Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Poslovni broj:11 P-554/2024-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu po sucu Tomislav Maras u pravnoj stvari tužiteljice DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ireni Blauhorn odvjetnici iz Karlovca protiv 1 tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 zastupana po ODO Karlovac uz umješača na strani tužene Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću, OIB 69693144506 Uprava šuma podružnica Karlovac, Put D. Trstenjaka 1, Karlovac, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene dana 03. srpnja 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka te umješača na strani tužene, na ročištu za objavu presude 02. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I.
Utvrđuje se da je tužiteljica DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Draga od 385 čhv, i to dijela koji je na skici očevida tvrtke GEO-IZMJERA d.o.o. za geodetske usluge, nadzor i projektiranje, stalnog sudskog vještaka Dominika Čunovića, mag. ing geod. et geoinf. od 02.04.2025.g., broj S-11/25, označen točkama A9-A10-A11-A12- A28- A29-A30-A31-A9 u površini od 214 m2, zatim dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Draga od 300 čhv, i to dijela koji je na skici očevida tvrtke GEO-IZMJERA d.o.o. za geodetske usluge, nadzor i projektiranje, stalnog sudskog vještaka Dominika Čunovića, mag. ing geod. et geoinf. od 02.04.2025.g., broj S-11/25, označen točkama A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7- A8-A9-A31-A1 u površini od 76 m2 te dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Šuma od 199j i 683 čhv, i to dijela koji je na skici očevida tvrtke GEOIZMJERA d.o.o. za geodetske usluge, nadzor i projektiranje, stalnog sudskog vještaka Dominika Čunovića, mag. ing geod. et geoinf. od 02.04.2025.g., broj S-11/25, označen točkama A12-A13-A14-A15-A16- A17-A18- A19-A20-A21-A22-A23-A24-A25-A26-A27-A28-A12 u površini od 386 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja skica očevida je sastavni dio ove presude, što je tužena REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 dužna priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude upiše u zemljišne knjige kao vlasnica prethodno navedenih nekretnina, uz istodobno brisanje prava vlasništva tužene na dijelovima prethodno navedenih nekretnina, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II.
Nalaže se su tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587 naknaditi tužiteljici DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove prouzročene ovim parničnim postupkom isplatom iznosa od 3.102,58 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 02. rujna 2025. godine, pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana .
Obrazloženje
Tužiteljica u tužbi tvrdi da Republika Hrvatska, dolazi formalno pravno upisana pri Općinskom sudu u Karlovcu, zemljišnoknjižnom odjelu [adresa], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao vlasnica nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Draga od 385 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Draga od 300 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] Šuma od 199j i 683 čhv, a koje čestice imaju katastarsku oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je upisana kao vlasnica susjedne nekretnine, upisane pri Općinskom sudu u Karlovcu, zemljišnoknjižnom odjelu Karlovac II i to k. č. br. [katastarska čestica] na kojim česticama ima izgrađenu kuću, gospodarsku zgradu i dvorište koje je ograđeno. Predmetnu nekretninu predlagateljica je naslijedila iza pok. oca koju je je dobio zamjenom sa tvrtkom Zelenilo, a vlasništvo koje čestice bilo je predmet parničnog postupka protiv Grada Karlovca koji je bio upisan na kčbr. [katastarska čestica], a kojeg je tužiteljica pravomoćno dobila te se upisala kao vlasnica. Budući posred dvorišta tužiteljice i preko njezinog dvorišnog objekta ide granica katastarske općine [katastarska općina] (nekadašnje Velike Švarče) i Zagrad, očito je da je došlo do pomicanja granica katastarske općine na kartama jer je dio dvorišta i dvorišne zgrade tužiteljice, pomicanjem granice katastarske općine završio u k. o. [katastarska općina]. Da se granica nekad razlikovala očito je kad se usporedi skica koju dostavlja tužiteljica i kopija arhivskog plana koji se dostavljaju uz ovu tužbu jer je prema arhivskom planu granica između katastarskih općina [katastarska općina] Švarče i Zagrada išla ravno, a ne zakrivljeno kao danas. Kako god se mijenjala granica, tužiteljica i njezin pravni prednik uživali su isti dio dvorišta koji je i ograđen, a koji danas predstavlja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice, zatim dio kčbr. [katastarska čestica], dio 816 i dio 794/1 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, a koje čestice imaju katastarsku oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prethodno podnošenju ove tužbe, a sukladno odredbi čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, tužiteljica se obratila Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu sa zahtjevom za mirno rješenje spora na nekretninama opisanim u toč. I. ove tužbe na kojima je I. tužena upisana kao vlasnica, međutim njezin zahtjev je odbijen odlukom Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, posl.br. N-DO-142/2014. Temeljem prethodno navedenog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kao u izreci.
U odgovoru na tužbu tužena u odnosu na dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističe prigovor preuranjenosti tužbe sukladno odredbi članka 186. a Zakona o parničnom postupku budući za te čestice nije nikada ovom Odvjetništvu podnesen zahtjev za mirno rješavanje spora. Predmet radi mirnog rješavanja spora koji tužiteljica navodi pod točkom IV. pod dokazima pod poslovnim brojem ovog Odvjetništva N-DO- 127/2023 odnosi se na stranku odnosno podnositeljicu OP i nekretnine koje se nalaze u k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog ostvareni su uvjeti da naslovni sud tužbu tužiteljice u odnosu na te dvije čestice odbaci kao preuranjenu sukladno odredbi članka 186. a Zakona o parničnom postupku. Točno je da je u odnosu na dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zahtjev za mirno rješavanje spora sada tužiteljice odbijen odlukom ovog Odvjetništva od 09. prosinca 2014. budući je temeljem tada službenim putem pribavljenih podataka Hrvatskih šuma od 30. listopada 2014. bilo utvrđeno da je ta čestica 2 šuma i da se nalazi u osnovama gospodarenja gospodarske jedinice „ [adresa] i da je u cijeloj svojoj površini zaštitna šuma. Tužiteljica nije niti pokušala u tih 10 godina zatražiti nove podatke Hrvatskih šuma niti pokušati sporni dio čestice izdvojiti iz šumsko gospodarske osnove. Također tužena ističe da je u odnosu na neutvrđene dijelove te iste čestice punomoćnica tužiteljice u ime drugih fizičkih osoba tražila priznavanje prava vlasništva u predmetima ovog Odvjetništva pod poslovnim brojevima : N-DO-70/24, N-DO71/24, N-DO-73/24 i N-DO-172/23. U svim tim predmetima utvrđeno je da zahtjev za mirno rješavanje spora nije niti podnesen budući predlagatelji nisu postupili po pozivu Odvjetništva da prilože odgovarajuću dokumentaciju odnosno dokaze. U svakom slučaju valja imati na umu da se u odnosu na predmetnu česticu interes iskazuje više fizičkih osoba, pa je i to jedan od bitnih razloga zbog kojih tužena nije mogla priznati vlasništvo tužiteljice na spornoj čestici. Međutim tužena je ipak spremna sklopiti sudsku nagodbu u ovom predmetu ukoliko iz dokaza koje će sud provesti bude proizlazilo da se doista radi o nekretninama koje su u stvarnom vlasništvu tužiteljice, time da smatra da svaka stranka treba snositi svoje troškove postupka budući tužena u postupku prije 10-tak godina a niti sada nije bila u mogućnosti razmrsiti pitanja građenja na tuđem zemljištu od strane više fizičkih osoba, pomicanja granica katastarskih općina koje su tužiteljica i ostali vlasnici nekretnina u tom području mogli riješiti u postupku reambulacije zemljišne knjige, te pitanje izdvajanja zaštićene šume iz šumsko gospodarske osnove i sva ostala pitanja koja sama tužiteljica nije u cijelosti definirala niti riješila. Prema tome tuženica nije mogla umjesto tužiteljice sudjelovati u svim navedenim postupcima i riješiti njene imovinsko pravne odnose pa bi bilo u cijelosti pravno neosnovano obvezivanje Republike Hrvatske na naknadu troškova parničnog postupka. Međutim opreza radi u slučaju drugačije odluke suda tužena potražuje troškove postupka. Također tuženik predlaže da sud pozove kao umješača na strani tuženika Hrvatske šume Uprava šuma Karlovac, [adresa].
Umješač na strani tuženika se pridružuje navodima tuženika navodeći da se predmetna nekretnina nalazi u šumsko gospodarskom planu GJ "Kozjača" i sastavni je dio 28,29 i 30 odjela kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. , Uprava šuma podružnica Karlovac. U proteklom razdoblju uzimajući razdoblje od 2013 do 2022. godine, a prema smjernicama gospodarenja umješač na strani tuženika je na čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izvršio sve predmetne i propisane radove "oplodnu" sječu u 3 sjeka pripremnog staništa za prirodno pomlađenje, njegu pod zastorom stare sastojine u 4 navrata, doznaku stabala te radove zaštite šuma-suzbijanje biljnih bolesti. Umješač navodi kako je obaviješten o uzurpaciji zemljišta u vlasništvu RH od strane tužiteljice i ZP, a što je poslano ODO Karlovac još 2009. godine. Potom je ponovno aktivirano 2023. godine u kojem razdoblju je izvršena i prijava nezakonitog građenja Državnom inspektoratu, Građevinska inspekcija, Područni ured Zagreb, Ispostava Karlovac.
U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u vlasnički list za nekretnine, u uvjerenje Uprave šuma od 28. listopada 2014. godine u spis predmeta P-1328/2012, u kopiju kat. plana, u skicu očevida, u dokumentaciju umješača na strani tuženika od lista 57- 91 spisa te 116-123 spisa, te od 128-162 spisa, saslušao svjedoke ĐP, UP, DPG, ZP, ČP, TP.
Premda tuženik i umješač na strani tuženika navode da je tužba tužiteljice preuranjena u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da je tužiteljica u postupku pred ODO u Karlovcu broj N-DO 142/2014 zatražila priznanje dijela zemljišta koji je nosio katastarsku oznaku 923/1 k. o. [katastarska općina] i to na točno određeni dio zemljišta utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka koji je dostavljen uz prijedlog ovaj sud je iz priležeće identifikacija čestica (list 31) utvrdio da čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u spornom dijelu predstavlja sve tri utužene čestice sa njihovim z.k. oznakama, pa se radi o identičnom zemljištu. U tom smislu sud nije te nije utvrdio da za predmetne čestice tužiteljica nije pokrenula postupak prije podnošenja tužbe te da su ispunjeni uvjeti za odbacivanje tužbe za predmetne dvije čestice.
Konačno rješenje ODO u Karlovcu N-DO-142/2014 kojim se stranke pozivaju na dostavu dokaza sukladno čl. 38 st. 3 Zakona o državnom odvjetništvu ne priječi tužiteljicu da pokrene postupak u ovoj pravnoj stvari iako tužiteljica nije dostavila sve potrebne dokaze koje je zahtijevao tuženik.
Provodeći očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka ing. Dominika Čunović ovaj sud je izvršio identifikaciju prijepornog dijela čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i dijela čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji se nalazi u posjedu tužiteljice, pa je ujedno u svom nalazu i mišljenju naveo da se granice k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] podudaraju i prolaze kroz dvorište koje uživa tužiteljica, preko krova gospodarskog objekta te preko livade iznad istog objekta i završavaju na potpornom zidu koji je ujedno i međa sa susjednom nekretninom. Na prijeporu koji tužiteljica uživa zatiče se staza popločena betonskim kockama i niži kameni zid, drugi betonski zid sa željeznom ogradom, pomoćna zgrada (kontejner), cisterna za gorivo, pomoćni drveni objekt, gospodarska zgrada (skladište), makadamski put kojim se služi tužiteljica te isti završava kod otvora na zidu (metalna vrata) prema susjednoj nekretnini. Snimljeni su svi sporni detalji te je izrađena skica očevida sa prikazom na katastarskom planu sa opisom karakterističnih detalja. Prikazana je i izračunata prijeporna površina na dijelu k. č. [katastarska čestica] u iznosu od 676m² u k. o. [katastarska općina] te je prijeporna linija označena točkama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21, A22, A23, A24, A25, A26, A27, A28, A29, A30, A31. Također, svi isti sporni detalji prikazani su i na skici očevida na zemljišno knjižnom planu. Prijepor prolazi preko tri zk. čestice, preko dijela zk.č. 815 u površini od 76m², dijela zk.č. 816 u površini 214m² i dijela zk.č. 794/1 u površini 386 m², odnosno ukupne površine 676m².
Obzirom na navode tužiteljice glede načina stjecanja prijeporne površine od strane njenog pravnog prednika odnosno oca tužiteljice kao i posjed ovaj sud je našao za shodno saslušati predložene svjedoke.
Svjedok CP je kao nesrodan i nezavađen te susjed stranaka naveo da mu je poznato da je nekad prije sve do 80-tih ili 90-tih na prijeporu bila štala oca tužiteljice kao i jedna stara pilana u vlasništvu tužiteljičina oca koji je radio i kao lugar u tadašnjem Zelenilu. Inače na prijeporu nije bilo stabala jer je upravo tu bila štala i ta pilana, pa se ne sjeća kako je to izgledalo u preostalom dijelu prijepora gdje je sada isto popločeno i gdje je makadamski put, jer nije zagledavao i ne znam kako su tamo izgledale međe, jer je to bilo dosta davno. Inače nakon što je uklonjena štala i pilana tu je bilo popločeno i tako to izgleda sve do danas. Inače tu je po pravcu danas zatečenog kamenog zidića bio drveni plot koji je vjerojatno bio cijelom dužinom, ali u to u ostalom dijelu nisu zagledavali, a tužiteljevom posjedu nije nitko zabranjivao i prigovarao.
Svjedok AP je kao nesrodan i nezavađen te susjed stranaka naveo da je 1972. godine kupio gradilište u susjedstvu, a od 1978. godine je stalno tu te je gotovo dnevno šetao psa prema šumi. Zna da je na prijeporu bila pilana te jedna dvorišna zgrada više kao štala u kojoj je IP držao ovce, kravu i konja, a bila je i drvena ograda odnosno plot iza pilane prema šumi i to po pravcu gdje je danas kameni zidić i to čitavom dužinom zidića. IP je bio nešto sadio prije na prijeporu gdje je danas makadamski put odnosno staza, jer je nekad na tom dijelu imao krumpira i neko povrće. Inače na prijeporu nije bilo stabala, jer je tu bila pilana gdje su ljudi sa traktorom vozili drva za rezanje. Svjedok misli da je pilana sa štalom bila nekako čak do domovinskog rata, a možda čak i poslije, a ne sjeća se kada je prijepor bio popločen i sagrađen zidić, jer je to očito napravljeno nakon što se uklonila pilana iznad koje je bila šuma.
Svjedok DPG je kao nesrodna i nezavađena te susjeda stranaka navela da se doselila u susjedstvo 1978. godine i kao dijete se igrala ovdje i prema šumi te zna i prisjeća se da je na prijeporu bila neka pilana i neki objekti, a bila je i stara drvena ograda odnosno plot prema šumi i to po pravcu gdje je danas zatečena kamena ograda sve gore do kuće iznad. Svjedokinja navodi da to znade jer se to vidi iz njene kuće, a na prijeporu nikad nije bilo drveća time da je pilana sa objektima uklonjena nekako kako je počeo rat, time da se ne sjeća kada su postavljene kocke i izgrađena kamena ograda.
Svjedok MP je kao suprug tužiteljice naveo da je počeo dolaziti ovdje 1980-te godine da bi se 1985-te godine oženio za tužiteljicu te su u to vrijeme na prijeporu bili neki gospodarski objekti pok. tasta odnosno štala u kojoj je držao blago time da je po pravcu današnje kamene ograde čitavim pravcem bila drvena ograda koja je odvajala posjed od šume, a ta ograda je završavala skroz gore do zida odnosno kraja makadamskog puta. Zna da su u gornjem dijelu sadili krumpir i povrće, a u donjem dijelu su držali blago. Inače iza ograde je bila pilana time da je ona bila pored šumskog puta, jer kako se vozilo drveće to se istovaralo u tu pilanu. Misli da je pok. tast instalirao tu pilanu 1980-te godine, a on je radio kao lugar u Zelenilu i brinuo za šumu. Inače pilana je bila sve do poslije Domovinskog rata, ali kako je to stajalo to se zapustilo, pa su ju uklonili. Svjedok navodi da su štale uklonili sa prijepora 2000. godine kada je tast umro, a nakon toga su prijepor popločili odnosno postavili kocke kao što su tada sazidali i kameni zidić te uklonili tu drvenu ogradu odnosno plot time da ih vezano uz prijepor iz Hrvatskih šuma nitko nije kontaktirao niti ih je itko u prijeporu ometao.
Premda tužena ističe da u odnosu na predmetnu česticu interes iskazuje više fizičkih osoba, a što je i razlog zbog čega tužena nije mogla priznati vlasništvo tužiteljice na spornoj čestici ovaj sud je iz iskaza saslušanih svjedoka ĐP, UP te DPG, kao i ZP utvrdio nespornim da je sporna površina bila uvijek u posjedu tužiteljice, a prethodno njenog pravnog prednika tim više što svjedok CP vjerno opisuje kako na prijeporu nije bilo stabala, jer je upravo tu bila štala i ta pilana, a svjedok AP da je iza pilane prema šumi i to po pravcu gdje je danas kameni zidić bila drvena ograda odnosno plot i to čitavom dužinom zidića dok svjedok DPG sve prethodno potvrđuje navodeći da to znade jer se to vidi iz njene kuće.
Premda umješač na strani tuženika navodi da su obavijest o uzurpaciji zemljišta odnosno prijepora u vlasništvu tužene od strane tužiteljice i ZP prijavili 2009. godine te potom 2023. godine Državnom inspektoratu, Građevinskoj inspekciji područni ured u Zagrebu ovaj sud je iz provedenog dokaznog postupka, a posebice iskaza svjedoka ZP te tužiteljice utvrdio da ih u posjedu prijepora nitko nije ometao, a niti je po prijavama umješača na strani tuženika donesen akt kojim bi tužiteljica kao nepošteni graditelj bila dužna ukloniti izgrađeni zid i betonsku površinu.
Ovaj sud je u tom smislu utvrdio da su tuženik i umješač na strani tuženika tek podnosili prijave, ali isto nije bilo od utjecaja na vlasništvo tužiteljice, pa je u tom smislu sud cijenio iskaze svjedoka ČP kao djelatnika Šumarije Karlovac koji je prijavio tek moguću uzurpaciju šumskog zemljišta kao i svjedoka TP koji je naveo da je tek po prijavi lugara NP zajedno sa revirnikom HP o uzurpaciji koja se dogodila u odnosu na gornji dio i o tome su sačinili fotografiju, a vezano uz izgradnju bazena.
Štoviše, tužiteljica je u svom iskazu vrlo vjerno navela da joj je poznato da kasnije kad otac više nije bio lugar netko na kombije njihove tvrtke i radnika stavio dopis odnosno obavijest da ne parkiraju automobile na dijelu šume iznad prijepora, ali ne i na samom prijeporu na kojem je tada bila štala u kojoj je otac držao stoku.
Imajući u vidu iskaze nesrodnih i nezavađenih svjedoka ĐP, UP te DPG koji su kao susjedi stranaka iskazivali da su tužiteljica i njen otac D kao pravni prednik tužiteljice bili u posjedu prijepora zasigurno duže od 40 godina te ih u tome nitko nije ometao to je ovaj sud utvrdio nespornim da je prije svega otac tužiteljice bio u poštenom posjedu prijepora prema navodima tužiteljice od 1969. godine, a koji je nakon njegove smrti 2000. godine naslijedila njegova kći tužiteljica, pa je u tom smislu tužiteljica sukladno odredbama čl. 159 st. 4, a u svezi s čl. 17 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96 i dr. dosjelošću stekla pravo vlasništva opisanog prijepora. Ovaj sud u tom smislu nije utvrdio osnovanim prigovor tužene glede pristranosti svjedoka ZP kao supruga tužiteljice, jer se navodi istog u osnovi podudaraju sa navodima preostalih saslušanih svjedoka.
Slijedom iznijetog valjalo je odlučiti kao u izreci time da je svoju odluku o trošku sud temeljio na odredbama čl. 154 st 1 Zakona o parničnom postupku NN 70/19 i dr. a koji trošak se sastoji od zastupanja tužiteljice po punomoćnici odvjetnici u skladu sa Odvjetničkom tarifom i to za sastav tužbe u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 04. prosinca 2024. u iznosu 250,00 EUR, zastupanje na ročištu 23. prosinca 2024. u iznosu 250,00 EUR, zastupanje na očevidu 02. travnja 2025. u iznosu 250,00 EUR, trošak sudske komisije uz naknadu vještaku uz nalaz i mišljenje u iznosu od 924,48 EUR, sastav podneska od 30. travnja 2025. u iznosu 250,00 EUR, sastav podneska od 23. svibnja 2025. u iznosu 250,00 EUR, zastupanje na ročištu 26. lipnja 2025. u iznosu 250,00 EUR, zastupanje na ročištu 03. srpnja 2025. u iznosu 250,00 EUR, pristup ročištu za objavu presude u iznosu od 125,00 EUR, pristojba na tužbu u iznosu 26,55 EUR i pristojba na presudu u iznosu 26,55 EUR, što ukupno iznosi 3.102,58 EUR. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude tj. 02. rujna 2025. godine, pa do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 9/14, 55/16 i 73/17 i 131/20) po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.
U Karlovcu, 02. rujna 2025.
Sudac: Tomislav Maras
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana objave ove presude.
Dostaviti:
1. Ireni Blauhorn odvjetnici iz Karlovca
2. ODO Karlovac P-DO-137/24
3. Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću, Uprava šuma podružnica Karlovac, Put D. Trstenjaka 1, Karlovac
