REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj Psp-63/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola, po sutkinji Izabeli Barbić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dinu Čekadi, odvjetniku u Puli, protiv tuženika 1. ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Marinu Folu, odvjetniku u Puli, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 9. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 2. rujna 2025. objavio i

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da su tuženici ČS i RS smetali tužitelja ŽS u posljednjem mirnom i neposrednom posjedu dijela nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. *7/1 ZGR i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koji dijelovi su u skici lica mjesta, vještakinje geodetske struke Barbare Verbanac Brezac, iz Geolab d.o.o. Labin od 8. travnja 2024. označeni žutom bojom, koja skica je sastavni dio ovog rješenja, i to na način da su dana 12. i 13. studenog 2022. a) s opisanih dijelova nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. *7/1 ZGR i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], i to uz crvenu liniju, koja predstavlja porušeni zid, s istočne (desne) strane navedene linije (ranije zida), a prema posjedu tužitelja na navedenim nekretninama, tj. s istočne (desne) strane bivšeg zida koji se je nalazio na položaju - mjestu prikazanoj u skici lica mjesta navedene vještakinje crvenom bojom i slovima "C – B" s položaja koji je u tom dijelu u nalazu vještakinje označen žutom bojom, uklonili značajan dio drva za ogrjev te ga odvezli na drugi dio nekretnine označene kao kč. br. *7/1 ZGR. k. o. [katastarska općina];

b) s opisanih dijelova nekretnina porušili i uklonili zid izgrađen u podnožju dijelom od kamena, a u pretežitom dijelu od betonskih blokova, čiji je položaj - mjesto u predmetnoj skici lica mjesta označen crvenom bojom i točkama "C – B", a koji se proteže duž svih nekretnina iz uvodnog dijela ove točke (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR, kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]);

c) s opisanih dijelova nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR. i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], uklonili dio zemlje s kamenjem, kojeg su prethodno mehaničkim putem iskopali, a koji dijelovi su u predmetnoj skici lica mjesta označeni žutom bojom.

II Nalaže se tuženicima da na dijelovima nekretnina iz točke I izreke ovog rješenja uspostave prijašnje posjedovno stanje, odnosno da nekretnine vrate u prvobitno stanje, i to na način da o svom trošku na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. *7/1 ZGR i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], vrate drvo za ogrjev koje su uklonili i premjestili na drugi dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da na opisane dijelove nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR. i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], vrate uklonjeni dio zemlje s kamenjem, te da duž svih nekretnina iz ove točke i iz točke I izreke ovog rješenja (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR, kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) izgrade – postave zid u podnožju od kamena, a dalje u visini od betonskih blokova, sukladno pravilima građevinske struke, a koji se je nalazio na položaju - mjestu u predmetnoj skici lica mjesta (točka I izreke ovog rješenja) označen crvenom linijom (bojom) i točkama "C – B", i to uz pomoć ovlaštenih izvođača radova, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III Tuženicima se zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.

IV Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno naknade prouzročeni parnički trošak u iznosu od 1.039,78 eura, sa zateznim kamatama od 3. rujna 2025. do isplate, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V U preostalom dijelu, iznad dosuđenog, odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

VI Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 22. studenog 2022. podnio tužbu protiv tuženika zbog smetanja posjeda. U bitnom je naveo da je posljednji mirni posjednik i vlasnik nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U blizini navedenih nekretnina, tužitelj je vlasnik i čitavog niza drugih nekretnina te stanuje u neposrednoj blizini zajedno sa svojim obitelji, kao i njegov sin HS sa svojom obitelji. Tuženici su bračni drugovi te su oni također vlasnici nekretnina u susjedstvu, primjerice nekretnina kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

1.1. Dana 12. i 13. studenog 2022. tuženici su bez ikakve dozvole i dopuštenja, nasilno i bez pitanja ušli u posjed nekretnina tužitelja, na način da su na zapadnim dijelovima nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR., obje k. o. [katastarska općina], porušili kameni zid na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su uz pomoć radnog stroja – bagera izvršili iskope na predmetnim nekretninama, očito kako bi poravnali teren i s dijelovima nekretnina koje su u njihovom vlasništvu stvorili jedinstvenu posjedovnu cjelinu. Tom prilikom su uklonili dio zemlje i kamenja te znatnu količinu drva za ogrjev koje je tužitelj imao na zapadnom dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina]. Istovremeno su to drvo manjim kamionom premjestili na drugi dio tužiteljeve nekretnine. Prije izvođenja radova I. tuženica je javila sinu tužitelja TS da će ući u posjed njegova oca, jer da prodaje kuću i da želi sve "počistiti". Radove su izvodili tuženici neposredno uz pomoć još jedne osobe. Tužitelj je pozvao policiju koja je došla na lice mjesta i sačinila zapisnik. Uzurpirani dijelovi nekretnina označeni su u kopiji katastarskog plana (list 9 spisa) žutom bojom.

1.2. Opisanim ponašanjem tuženici su izvršili čin smetanja posjeda tužitelja, iako na to nisu bili ovlašteni. Slijedom navedenog, tužitelj zahtjeva da mu sud pruži posjedovnu zaštitu utvrđenjem čina smetanja, nalaganjem uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranom takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja ubuduće, sve kako je navedeno u izreci (prema tužbenom zahtjevu konačno uređenom nakon provedenog vještačenja, u podnesku od 7. lipnja 2024. – list 102 spisa). Potražuje i parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su u cijelosti osporili tužbu i tužbeni zahtjev. Ističu da tuženici nisu radove opisane u tužbi izvršili na nekretninama tužitelja (kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]). Navode da je prvotuženica ČS vlasnica i posjednica kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tuženici su s nekretnina u vlasništvu prvotuženice uklonili smeće koje je na tom mjestu bilo nabacano godinama i drvo za ogrjev koje je na njihovo zemljište nanio tužitelj. Kako tužitelj nije reagirao na pozive tuženika da s njihova zemljišta ukloni drva, to je drugotuženik ista uklonio na način da ih je premjestio na nekretninu tužitelja, a što je i sam tužitelj naveo u tužbi. S obzirom na navedeno, predlažu odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuju trošak.

3. U tijeku postupka pročitana je dokumentacija sadržana u spisu, izveden je dokaz uviđajem i mjerničnim vještačenje po vještakinji Barbari Verbanac Brezac iz društva Geolab d.o.o. uz usmenu dopunu nalaza i mišljenja, saslušane su parnične stranke te svjedoci HS, IS, CS, ŠS i MS. Ostali dokazi (saslušanje svjedoka BS i DS) nisu izvedeni, jer su stranke na ročištu glavne rasprave 9. travnja 2025. suglasno predložili zaključenje glavne rasprave, pa se smatra da su odustali od prethodno predloženih dokaza.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem sudske posjedovne zaštite u pogledu posjeda dijela nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] ZGR i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (područje smetanja je na skici na listu 81 spisa označeno žutom bojom), koji posjed mu je smetan na način da su tuženici s opisanih nekretnina uklonili značajan dio drva za ogrjev te ga odvezli na drugi dio nekretnine, porušili i uklonili zid od kamena i betonskih blokova izgrađen u podnožju te uklonili dio zemlje s kamenjem, koje su prethodno mehaničkim putem iskopali.

6. Prema čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

6.1. Odredbom čl. 21. st. 1. ZVDSP propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

6.2. Prema čl. 22. st. 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Odredbom čl. 22. st. 2. ZVDSP propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6.3. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, kako je propisano čl. 21. st. 3. ZVDSP.

6.4. Odredbom čl. 10. st. 1. ZVDSP posjednik je definiran kao osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Sukladno odredbi čl. 13. ZVDSP posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda) ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).

6.5. Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7. Uzimajući u obzir citirane zakonske odredbe, tužitelj u parnici zbog smetnja posjeda treba dokazati činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja, kao i okolnost da je sudska zaštita zatražena unutar subjektivnog i objektivnog roka određenog čl. 21. st. 3. ZVDSP.

8. U tijeku postupka pravodobnost podnošenja tužbe zbog smetanja posjeda nije dovedena u pitanje. Naime, tužitelj u tužbi navodi da je smetanje posjeda počinjeno 12. i 13. studenog 2022., a kako je tužba podnesena 22. studenog 2022., proizlazi da je podnesena unutar subjektivnog roka od 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja. Pritom, tuženici nisu osporili da su upravo dana naznačenog u tužbi poduzeli radnje koje tužitelj smatra smetanjem posjeda.

9. Među strankama nije sporno da su tuženici poduzeli radnje navedene u tužbenom zahtjevu, ali je sporno jesu li opisanim radnjama počinili smetanje posjeda, jer smatraju da su oni, kao posljednji mirni posjednici, bili ovlašteni na poduzimanje navedenih radnji, odnosno da nije riječ o radnjama smetanja posjeda, ističući da navedene radnje nisu poduzeli na nekretninama tužitelja.

10. Mjesto smetanja posjeda identificirano je uviđajem i mjerničnim vještačenjem te je prikazano na skicama lica mjesta na listovima 80 i 81 spisa. U vrijeme održavanja uviđaja mjesto smetanja posjeda predstavljalo je neuređeno područje obraslo travom (listovi 87 – 89 spisa), a s obzirom na fotografije dostavljene uz tužbu (list 16 – 19 spisa) i odgovor na tužbu (list 34 – 38 spisa) očito je da je do održavanja uviđaja mjesto zaraslo uslijed njegova nekorištenja. Iz skica lica mjesta na listovima 80 i 81 spisa vidljivo je da je riječ o području koje se nalazi između nekretnina u vlasništvu tužitelja (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina]) i nekretnina u vlasništvu tuženika (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina]).

11. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda iskazivali su svjedoci HS, IS, CS, ŠS, MS te parnične stranke.

11.1 Svjedok HS, tužiteljev sin, u svom je iskazu naveo da je na zapadnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] oduvijek bio izgrađen zid. Taj zid je s njihove strane (strane tužitelja) bio visine nekih 30-ak cm, a sa strane tuženika bio je viši zbog nagiba terena. Iznad zida bile su željezne cijevi sa žičanom ogradom, ukupne visine oko 1.60 m. Dio koji je predmet spora bio je u posjedu njegova oca i njegove obitelji, na tom dijelu je bila ostava, bili su naslagani razni željezni elementi poput željeznih cijevi, profila i slično, a tu je bio i kokošinjac te nadstrešnica ispod koje su bila naslagana drva. To sporno područje je bilo ograđeno i na nj se moglo pristupiti samo s njihove strane (strane tužitelja), jer na nekretninama u vlasništvu tuženika (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije postojao nikakav prolaz niti otvor prema spornom području. Kada su se tuženici ovdje doselili prije 15- ak godina, sporni zid je već bio sagrađen. Poznato mu je da su tuženici sa svoje strane imali jednu građevinu, tzv. praščak ili svinjac, a držali su i kokoše, ali se ne sjeća je li sporni zid kojeg su srušili bio dio te građevine ili je bio naslonjen na nju. Prije tuženika, njihove nekretnine bile su vlasništvo AS (ujak oca prvotuženice), ali ni on nikada nije dolazio na dio koji je predmet spora, nije ga držao u posjedu niti je tužitelju na bilo koji način branio ili osporavao pravo na posjed. Nastavno je naveo da mu je prvotuženica 12. studenog 2022. poslala SMS poruku zahtijevajući da maknu svoje stvari s parcele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi oni mogli tu parcelu počistiti jer žele prodati kuću. Prije toga tuženici nikada nisu postavljali slične zahtjeve. Kada su tuženici počinili smetanje, oni su na sporni dio došli s bagerom te su uz pomoć bagera porušili zid, premjestili drvo na drugi dio parcele tužitelja, željezne dijelove su odnijeli, a nadstrešnicu porušili. Drvo su premjestili kamionom, a bila je riječ o znatnoj količini drva, oko 20 m.

11.2. Svjedok IS, susjed parničnih stranaka (star 83 godine), u svom je iskazu naveo da od rođenja stanuje u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina i dobro pamti kako je izgledalo sporno područje. Svjedok je na licu mjesta pokazao mjesto gdje se nekad nalazio sporni zid koji je srušen (pokazujući u bitnom istovjetno kao i tužitelj), navodeći da je predmetni zid tu postojao oduvijek, s time da je nekada to bio suhozid, a kasnije su stavljeni betonski bloketi, kojima je suhozid nadograđen u visinu. Sporno područje oduvijek je bilo od HS, bilo je ograđeno i na njega je pristupao HS sa svoje parcele, a svjedok se ne sjeća da bi na kč. br. [katastarska čestica] ili kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojao otvor u zidu kako bi KS mogao pristupiti spornom dijelu. Dakle, sporno područje, sada zaraslo, bilo je od HS, koji je u posljednje vrijeme tamo držao drva i drugi materijal. Ne sjeća se je li se u prošlosti na predmetni zid naslanjala neka građevina poput prašćaka ili kokošinjca, moguće da je nastavno izgrađena, ali predmetni zid se uvijek nalazio na istom mjestu. KS i HS bili su u dobrim odnosima i KS se nikada nije protivio da Ž koriste područje koje je predmet spora.

11.3. Iz iskaza svjedokinje CS, prve susjede tuženika, proizlazi da ona tu živi od svog rođenja (osim u razdoblju od 1696. do 1972. kada je živjela u [adresa]) te joj je poznato da je zid kojeg su tuženici porušili oduvijek postojao na istom mjestu, s time da je u prošlosti to bio manji zid, a KS je taj zid nadozidao poslije smrti svoga oca 1970. Područje iznad zida bilo je Grabrovićevo, oni su na tom području nekad držali sjeno, a u novije vrijeme su držali drva i željezo. Na područje koje je predmet spora Ž su dolazili sa svoje nekretnine, dakle s donje strane, dok se sa strane AS nije moglo pristupiti na sporni dio, jer na tome zidu nije bilo otvora, kao ni lese (vratiju). KS nikada nije Č branio da posjeduju sporni dio na kojem su oni držali drva i drugi materijal. Poznato joj je da je KS na svom dijelu uz sporni zid izgradio štalicu u kojoj je držao kokoške i svinje, to je bilo izgrađeno uz zid, nije bio dio zida. Osobno je vidjela da tuženici uz pomoć kamiona i bagera uklanjaju zid. Svjedokinja je potvrdila da s tuženicima nije u dobrim odnosima, napominjući da ta okolnost ne utječe na njen iskaz jer govori ono što joj je poznato.

11.4. Svjedokinja ŠS, tužiteljeva supruga, u svom je iskazu navela da se ovdje doselila 1967. i sporni zid kojeg su tuženici srušili je oduvijek bio tamo. Zid je sagradio KS na način da je na donjem dijelu bio cement, a gore bloketi, a kasnije su oni (tužitelj) dodali žičanu ogradu jer su na području smetanja držali kokoške. Dakle, područje iznad zida prema njihovoj nekretnini (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) je oduvijek bilo u njihovom posjedu, čime se nitko nije protivio niti im osporavao pravo na posjed. Na spornom području oni su u prošlosti držali sjeno, a u novije vrijeme drvo, postavili su "trnitu" i na taj način je to pokriveno. Kada su tuženici srušili zid, odnijeli su žicu koja je bila na zidu, a jedan dio žice su ostavili na svojoj parceli (koji navod su tuženici neposredno potvrdili), a sa spornog područja su odnijeli željezo, dok su drvo kamionom dovezli u dvorište tužitelja. Ona nikada nije vidjela tuženike da bi nešto radili na spornom zidu niti joj je poznato da bi pored zida imao kokošinjac ili praščak. Također, tuženici nikada nisu od njih zahtijevali da sa spornog područja maknu svoje stvari.

11.5. Svjedok MS, star 85 godina, susjed parničnih stranaka, u svom je iskazu potvrdio da su Ž (tužitelj i njegova obitelj) na spornom području držali drva i sve što im je trebalo, ali se o ostalim okolnostima bitnim za predmet spora nije mogao izjasniti.

12. Okolnosno saslušan, tužitelj je u svom iskazu naveo da je područje na kojem je počinjeno smetanje zaraslo posljednjih godinu dana, jer mu je njegov odvjetnik nakon počinjenog smetanja rekao da ništa ne dira. Ranije je to područje bilo u posjedu njega i njegove obitelji. Na tom području su posljednjih 30 godina držali drva, posljednjih 20-ak godina su držali kokoške, a na dijelu su imali i staro željezo. Sporni zid je u prošlosti bio nizak i u ravnini s njegovim terenom jer je između njegove nekretnine i nekretnine tuženika visinska razlika. Pokojni KS je u prošlosti taj zid nadozidao u visinu, ali nije mijenjao granice zida, a tužitelj je nastavno na taj zid stavio žicu kako bi zatvorio kokoške. Do područja koje je predmet smetanja moglo se pristupiti isključivo s parcele tužitelja, ne i s parcele tuženika, jer je na parceli tuženika postojao zid bez otvora. Točno je da je KS pored zida na svojoj parceli imao kokošinjac u kojem su on i njegova sestra držali kokoške i svinje. Taj kokošinjac bio je do zida, ali nije bio dio zida. Zid je izgrađen prije kokošinjca. Oni su s tuženicima bili u dobrim odnosima i tuženici nikad od njih nisu tražili da maknu svoje stvari sa spornog područja, to je došlo odjednom kada su se pojavili sa strojevima. R (drugotuženik) nikada nije koristio područje koje je predmet spora niti je na tom području išta držao.

12.1. Iz iskaza drugotuženika, kojem se u cijelosti pridružila i prvotuženica, utvrđeno je da je ovdje doselio prije 13 godina zajedno sa suprugom - prvotuženicom i njihovom djecom. Prethodni vlasnik upozorio ga je da je da će imati problema kada dođu novi vlasnici, jer granice među parcelama nisu riješene. Kada su doselili, utvrdio je da je tužitelj uzurpirao dio njihove parcele, između ostalog i dio koji je predmet spora, a to je utvrdio uvidom u katastarske skice. S tužiteljem je u početku bio u dobrim odnosima, a nastavno su se njihovi odnosi poremetili. On već 11 godina od njih zahtijeva da sa spornog područja maknu smeće i staro željezo, pri čemu je napomenuo da s donje strane nije bilo suhozida, već je on izgradio zid kako se smeće ne bi guralo na njegov teren. Prije toga nije bilo nikakvog zida, bila je zemlja koja se urušavala, a nakon što je on izgradio zid, tužitelj je stavio žicu. Tu žicu je tuženik više puta micao, a oni ponovno vraćali. Zid je izgradio upravo na tom mjestu da se ne ruši zemlja, uz pojašnjenje da tada nije imao sredstava ni uvjeta da to počisti i poravna. On je spor s tužiteljem htio riješiti na miran način, htio je da se urede međe, ali nije imao sredstava za podnošenje tužbe protiv njih. Međutim, kako se između njegove i njihove parcele sve urušavalo, morao je srušiti svoj kokošinjac kako bi napravio novi, a ujedno je srušio i sporni zid koji je prethodno sagradio te odlučio počistiti svoju parcelu, odnosno sporno područje koje je predmet smetanja. Nakon što je primio tužbu, kontaktirao je punomoćnika tužitelja i predložio da uz pomoć geodeta odrede granice parcela, ali tužitelji na to nisu pristali. Na upit na koji je sporno područje imao u posjedu, odgovorio je da je na donjoj strani bio izgrađen kokošinjac i njegove kokoške su slobodno šetale po tom spornom dijelu na koji su dolazile preko otvora na kokošinjcu. Druge stvari nije mogao držati gore, jer za to nije bilo prostora od tužiteljevih stvari. On je na to područje dolazio na način da je preskakao preko zida, prethodno mičući žicu, a na upit zašto je preskakao preko zida, odgovorio je da je to činio iz razloga što je to njegovo. Tuženik je nastavno potvrdio da je, nakon što je očistio sporno područje, drva tužitelja premjestio u njegovo dvorište, dok je staro željezo odnio na odlagalište, jer tužitelj nije na njegov zahtjev to maknuo. Zid koji je srušio također je odnio na odlagalište.

13. Na temelju iskaza parničnih stranaka i saslušanih svjedoka sud je utvrdio da je tužitelj zaista bio posljednji mirni posjednik spornog područja, na skicama lica mjesta na listovima 80 i 81 spisa, označenog žutom bojom. Svi saslušani svjedoci u svom su iskazu potvrdili da je na spornom području oduvijek bio izgrađen zid, kojeg je ĐS (prednik tuženika) u prošlosti nadozidao u visinu, ne mijenjajući granice zida, što je utvrđeno na temelju iskaza CS i ŠS. Pritom, položaj spornog zida razlikuje se po kazivanju tužitelja (na skici lica mjesta označen oznakama B-C i crvenom bojom) i tuženika (na skici lica mjesta označen oznakama B-a i zelenom bojom), ali su odstupanja u pogledu stvarnog položaja zida minimalna i za postupak smetanja posjeda zanemariva. Tužitelj je na predmetni zid od kamena i betonskih blokova postavio žicu i željezne cijevi, a na temelju rezultata dokaznog postupka utvrđeno je da je područje iznad zida (prema nekretninama tuženika kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]) bilo u posjedu tužitelja i njegove obitelji, koji su na spornom području dugi niz godina držali drva za ogrjev naslagana ispod nadstrešnice, staro željezo, te kokoške. Sporno područje bilo je ograđeno te su na nj tužitelj i članovi njegove obitelji pristupali sa svoje nekretnine, jer na nekretninama tuženika nije postojao otvor preko kojeg bi isti mogli pristupiti spornom području. Sve navedeno suglasno proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka, od kojih CS i IS nisu u srodstvu sa strankama postupka, a time po stavu ovoga suda, nisu ni zainteresirani za ishod postupka. Iako su isti potvrdili da s tuženikom nisu u dobrim odnosima, sud nije dobio dojam da je ta okolnost utjecala na njihov iskaz, jer su iskazivali uvjerljivo i sukladno ostalim izvedenim dokazima. Svjedok MS, iako predložen po tuženicima, u svom je iskazu također potvrdio da su Ž (očito misleći na tužitelja i članove njegove obitelji) na spornom području držali drva i sve što im je trebalo.

13.1. Međutim, valja napomenuti da i iz iskaza drugotuženika RS proizlazi okolnost posljednjeg mirnog posjeda tužitelja. Naime, drugotuženik je u svom iskazu potvrdio da je, nakon što je doselio (prije 13 godina) primijetio da je tužitelj uzurpirao dio njegove parcele, uključujući i dio koji je predmet spora, potvrdivši da je tužitelj na spornom području držao drvo, staro željezo i na zid postavio žicu koju je on micao. Dakle, tuženik je u svom iskazu potvrdio da je sporno područje bilo u posjedu tužitelja od kad je on sa svojom obitelji tamo doselio, ali je očito smatrao da tužitelju sporno područje ne pripada (vodeći se katastarskim podacima) te je bio svjestan potrebe uređenja međa između njegovih nekretnina i nekretnina tužitelja.

13.2. Sud nije prihvatio iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da je upravo on izgradio sporni zid prije 11 godina, jer iz ostalih izvedenih dokaza proizlazi da je sporni zid tamo postojao oduvijek te da je nastavno od strane ĐS nadograđen u visinu. O tome suglasno svjedoče svjedoci IS (star 83 godine) i CS (stara 80 godina), iz čijih iskaza suglasno proizlazi da je sporni zid bio izgrađen oduvijek te da je područje iznad zida bilo u posjedu ŠS. Iskaz tuženika nije prihvaćen ni u dijelu u kojem navodi da je bio u (su)posjedu spornog područja, a posjed je izvršavao na način da su njegove kokoši šetale po spornom dijelu, kao i na način da je on pristupao na sporni dio preko zida (prethodno maknuvši žicu), jer takvi navodi, osim što ne proizlaze iz ostalih izvedenih dokaza, sudu nisu uvjerljivi, već sud smatra da su izrečeni s ciljem postizanja uspjeha u sporu. Osim toga, nitko od saslušanih svjedoka nije u svom iskazu potvrdio da je viđao tuženike na spornom području, već su, upravo suprotno, suglasno iskazali da je sporno područje bilo u posjedu ŠS, dakle tužitelja i njegove obitelji.

14. Područje smetanja posjeda nalazi se na granici nekretnina u vlasništvu tužitelja (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina]) i nekretnina u vlasništvu tuženika (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ZGR, sve k. o. [katastarska općina]) te među strankama očito postoji nesuglasje u pogledu međa između navedenih nekretnina. Također, tuženici očito smatraju da tužitelj drži u posjedu dio njihove nekretnine, međutim, navedene sporne činjenice nisu relevantne u postupku smetanja posjeda, u kojem je rasprava ograničena na utvrđenje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, neovisno o pravu na posjed, o pravnoj osnovi te savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda. Stoga navodi tuženika da nije počinio smetanje posjeda jer je rušio svoj kokošinjac i zid u njegovom vlasništvu, nisu osnovani. Tuženici svoja vlasnička prava mogu eventualno pokušati zaštititi u drugom postupku, jer se u postupku smetanja posjeda ne raspravlja o pravu vlasništva ni pravu na posjed, već o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, neovisno o tome u čijem je vlasništvu mjesto smetanja.

14.1. Sud smatra potrebnim ukazati i na okolnost da su stranke prigovorile skici lica mjesta vještakinje, navodeći da je vještakinja na pravilan način označila točke prijepora, ali je iste pogrešno priklopila na skicu lica mjesta na način da je područje smetanja posjeda (označeno žutom bojom) previše uvukla prema jugoistočnom dijelu nekretnina tužitelja. Sud je s obzirom na navedene prigovore, nakon vještačenja, ponovno izašao na lice mjesta. Očitujući se o primjedbama stranaka vještakinja je u cijelosti ostala kod svog nalaza i mišljenja, pojašnjavajući da je na skici lica mjesta prikazan preklop kopije katastarskog plana na snimljenu situaciju. Navela je da je moguće da preklop odudara od stvarnog stanja na terenu, ali da se u tom slučaju radi o većim odstupanjima kopije katastarskog plana (u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR., kč. br. [katastarska čestica] ZGR. i kč. br. [katastarska čestica] ZGR.), nakon čega su obje stranke prihvatile nalaz i mišljenje, smatrajući da je u istom točno prikazano područje smetanja, koje uostalom među strankama nije ni sporno. Stoga je sud je nalaz i mišljenje vještakinje prihvatio u cijelosti, smatrajući ga stručnim i objektivnim, dodatno cijeneći da među strankama nema spora o radnjama smetanja i području smetanja posjeda, a eventualna odstupanja odnosno pomaci u kopiji katastarskog plana u odnosu na stanje na terenu nisu relevantni u postupku smetanja posjeda, već bi bili od značaja u vlasničkoj parnici ili postupku uređenja međa.

15. Dakle, sud je u tijeku postupka utvrdio da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik spornog područja, na skicama lica mjesta na listovima 80 i 81 spisa označenog žutom bojom, a nije sporno da su tuženici poduzeli radnje rušenja i uklanjanja kamenog i betonskog zida sagrađenog na spornom području te da su sporno područje "počistili" na način da su uklonili drva za ogrjev i premjestili ih na drugi dio tužiteljeve nekretnine te bagerom iskopali i uklonili dio zemlje s kamenjem. Opisanim postupanjem je od strane tuženika počinjeno smetanje posjeda tužitelja pa je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na pružanje posjedovne zaštite i na temelju čl. 22. st. 1. ZVDSP odlučiti kao u točki I izreke rješenja.

16. Tuženicama je na temelju odredbe čl. 443. st. 1. ZPP određen rok za ispunjenje obveza naznačenih u točki II rješenja od 15 dana, cijeneći navedeni rok primjerenim okolnostima slučaja (posebno obvezi izgradnje zida).

17. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu pa su mu tuženici na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP dužni naknaditi troškove postupka, dok tuženicima, primjenom iste zakonske odredbe, ne pripada pravo na trošak.

17.1. Tužitelju je sukladno Tbr. 7.2. u vezi sa Tbr. 52.4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23, dalje: Tarifa), kojom je određeno da se za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan, priznata jednokratna nagrada za zastupanje u prvostupanjskom postupku u visini od 200 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost boda iznosi 400,00 eura, a uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 46. Tarife), ukupno iznosi 500,00 eura. Uz navedeno, tužitelju je priznat trošak uplaćenog predujma za provođenje uviđaja i mjernično vještačenje u zatraženom iznosu od 513,24 eura, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 13,27 eura i rješenje o smetanju posjeda u iznosu od 13,27 eura (puni iznos sudske pristojbe na rješenje o smetanju posjeda iznosi 26,54 eura, ali tužitelj ima mogućnost u roku od 3 dana platiti polovicu toga iznosa, odnosno 13,27 eura). Ukupni trošak tužitelja, slijedom svega navedenog, iznosi 1.039,78 eura. Tužitelju pripadaju zatezne kamate na trošak postupka od donošenja presude na temelju čl. 151. st. 3. ZPP.

17.2. U preostalom dijelu, iznad dosuđenog, zahtjev tužitelja za priznanje parničnog troška je odbijen kao neosnovan. Kao što je obrazloženo, tužitelju pripada jednokratna nagrada od 200 bodova za cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na broj poduzetih radnji, prema Tarifi koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22.). Tek je "novom" Tarifom, koja se u ovom postupku ne primjenjuje, predviđeno da jednokratna nagrada obuhvaća četiri radnje, a da za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova.

U Puli 2. rujna 2025.

Sutkinja

Izabela Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. tužitelju po punomoćniku, uz sudsku pristojbu za presudu

2. tuženicima po punomoćniku