Poslovni broj: Pn-204/2023-26
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupan po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 02. rujna 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, istoga dana,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 isplatiti tužiteljici RT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade štete ukupan iznos od 3.585,58 € s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.07.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova naruženja u svoti od 500,00 €.
III. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 naknaditi tužiteljici RT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 3.424,18 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 02. rujna 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.
Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 20.05.2019. oko 20,30 sati stradala u Zagrebu na raskrižju ulice Nikole Vitova Gučetića i ulice Matije Divkovića na način da je ozlijeđena kao putnica u autobusu ZET-a na liniji br. 134., reg. oznake [registarska oznaka] zbog naglog kočenja tako da je zadobila tjelesne ozljede.
2.
U ovom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, koje su dovele do povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 - dalje: ZOO), pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu:
- pretrpljene tjelesne boli iznos od 2.700,00 €,
- za pretrpljeni strah iznos od 1.400,00 €,
- za duševne boli zbog naruženja iznos od 500,00 €,
- za tuđu pomoć i njegu iznos od 502,90 €,
čime s osnova neimovinske i imovinske štete ukupno potražuje iznos glavnice od 5.102,20 € s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15.07.2020. pa do isplate.
3.
Tužiteljica se u mirnom postupku obratila tuženiku dana 02.09.2019. s odštetnim zahtjevom, te je tuženik tužiteljici dao ponudu za mirno rješenje spora dana 25.09.2019. , te je naveo da je voljan isplatiti tužiteljici iznos naknade štete u cilju cjelokupnog rješenja spora. Tuženik je tužiteljici na ime naknade štete isplatio iznos od 1.016,62 €.
4.
Kako ova djelomična isplata ne predstavlja pravičnu naknadu štete tužiteljica potražuje u ovom postupku daljnju naknadu štete u ukupnom iznosu od 5.102,20 €, te taj ukupno traženi iznos umanjuje za nesporno isplaćeni iznos od 1.016,62 € s naslova naknade neimovinske i imovinske štete.
5.
U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, te navodi da je ZET u vrijeme nastanka štetnog događaja od dana 20.05.2019. bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja] kojom policom je pokrivena automobilska odgovornost. Tuženik navodi da je u mirnom postupku vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja i važećoj sudskoj praksi utvrdio visinu štete u iznosu od 1.016,62 €.
6.
Tuženik navodi da je iz priložene medicinske dokumentacije razvidno da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu mišića i tetiva u području vrata, te površinsku ozljedu glave, te priznaje da je medicinska dokumentacija koja je nastala do 09.09.2019. u svezi sa štetnim događajem, dočim preostala medicinska dokumentacija nije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Tuženik ističe prigovor zastare potraživanja, predlaže da se tužiteljica očituje na okolnost stabilizacije zdravstvenog stanja, da sud obveže tužiteljicu na dostavu cjelokupnog zdravstvenog kartona, te osporava zahtjev tužiteljice s osnova naruženja.
7.
Osporava osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, te navodi da je u mirnom postupku tužiteljici naknadio cjelokupnu štetu isplatom svote od 1.016,62 €.
8.
Predlaže da sud tužiteljicu odbije s tužbenim zahtjevom preko isplaćenog iznosa uz naknadu troškova postupka.
9.
U dokaznom postupku sud je pročitao rješenje kojim je oslobođena troškova plaćanja sudskih pristojbi u visini 60% iznosa sudskih pristojbi (list 5-8 spisa), pročitan je Zapisnik o očevidu sastavljen u povodu štetnog događaja od dana 20.05.2019. (list 10-13 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 14 spisa), odštetni zahtjev (list 15-16), odgovor Croatia osiguranje na ponudu (list 17 spisa), medicinska dokumentacija o ozljedama i liječenju (list 18-45 spisa), iskaznica o provedenoj fizikalnoj terapiji (list 46-63), fotografije tužiteljice neposredno nakon ozljeđivanja (list 54-59), pročitana je polica osiguranja od odgovornosti (list 66-67 spisa), provedeno je liječničko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Anti Muljačiću i dr. Jagodi Stipić (list 90-92), saslušana je tužiteljica kao stranka (list 115 spisa), te su se na primjedsbe tuženika usmeno očitovali vještaci dr. Ante Muljačić (list 113-115 spisa) i vještakinja dr. Jagoda Stipić (list 118-119).
10.
Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.
11.
Među strankama je neprijeporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost za naknadu štete, neprijeporno je da su tužiteljici pomoć i njegu pružali ukućani. Neprijeporno je da je 1.016,62 € isplaćeno tužiteljici prije podnošenja tužbe.
12.
Među strankama je prijeporno, je li tuženik isplatom iznosa od 1.016,62 € u cijelosti naknadio štetu tužiteljici.
13.
Radi utvrđivanja osnovanosti i visine postavljenog tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz liječničkim vještačenjem, te je saslušao tužiteljicu kao stranku.
14.
U odnosu na činjenicu da je tuženik predložio pribavu cjelokupnog zdravstvenog kartona, valja navesti da se tužiteljica ovom prijedlogu usprotivila te je navela da se u zdravstvenom kartonu može nalaziti i čitav niz drugih podataka koji nisu povezani sa štetnim događajem, pa je privatnost jedna od temeljnih vrednota Ustavnog poretka RH, zaštićen je Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Stoga se tužiteljica poziva i na odredbu čl. 21. Zakona o liječništvu ("Narodne Novine" 121/03), te navodi da sukladno toj odredbi tužiteljica je voljna dostaviti potvrdu nadležnog izabranog liječnika ali nije voljna dostaviti cjelokupni zdravstveni karton.
15.
Tuženik je odbijen s zahtjevom da se pribavi preslika cjelokupnog zdravstvenog kartona, budući zdravstveni karton sadrži čitav niz podataka koji se štite temeljem Zakona o zaštiti tajnosti podataka te Konvencijom o ljudskim pravima, koja se temeljem čl. 142. Ustava RH primjenjuje direktno i neposredno i kao takva je iznad pravnog poretka RH. 16.
Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Ante Muljačića, specijaliste kirurga, ortopeda i traumatologa, te dr. Jagode Stipić, specijalista neurologa, proizlazi da je tužiteljica dana 20.05.2019. stradala kao putnik u autobusu u prometnoj nesreći i tom prigodom zadobila natučenje glave i razderotinu na glavi zatiljno; istegnuće paravertebralne muskulature vratne kralježnice; natučenje i podljev krvi na lijevoj podlaktici.
17.
Zbog navedenih ozljeda tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 7- 10 dana. Srednje jake boli 3 tjedna, dok su manji bolovi povremenog karaktera koji su trajali 2 mjeseca.
18.
Tužiteljica je pretrpjela primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta i trajanja 1-2 sata. Za vrijeme daljnjeg liječenja postojao je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja), jačeg intenziteta i trajanja 3-4 dana, srednje jaki strah u trajanju 10 dana i manji strah tijekom mjesec dana. Nakon toga zaostao je sekundarni strah u vidu straha od sudjelovanja u prometu i mogućih novih sličnih incidenata.
19.
Tuđa pomoć je bila potrebna kroz mjesec dana i to 2 sata dnevno za obavljanje osobne higijene i kućanskih poslova, te kroz naredna dva mjeseca ista joj je pomoć trebala 3x2 sata tjedno. Nakon štetnog događaja na zatiljnom dijelu glave ispod vlasišta zaostao je ožiljak duljine cca. 4 cm i kako je ožiljak pokriven vlasištem taj ožiljak je nevidljiv drugim osobama tako da vještaci nisu našli da bi nastupilo neko naruženje.
20.
Nadalje vještaci su naveli da se tužiteljica zbog posljedica štetnog događaja liječila i provodila fizikalnu terapiju do sredine srpnja 2020. Ostala medicinska dokumentacija priložena u spisu koja govori o daljnjem liječenju tužiteljice ne može se dovesti dalje u izravnu vezu sa štetnim događajem od 20.05.2019., te stoga nije niti uzeta u obzir prilikom davanja nalaza i mišljenja vještaka.
21.
Stoga su vještaci utvrdili da je liječenje tužiteljice završeno sredinom srpnja 2020. Nadalje vještaci su naveli da je tužiteljica prilikom pregleda vještaka donijela na uvid zdravstveni karton iz kojeg je vidljivo da ista nije prije štetnog događaja imala drugi štetni događaj sa sličnim ozljedama kao ovaj od 20.05.2019.
22.
Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je stavio prigovor osporavajući da bi liječenje tužiteljice trajalo do sredine srpnja 2020. jer zadnji nalaz medicinske dokumentacije koji se odnosi na štetni događaj datira 09.09.2019. Poslije navedenog datuma slijedi dokumentacija koja nije u svezi sa štetnim događajem. Stoga je tuženik predložio da se vještaci izričito očituju o datumu završetka liječenja tužiteljice. Tuženik i osporava ocjenu vještaka u pogledu bolova, straha, te potrebe za tuđom pomoći i njegom.
23.
Na primjedbe tuženika usmeno su se očitovali liječnici vještaci dr. Ante Muljačić, specijalist kirurg, ortoped i traumatolog, te dr. Jagoda Stipić, specijalist neurolog. U svom usmenom očitovanju vještak dr. Muljačić navodi da su vještaci argumentirano ocijenili posljedice koje su za tužiteljicu nastale u svezi sa štetnim događajem, decidirano su opisali sve tegobe koje tužiteljica ima i te posljedice ocijenili. Stoga su naveli da je liječenje tužiteljice u cijelosti dovršeno dana 15.07.2020. jer na to upućuje valjana medicinska dokumentacija.
24.
Vještak dodaje da je tužiteljica nastradala u dobi od 62 godine pa su za nju posljedice ozljeđivanja teže nego da je te iste ozljede zadobila mlađa osoba. 25.
Dr. Jagoda Stipić iskazala je da je liječenje tužiteljice u potpunosti dovršeno dana 15.07.2020., a u odnosu na prigovor tuženika o procjeni strahova koje je tužiteljica imala kao posljedicu štetnog događaja navodi da je procjena bila u okviru zadobivenih ozljeda njihovog trajanja i postupka liječenja, te su u svom nalazu napisali da je primarni strah koji se javlja u trenutku ozljeđivanja bio jakog intenziteta i trajanja 1-2 sata što odgovara težini ozljede jer kod težih ozljeda primarna strahovanja uključujući i akutni reaktivno stanje mogu trajati do 24 sata. Nakon toga tijekom daljnjih postupaka ocijenili su da je tužiteljica trpjela sekundarni strah u procjeni od 3 do 4 dana, a srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana uz strahovanja koji idu u nalaz vještva narednih mjesec dana. Uvijek i uobičajeno je da preostanu neka strahovanja koja su potencirana sudjelovanjem u prometu ili nekim sličnim situacijama koje nisu niti opisivali u dužini trajanja i one perzistiraju kao takva povremeno u nekim situacijama ali samim tim nisu kvantificirana, pa slijedom toga ne ulaze u konačnu procjenu. Uobičajeno da se strahovi kod težih ozljeda mogu kvantificirati i do 6 mjeseci što u ovom slučaju nije bilo jer težina ozljeda nije takva. U slučaju da strahovi koji ometaju funkcioniranje perzistiraju duže od 6 mjeseci uobičajeno je da se zatraži suportivna terapija ili liječenje jer prelaze okvire nekakvih prihvatljivih stanja.
26.
Nakon očitovanja liječnika vještaka tuženik je predložio izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem, a koji dokazni prijedlog je sud odbio.
27.
Kako nalaz i mišljenje vještaka nije nejasan, nepotpun ili proturječan sam sa sobom ili s utvrđenim okolnostima, a ne postoji niti osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a i vještaci su svojim usmenim očitovanjem u cijelosti otklonili sve prigovore tuženika, to je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan stručno i nepristrano na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice.
28.
Time je sud u cijelosti utvrdio osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.
29.
Tužiteljica saslušana kao stranka iskazala je da su joj za vrijeme liječenja kod kuće pomoć i njegu pružali snaha i sin. Tužiteljica navodi da na glavi na tjemeno-zatiljnom dijelu ima ožiljak duljine 4 cm koji se uopće ne vidi jer je pokriven kosom. Navodi da je taj ožiljak bio vidljiv u vremenu dok su postojali šavovi i konci. Navodi da je taj ožiljak vidljiv prilikom pranja kose i općenito kada je kod frizera radi šišanja frizure i farbanja. Kada ju frizerka pita za taj ožiljak, ona joj kaže da joj je to strašno i da ju na to ne podsjeća. U takvoj situaciji ju taj ožiljak smeta.
30.
U tijeku postupka, a nakon što je tužiteljica uskladila tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka tuženik se protivio tako postavljenom tužbenom zahtjevu ističući prigovor zastare na povećani dio tužbenog zahtjeva, te se ujedno i usprotivio preinaci tužbe.
31.
Ovdje valja istaknuti da je kako je to i tužitelj naveo u svom podnesku da u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i čl. 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva – Zaključak II. Sjednice građanskog odjela VSRH broj Su-IV-123/24 od 27.05.2024.
32.
Nadalje u ovoj pravnoj stvari se ima primijeniti i stav presude ESLJP Vugedlija protiv Hrvatske od 20.02.2024. (Zahtjev broj: 14692/18). U ovoj presudi ESLJP je jasno naveo da tužitelj ima pravo na povišenje tužbenog zahtjeva i s obzirom na postupovna pravila hrvatskog prava gdje previsoko postavljeni zahtjevi mogu dovesti do toga da trošak postupka koji se mora platiti u svezi odbijenog dijela (previsoko postavljenog) tužbenog zahtjeva u konačnici premaši iznose koji se dosuđuju tužitelju. U tom kontekstu podnositelju se ne može prigovoriti što je bio oprezan prilikom podnošenja tužbe i naznačio tužbeni zahtjev u nižem iznosu.
33.
Stoga u situaciji kada bi se tužitelju onemogućilo da uskladi tužbeni zahtjev sa provedenim vještačenjima tada se dovodi do situacije da tužitelj iako nije učinio nikakvu pogrešku bude doveden u situaciju da zbog restriktivne primjene procesnih pravila ne može ostvariti puni iznos naknade štete te bi mu na taj način nerazmjerno bilo ograničeno pravo na pristup sudu, a što je u protivnosti sa stavovima Europskog suda za ljudska prava.
34.
Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije), sud se rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih tjelesnih boli, duševnih boli i straha izazvanih trajnim narušenjem zdravlja.
35.
Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju u kojem ovaj sud odlučuje, potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju, da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.
36.
Cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. st. 2. ZOO-a, intenzitet i trajanje bolova koje je trpjela tužiteljica, sud je utvrdio osnovanim zatraženi iznos od 2.700,00 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove nematerijalne štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.
37.
S obzirom da je utvrđeno da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela strah, sud je tužiteljici utvrdio osnovanim zatraženi iznos od 1.400,00 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove nematerijalne štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.
38.
Temeljem čl. 1095. st. 1 ZOO-a, tko drugom nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u svezi s time.
39.
Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 108 sati, a koju pomoć i njegu su joj pružali ukućani.
40.
Sud je tužiteljici za ovaj vid štete dosudio 4,65 € za jedan sat tuđe pomoći i njege, a koja cijena je primjerena cijenama tuđe pomoći i njege u Zagrebu u vrijeme kada je tužiteljici tuđa pomoć i njega pružana, a i u vrijeme presuđenja.
41.
Radi toga sud je tužiteljici za potrebnih 108 sati tuđe pomoći i njege dosudio zatraženi iznos od 502,20 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove nematerijalne štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.
42.
U odnosu na nastalo naruženje tužiteljica je zatražila svotu od 500,00 €, a koji ožiljak se nalazi na zatiljnom dijelu glave ispod vlasišta u duljini cca. 4 cm, te se taj ožiljak s obzirom da je na glavi ispod kose ne vidi društvenoj udaljenosti. Činjenica da tužiteljicu eventualno taj ožiljak na glavi smeta prilikom korištenja frizerskih usluga ne predstavlja estetsko naruženje koje se ocjenjuje po kriteriju naruženja, pa je sud našao taj zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan i s istim tužiteljicu valja odbiti.
43.
Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova neimovinske i imovinske štete u visini glavnice od 4.602,20 €. Imajući u vidu da je tuženik tužiteljici u mirnom postupku prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari isplatio nesporan iznos od 1.016,62 €, sud je tužiteljici na ime pripadajuće pravične naknade neimovinske i imovinske štete dosudio ukupan iznos glavnice od 3.585,58 €, a odbio ju s iznosom od 500,00 €.
44.
Na dosuđeni iznos glavnice sud je tužiteljici dosudio kamatu tekuću od 15.07.2020. jer je tada u potpunosti dovršeno liječenje tužiteljice pa je kamata počela teći u trenutku dovršetka liječenja.
45.
Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZPP-a, te na odredbi čl. 1103. ZOO-a.
46.
Tužiteljica je zatražila trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova, a koji zahtjev je sud našao osnovanim.
47.
Odredbom čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu uređen je poseban postupak i rokovi za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe.
48.
Taj propis nalaže oštećenoj osobi obvezu podnošenja odštetnog zahtjeva odgovornom osiguratelju prije pokretanja parničnog postupka jer će se tužba podnesena protiv osiguratelja prije nego što proteknu rokovi za odgovor na odštetni zahtjev u izvansudskom postupku smatrati preuranjenim.
49.
Tužiteljica je stoga sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu bila obvezna podnijeti odštetni zahtjev u mirnom postupku, jer je odredbom čl. 12. st. 2. istog Zakona propisano da će se tužba podnesena protiv odgovornog osiguratelja prije proteka roka iz čl. 12. st. 1. smatrati preuranjenom.
50.
Iz navedenog proizlazi da je tužiteljica bila dužna pokrenuti mirni postupak prije podnošenja tužbe, a troškovi koji su nastali u tom mirnom postupku se smatraju dijelom parničnih troškova sukladno odredbi čl. 151. st. 1. ZPP-a jer su parnični troškovi ne samo izdaci učinjeni u tijeku, već i oni koji su nastali u povodu postupka.
51.
Stoga, a kako je posebnim propisom, određeno pokretanje mirnog postupka prije podnošenja tužbe sudu taj trošak je bio i potreban i opravdan i nastao je u povodu parničnog postupka.
52.
Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.
53.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, troška sastava 4 podnesaka (22.03.2023., 20.10.2023., 21.03.2024. i 19.04.2024.), svako po 100 bodova, troška sastava 2 podneska (23.01.2024. i 08.04.2024.), svako po 25 bodova, troška zastupanja na 4 ročišta (15.01.2024., 11.11.2024., 16.04.2025. i 02.09.2025.), svako po 100 bodova, te je dosuđen trošak odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 9/1, Tbr 32. i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.
54.
Zbrojeno parnični trošak tužiteljice iznosi 1150 bodova / 2.300,00 €.
55.
Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 575,00 €, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 16,26 € koja je i plaćena, troška pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 32,92 € temeljem Zakona o sudskim pristojbama, te temeljem rješenja Grada Zagreba o oslobođenju od pristojbe u visini od 60%, pa je tužiteljica zadužena za pristojbu koja je umanjena sukladno njezinom oslobođenju, te troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 500,00 €, čime je tužiteljici sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 3.424,18 €.
56.
Sud je tužiteljici dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.
57.
Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. - III. izreke.
U Zagrebu, 02. rujna 2025. godine
Sutkinja
Jesenka Jurić Šojat
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka pisano putem ovog suda na Županijski sud.
Dostaviti:
- pun. tužitelja
- pun tuženika
