura, uvećano za PDV, pa su stoga za ukupan iznos od 562,50 eura tuženici odbijeni sa zahtjevom za naknadu troška, te je odlučeno kao u točci III. izreke ove presude.

50. Tužitelj je u cijelosti odbijen za naknadu troškova ovog postupka u visini od 6.295,25 EUR, budući da je isti u cijelosti izgubio ovu parnicu, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP, te je stoga valjalo odlučiti kao u točki IV. izreke ove presude.

51. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Osijek, 2. rujna 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćnici I. i II. tuženika