Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-5927/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Zagrebu po sutkinji Janji Topol te zapisničarki Spomenki Đurđević, u upravnom sporu tužiteljice TO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik u Zagrebu, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB 61817894937, radi postupanja, 2. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I Tužba se odbacuje.

II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura (slovima: tisuću dvjesto pedeset eura), u roku od 15 dana, a za slučaj da tuženik u navedenom roku za dobrovoljno ispunjenje ne podmiri troškove, tužiteljici pripadaju i zatezne kamate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje teku od dana izvršnosti odluke o troškovima (prvi dan poslije isteka roka za dobrovoljno ispunjenje) do isplate.

III Zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora se u preostalom dijelu odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv rješenja Pročelnika Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, KLASA: UP/I-050-01/23-005/50, URBROJ: 251-09-20/001-23-2 od 21. studenog 2023., kojim je odbijen prigovor tužiteljice izjavljen radi izdavanja potvrde izvršnosti rješenja Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, KLASA: UP/I-551-06/17-013/1044, URBROJ: 251-10-01-17-2 od 11. srpnja 2017. kao neosnovan (točka 1. izreke) te je odbijen zahtjev za naknadu troškova zahtjeva za izdavanje potvrde izvršnosti i za sastavljanje prigovora (točka 2. izreke).

2. Osporavano rješenje doneseno je na temelju članka 122. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09. i 110/21. - dalje ZUP), povodom prigovora tužiteljice podnesenog na temelju članka 156. ZUP-a, nakon što joj tuženik nije izdao potvrdu izvršnosti naprijed navedenog rješenja.

3. Odredbom članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. – dalje ZUS) propisano je da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek.

Odredbom članka 38. stavka 5. ZUS-a propisano je da se spor može pokrenuti nakon što je iscrpljena zakonom propisana zaštita. Odredbom članka 46. stavka 1. točke 3. ZUS-a propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako protiv pojedinačne odluke, postupanja ili upravnog ugovora nije iskorišten redovit pravni lijek.

Prema odredbi članka 156. ZUP-a osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice. Sukladno članku 122. stavku 3. ZUP-a čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.

Prema članku 122. stavku 4. ZUP-a protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

4. Protiv osporavanog rješenja dopušteno je izjaviti redovni pravni lijek u upravnom postupku u smislu odredbe članku 122. stavku 4. ZUP-a. Naime, potvrda izvršnosti odnosi se na upravni akt prvostupanjskog tijela protiv kojeg nije isključen pravni lijek u upravnom postupku. Stoga proizlazi da protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru iz članka 156. ZUP-a, kojim se osporava zakonitost propuštanja postupanja – izdavanja potvrde izvršnosti, postoji drugostupanjsko tijelo koje odlučuje o žalbi.

5. Međutim, osporavano rješenje sadrži uputu o pravnom lijeku u kojoj se, između ostalog, navodi da protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu.

6. Prema odredbi članka 111. stavka 1. ZUP-a kad je u rješenju dana pogrešna uputa o pravnom lijeku, stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi. Stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica.

7. U konkretnom slučaju tužiteljica je pogrešnom uputom o pravnom lijeku obaviještena da nije dopuštena žalba, a tužiteljica je podnijela tužbu ovom sudu. Zbog takve pogreške javnopravnog tijela stranka ne može imati štetne posljedice u postupovnom smislu, a to znači da stranka ne može izgubiti pravo na redovit pravni lijek u upravnom postupku. Međutim, to ne znači da su zbog te pogreške javnopravnog tijela, unatoč odredbama ZUS-a o obvezi iscrpljivanja pravne zaštite u upravnom postupku prije podnošenja tužbe, ispunjenje pretpostavke za vođenje upravnog spora.

U takvom slučaju kada je, postupajući po uputi iz rješenja, umjesto redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku, pokrenula upravni spor podnošenjem tužbe, stranka može protiv osporavanog rješenja iskoristiti redovit pravni lijek u upravnom postupku računajući rok za izjavljivanje pravnog lijeka od dana dostave ovog rješenja kojim je tužba odbačena kao nedopuštena, ako stranka nije već prije toga podnijela redovit pravni lijek nadležnom tijelu. Na taj je način održan rok za redovit pravni lijek u upravnom postupku te su otklonjene štetne posljedice pogrešne upute o pravnom lijeku (tako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Usž- 118/15-2 od 12. ožujka 2015., poslovni broj Usž-414/16-2 od 25. veljače 2016., poslovni broj Usž-1099/16-2 od 27. travnja 2016. i dr.).

8. S obzirom na sve navedeno, na temelju odredbe članka 46. stavka 1. točke 3. ZUS-a, odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.

9. Također, s obzirom na ova utvrđenja, preostali navodi tuženika izneseni u odgovoru na tužbu i tužitelja u podnesku od 6. lipnja 2024. nisu od utjecaja na odluku suda u ovom sporu.

10. Vezano za odluku o trošku, ovaj sud je ocijenio da tužiteljica, unatoč tome što je njena tužba odbačena, ima pravo na naknadu troška upravnog spora jer bi bilo neosnovano da troškovi koje je prouzrokovao tuženik pogrešnom uputom o pravnom lijeku padnu na teret tužiteljice (u tom smislu Visoki upravni sud u rješenju Usž- 2681/22-2 od 7. srpnja 2022.). Naime, pogreške ili propusti nadležnih tijela ne smiju ići na štetu građana (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4673/2008 od 20. svibnja 2009., Narodne novine, broj 67/09.). Greške ili propusti državnih tijela trebale bi ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake greške što ju napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnoga građanina (Europski sud za ljudska prava, predmet Gashi protiv Hrvatske, presuda od 13. prosinca 2007., zahtjev br. 32457/05).

Tužiteljici treba kao opravdan izdatak u smislu članka 147. stavka 4. ZUS-a priznati trošak za sastavljanja tužbe u iznosu od 1.250,00 eura prema Tbr. 27/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23.; dalje u tekstu: Tarifa) u vezi Tbr. 46. Tarife, sa zateznim kamatama (članak 144. stavak 4. ZUS-a)

Tužiteljica nema pravo na naknadu troška za sastav podneska kojim se tužiteljica očituje na odgovor na tužbu tuženika, jer isti nije bio ni nužan ni potreban za rješenje ovog upravnog spora, a niti je pridonio rješavanju istog budući je sud svoju odluku utemeljio na navodima tužbe kao i podacima spisa predmeta temeljem kojih se moglo utvrditi stvarno stanje stvari. Radi navedenog, sud je ovaj dio zahtjeva za naknadu troškova spora odbio kao neosnovan (članak 144. stavak 1. ZUS-a).

Zagreb, 2. rujna 2025.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Dna:

1. Odvjetnik Martin Sherri, [adresa] Zagreb, Kordunska 1

2. Grad Zagreb

3. U spis