Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: 42. Pp-2337/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J. A., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/23-5/21585, Urbroj: 511-02-05-23-1. od 6.8.2023., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 6.8.2023., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 5. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENI J. A., O.:... sin T. i J., r. T., rođen ... u S., s prebivalištem u P. 14., vodoinstalater, 2.200,00 eura, oženjen, 4 maloljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,
k r i v j e
I što je dana 5. kolovoza 2023., u 19:30 sati, u mjestu P. ispred ugostiteljskog objekta Z. u P., nasilnički se ponašao u obitelji na način što je supruzi M. A. rekao da sjedne u njihov zajednički osobni automobil te da ga vozi kući jer će ju istući, pa kada su došli kući u dvorištu obiteljske kuće rekao je ponovno supruzi kako on nije ništa kriv te da će ju istući, što je kod oštećene izazvao osjećaj straha i uznemirenosti te je povrijedilo njezino dostojanstvo, nakon čega je supruga sa maloljetnom djecom sjela u vozilo te se odvezla kod susjeda,
dakle, iskazivanjem ozbiljnih prijetnji prema supruzi nasilnički se ponašao u obitelji,
pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj temeljem istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 160,00 EURA (sto šezdeset eura)/ 1.205,52 KUNA (tisuću dvjesto pet kuna i pedeset dvije lipe).
II Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 1 dan, koje se izjednačuje sa iznosom od 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa)/ 300,00 kuna (tristo kuna) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 120,18 eura (sto dvadeset eura i osamnaest centi)/ 905,50 kuna (devetsto pet kuna i pedeset lipa).
III Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.
Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 80,12 eura (osamdeset eura i dvanaest centi)/ 603,66 kuna (šesto tri kune i šezdeset šest lipa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) / 226,04 kuna (dvjesto dvadeset šest kuna i četiri lipe) u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/23-5/21585, Urbroj: 511-02-05-23-1. od 6.8.2023., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.
3. Ispitani J. A. navodi da od njegove strane nije bilo ispoljavanja psihičkog nasilja u obitelji u odnosu na suprugu M. A. tako što bi joj u dva navrata iskazivao prijetnje s navodnom namjerom da će je istući. Naime, predmetnog dana u popodnevnim satima sa suprugom i četvoro maloljetne djece išao je na proslavu gdje je konzumirao alkoholna pića, time da je u večernjim satima supruga napustila proslavu s djecom u namjeri da ih odveze kući. Postojao je dogovor da se vrati po njega, što je učinila, ali u međuvremenu dok supruge nije bilo na proslavi imao je neki verbalni sukob sa njenim bratom, o čemu ona nije bila upoznata. Supruga je došla automobilom po njega kako bi ga vratila kući, jer nije smio upravljati vozilom zbog utjecaja alkohola. Niti u jednom trenutku nije suprugu primoravao da mora ući u automobil već je situacija bila suprotna iz razloga što je ona njega vozila kući te je ona njemu naložila da uđe u automobil radi odlaska. Tokom vožnje do kuće u automobilu nije imao razgovor i sukob sa suprugom. Dolaskom u dvorište obiteljske kuće supruga je njega verbalno napala jer je imala saznanja o tome da se sukobio sa njenim bratom. Stoga je ona željela saznati razlog zbog čega je nastavo taj sukob, a on ju je pokušao primiriti i nije bilo razloga da joj prijeti činjenicom da je želi istući. Očito zbog nezadovoljstva njegovim odgovorima supruga je sa maloljetnom djecom sjela u automobilom i napustila dvorište i nije znao gdje se nalazi tokom cijele noći, već je to saznao od policije, time da je on policiji prijavio postojanje sukoba između njega i supruginog brata. Stoga nema govora o tome da bi na opisani način prijetnjom fizičkim nasrtajem na suprugu vršio psihičko nasilje prema njoj i time poriče prekršaj.
4. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao oštećenu M. A., kao suprugu okrivljenika, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti te zapisnik o ispitivanju M. A. u svojstvu svjedoka.
5. Ispitana M. A. iskazuje da je navedene zgode u večernjim satima suprug doista izražavao psihičko nasilje prema njoj time što joj je barem u dva navrata upućivao riječi koje su predstavljale ozbiljnu prijetnju, uslijed čega je bila uplašena i uznemirena, posebno kada se tako ophodio prema njoj zbog činjenice da je bio akutno alkoholiziran. Naime, toga dana sa suprugom i maloljetnom djecom išla je na proslavu na kojoj je suprug tokom cijelog dana popio veću količinu alkohola, što je pratila nalazeći se s njim u društvu. Time je u večernjim satima bio vidno teže opijen i stoga mu je rekla da idu kući s te proslave. On je to u nekoliko navrata odbio jer se dobro osjećao na proslavi. Stoga je odlučila kući odvesti makar djecu i poslije se vratiti po supruga, što je učinila. No, u međuvremenu dok je izbivala s te proslave suprug je došao u sukob sa njenim bratom kojeg je fizički ozlijedio i raskrvario, što je vidjela kada je ponovno došla na proslavu. Već zbog toga je bila uznemirena i počela je suprugu prigovarati tržeći od njega objašnjenje zbog čega je fizički nasrnuo na brata, jer nije za to postojao razlog. Međutim, suprug je želio otići što prije s tog mjesta svjestan da je učinio nešto loše i stoga ju je primorao da ga što prije odveze kući iako je prije odlaska željela da joj objasni što se dogodilo između njega i njenog brata. Tokom tog inzistiranja da ga odveze kući nalazeći se ispred lokala Z." u P. suprug joj je rekao da što prije odu tog mjesta jer će je istući te čak ubiti. U tom smislu je odvezla supruga kući, time da su u dvorištu nastavili konverzaciju vezano za sukob s njenim bratom jer je željela saznati zbog čega ga je ozlijedio. Tada joj je suprug ponovno uputio prijeteće riječi govoreći da će je istući i ubiti nakon čega je pao na tlo zbog alkoholiziranosti. Zbog činjenice što je bio teško etiliziran nije mogla znati na koji način bi se mogao nadalje ponašati zbog čega je radi svoje sigurnosti i maloljetne djece odlučila s njima otići od kuće da izbjegne zlostavljanje od njegove strane. Prema tome, za sve ovo vrijeme tokom komunikacije sa suprugom bila je teže uznemirena i uplašena, posebno zbog opisanih riječi koje joj je u dva navrata upućivao. Na kraju napominje da je suprug i ranije prema njoj znao biti nasilan i to fizičkim putem, što je dodatni razlog zbog kojeg je radi ovakvog njegovog verbalnog ispada bila uznemirena.
6. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik navedene zgode nalazio na naznačenoj lokaciji te da je bio u razgovoru sa oštećenom.
7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li bi se te zgode nasilnički ponašao prema supruzi i to tako što bi joj barem u dva navrata izgovarao ozbiljne prijetnje kako će je istući, što bi kod nje izazvalo strah te povredu dostojanstva i uznemirenost, zbog čega bi se nastupanjem tih posljedica kod oštećene ipak radilo o nasilnom činu psihičke naravi.
8. Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja psihičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
9. Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega u obrani navodi kako niti u jednom trenutku kritične zgode ispred ugostiteljskog lokala niti u dvorištu obiteljske kuće supruzi nije upućivao ozbiljne prijetnje u smislu toga da će je istući ili čak ubiti već ju je pokušao smiriti zbog činjenice da je željela saznati razlog zbog kojeg je on bio u fizičkom sukobu sa njenim bratom. Ne spori činjenicu da je na proslavi gdje je te večeri bio sa suprugom pio izvjesnu količinu alkohola te je zbog toga inzistirao od supruge da ga ona odveze kući, jer u takvom stanju nije smio voziti. Supruga je to učinila, a on niti u vozilu niti potom tokom razgovora u dvorištu kuće nije prema njoj izražavao ozbiljne prijetnje, jer nije postojao razlog da je tuče. Time zaključuje da je supruga zbog svog nezadovoljstva radi toga što joj nije odgovorio razlog sukoba sa njenim bratom, u jednom trenutku djecu uzela sobom i automobilom otišla u nepoznatom pravcu, time da je on zatim prijavio policiji svoj sukob sa njezinim bratom.
10. Ipak, sama oštećena u izvjesnoj mjeri drugačije je opisala predmetni događaj, jer je kao privilegirani svjedok iskazivala o događaju i jasno je opisala ukupan način ophođenja supruga odnosno okrivljenika, kod čega se razabire da je njegovo ponašanje bilo nedopustivo i predstavljalo je čin psihičkog nasilja. Time je oštećena istaknula da je sa suprugom i maloljetnom djecom bila na proslavi kritičnog dana gdje je suprug popio veću količinu alkohola i bio je teže opijen, pa je to bio razlog da od njega inzistira kako trebaju ići kući s proslave. On je to višekratno odbijao, jer se očito u takvom stanju dobro osjećao. Stoga je odvela kući prvo svoju djecu, a potom se vratila po supruga. No, u međuvremenu je suprug iz nepoznatog razloga bio u sukobu s njeni bratom kojeg je fizički ozlijedio i raskrvario. To je bio razlog zbog kojeg je doista tražila objašnjenje od supruga za tako nastalu situaciju. Očito je u tim trenucima suprug shvatio da je neprimjereno postupao te je on od nje tražio da što prije odu s mjesta događaja i stoga joj je ispred lokala "Zvonce" prvotno rekao da odmah odu s tog mjesta jer će je u protivnom istući te čak i ubiti. Stoga je ostup0ila po njegovom zahtjevu i automobilom su došli u dvorište obiteljske kuće gdje su nastavili konverzaciju kada je ona i nadalje željela saznati razlog spomenutog sukoba. Tada joj je suprug ponovno uputio prijeteće ozbiljne riječi da će je istući i ubiti, a zatim je zbog teže opijenosti čak pao na tlo. Time oštećena ističe da je ovakvo ukupno ophođenje supruga ponavljanjem prijetećih riječi kod nje izazvalo ozbiljan strah i uznemirenost, jer nije mogla znati na koji će način nadalje reagirati obzirom na stanje teže opijenosti, pa je uslijed tog straha uzela maloljetnu djecu sobom i automobilom otišla do susjeda kako bi se izbjeglo daljnje nasilje. Na kraju je indikativna tvrdnja oštećene o tome da je još jedan razlog za njenu uznemirenost bio taj što je suprug i ranije prema njoj znao biti nasilan i to čak fizičkim putem, pa je svakako ovakvim svojim odlaskom od kuće željela izbjeći ponavljanje takve vrste scenarija odnosno nasilja u obitelji.
11. Inače, valja naznačiti da je oštećena u svojstvu svjedoka ispitana i neposredno nakon događaja u Policijskoj postaji Bjelovar kojom prilikom je primila sva potrebna i zakonita upozorenja, zbog čega taj iskaz predstavlja zakonit dokaz i u njenoj izjavi koju je potpisala proizlazi da je doista u ovoj situaciji bila s razlogom uznemirena i ustrašena te joj je povrijeđeno dostojanstvo obzirom da joj je suprug u dva navrata rekao da će je istući. Napominje da je to bio razlog zbog čega je sa četvoro djece otišla od kuće automobilom iako u konkretnoj situaciji djeca nisu bila prisutna izražavanju nasilja od strane oca.
12. Nadalje, uvidom u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranost okrivljenika razabire se da je okrivljenik nakon predmetnog događaja odbio provođenje alkotestiranja i utvrđivanja stupnja svoje opijenosti. Međutim, u svojoj obrani je okrivljenik jasno napomenuo da je na predmetnoj proslavi pio alkoholna pića dok je oštećena izjavila kako je suprug u večernjim satima bio vidno teže opijen, što je i predstavljalo razlog zbog kojeg je od njega tražila da pođe kući s te proslave, ali je to on odbio i nastavio uzimati alkoholna pića sve do nastanka sukoba sa bratom svoje supruge. To jasno upućuje na zaključak da je okrivljenik ipak tempore criminis bio u stanju izvjesne etiliziranosti, što je bez sumnje utjecalo na njegove kognitivne sposobnosti i mogućnost realnog rasuđivanja i donošenja odluka, a to opet znači kako je svakako bio potpuno netolerantan za svoje ponašanje. Bez sumnje je takav njegov status doveo i do fizičkog sukoba sa bratom oštećene s kojim je prije toga bio u dobrim odnosima, pa je očito nastavno svoju agresiju prenio i na vlastitu suprugu verbalnim putem izražavajući prema njoj ozbiljne prijetnje koje su kod same oštećene izazvale određene posljedice.
13. Upravo uzevši u obzir status okrivljenika u kritično vrijeme svakako se ne može prihvatiti kao uvjerljiva i istinita njegova obrana o tome da je njegovo eksplicitno ponašanje sve vrijeme prema supruzi bilo normalno, uobičajeno i korektno, što znači da joj niti u jednom trenutku nije iskazivao neke prijetnje koje bi kod nje izazvale strah i uznemirenost. U takvoj situaciji bez sumnje supruga ne bi imala apsolutno nikakav razlog i motiv da naglo napusti dvorište obiteljske kuće i to još sa četvoro maloljetne djece i da se ne vrati kuće duže vremena tražeći izvjestan azil kod bližih susjeda. Iako nije upitno da je oštećena bila uznemirena prvotno samom činjenicom da je povratkom na navedenu proslavu uočila brata koji je krvario i saznala da ga je fizički napao upravo njezin suprug, potpuno je jasno i izričito oštećena napomenula da je nova uznemirenosti strah i uslijedio kada je suprug počeo višekratno inzistirati da ga se odveze kući očito shvaćajući negativnost svojeg prethodnog djelovanja, a kada je ona prije toga inzistirala da sazna razlog spomenutog sukoba sa njenim bratom, tada je došlo do reakcije supruga koji joj je počeo prijetiti da će je istući ako odmah ne krenu kući, pa je ona upravo zbog nastalog straha i spomenute uznemirenosti morala tako i postupiti. Također, u situaciji kada je suprug istu prijetnju kraće vrijem nakon toga ponovio prema njoj i u dvorištu obiteljske kuće, onda je svakako oštećena imala razloga posumnjati da će suprug možda takvo što doista učiniti, pa je željela zaštititi svoj integritet kao i maloljetne djece koja bi tada očito nužno bila izložena mogućnosti da prate takvu situaciju i nasilje od strane oca prema majci i stoga je s njima otišla od kuće.
14. Potpuno je jasno da se kod oštećene ovdje radilo o ozbiljnom strahu i uznemirenosti koji je svakako mogao biti izazvan iskazivanjem takve vrste prijetnje od strane supruga, jer je potpuno izlišno i neprihvatljivo da bi ona maloljetnu djecu inkomodirala i vodila iz kuće kod relativno nepoznatih ljudi i s njima tamo boravila duže vrijeme za slučaj da za takvu reakciju nije postojao životno važan i opravdan razlog. Sve su to razlozi zbog kojih je upravo iskaz oštećene krajnje uvjerljiv, posebno kada je sam događaj i prethodno ponašanje supruga na isti način opisala neposredno nakon događaja u svom prvotnom iskazu, dok okrivljenik svojim tvrdnjama u obrani nije doveo u pitanje takve njezine tvrdnje, posebno da bi pokušao pojasniti razlog zbog kojeg bi supruga njega neopravdano i neistinito teretila za opisano ponašanje.
15. Time ukupnost provedenih dokaza nedvojbeno ukazuje da je ponašanje okrivljenika bilo protupropisno i imalo je sve elemente psihičkog nasilnog čina u odnosu na suprugu. Kod toga je potpuno jasno da iskazivanje ozbiljnih prijetnji fizičkim nasrtajem odnosno ugrožavanjem tjelesnog integriteta kod osobe kojoj se te riječi upućuju nužno izaziva izvjesnu negativnu emociju kao što je uznemirenost i strah, pa potencijalno i povredu dostojanstva, posebno ako se te riječi upućuju bliskom članu obitelji, kao što je ovdje slučaj. Stoga je oštećena nesumnjivo u ovoj situaciji osjećala takve posljedice, kako to sama izričito ističe tokom postupka, jer nije očekivala da će se okrivljenik bez valjanog razloga i motiva prema njoj tako ponašati.
16. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.
17. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da ima na uzdržavanju četvoro maloljetne djece, te se nije radilo o težem nasilju, dok sud nije kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost u jednom navratu za prekršaj iz druge oblasti. Stoga kada se uzme u obzir način postupanja okrivljenika i stupanj krivnje kao i činjenicu da nije ulagao posebnu upornost u kriminogenoj radnji, ipak je bilo uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, tako da je izrečena novčana kazna primjerena težini nasilnog čina i biti će dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, pa će se na taj način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.
18. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 1 dan, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 39,82 eura odnosno 300,00 kuna, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.
19. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.
20. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja te udaljenje iz stana obzirom da prema provedenim dokazima uopće ne proizlazi da je oštećena i nadalje u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenika te ne osjeća ugroženost za svoj integritet, jer se u međuvremenu vratila u obiteljsku kuću s djecom. Osim toga, očito je opisano ponašanje okrivljenika ispoljeno u stanju opijenosti uslijed koje je bio svakako smanjeno ubrojiv i u međuvremenu realno nije ostvarivao izražene prijetnje prema supruzi, što ukazuje na to da mu nije bila stvarna namjera na opisani način postupati i fizički zlostavljati suprugu. Kada se uzme u obzir i činjenica da okrivljenik do sada ipak nije osuđivan za nasilni čin prema bilo kojem članu obitelji, tada se zaključuje da ipak nema posebne opasnosti od budućeg činjenja ovakve vrste prekršaja i zbog svih tih razloga nepotrebne su i ne svrsishodne navedene zaštitne mjere.
21. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te stvarni trošak koji se odnosi na prijevoz službenim automobilom, jer ostvaruje redovna mjesečna primanja i može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju ili članova obitelji.
U Bjelovaru, 5. rujna 2023.
Zapisničar SUDAC
Andrea Hudoletnjak v.r. Ratko Laban v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.
Dostaviti:
- Okrivljeniku
- Podnositelju Optužnog prijedloga
- po pravomoćnosti
- Oštećenoj M. A.
- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
ANDREA HUDOLETNJAK