REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] C 5
Poslovni broj: Us I-1011/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice mlt. CJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa zakonska zastupnica majka TJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (OIB: 53969486500), Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi prava na inkluzivni dodatak, 2. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-551-09/25-01/901, URBROJ: 524-11-02/7- 25-2 od 26. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Susedgrad KLASA: UP/I-551-06/24-09/838, URBROJ: 139-120-14/13-24-4 od 10. listopada 2024. odlučeno je da se mlt. CJ priznaje pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 135% osnovice mjesečno, što iznosi 162,00 eura mjesečno, počevši od dana 1. siječnja 2024.; da će se za svaki mjesec za koji je imenovanoj isplaćen doplatak za pomoć i njegu iznos inkluzivnog dodatka umanjiti za iznos isplaćenog doplatka za pomoć i njegu te da se ukida rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-551-07/23- 01/445 od 9. lipnja 2023., kojim je imenovanoj priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu.
2. Odlučujući o žalbi ovdje tužiteljice izjavljenoj protiv citiranog prvostupanjskog rješenja tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-551-09/25-01/901, URBROJ: 524-11-02/7- 25-2 od 26. ožujka 2025. poništio isto rješenje i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
3. Tužiteljica, zastupana po zakonskoj zastupnici, majci, osporava zakonitost rješenja tuženika ističući u tužbi kako je protiv prvostupanjskog rješenja izjavila žalbu povodom koje su utvrđene nepravilnosti u postupku. Nastavno ističe kako je mlt. FJ dobila novih sedam dijagnoza te najnoviji nalaz gdje se sumnja na autizam. Stoga osporava vraćanje djeteta na postupak pred tijelom prvog stupnja te traži poništenje rješenja tuženika i vraćanje predmeta na ponovni postupak pred tuženikom te provođenje drugostupanjskog vještačenja.
4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iz obrazloženja osporavanog akta te je predložio tužbeni zahtjev odbiti. Naime, sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o inkluzivnom dodatku ("Narodne novine" broj 156/23, dalje: Zakon o inkluzivnom dodatku) drugostupanjsko tijelo može, ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a iz čega proizlazi da će drugostupanjsko tijelo, odluku o izvođenju dokaza vještačenjem donijeti ocjenjujući pravno i činjenično stanje na temelju podataka predmetnog spisa. Slijedom toga, uzevši u obzir da je inkluzivni dodatak novo pravo u sustavu socijalne skrbi, a da tužiteljici nije bilo omogućeno sudjelovanje u prvostupanjskom postupku te je stoga žalbene navode o pogoršanju zdravstvenog stanja mlt. FJ od posljednjeg vještačenja mogla istaknutu tek u postupku po žalbi, kao i da nove dijagnoze odnosno novi nalazi predstavljanju nove okolnosti koje prvostupanjsko tijelo vještačenja nije niti razmatralo te stoga iste drugostupanjsko tijelo vještačenja nije dužno uzeti u obzir, tuženik je riješio kao u izreci osporavanog rješenja.
5. Budući da pravno relevantne činjenice među strankama nisu sporne, sud nije našao potrebnim u sporu provoditi raspravu i izvoditi nove dokaze, a kako stranke nisu u tužbi i odgovoru na tužbu izričito zahtijevale održavanje rasprave, to je, na temelju odredbe čl. 98. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) te odredbe čl. 8. ZUS-a, prema kojoj je sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješen bez održavanja rasprave (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-4564/19-3 od 10. studenog 2020.).
6. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
7. Odredbom čl. 22. Zakona o inkluzivnom dodatku propisano je:
1) Ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
8. U konkretnom slučaju, uvažavajući citiranu relevantnu zakonsku odredbu sud ocjenjuje zakonitim postupanje tuženika koji u odgovoru na tužbu navodi razloge vraćanja predmeta na ponovni postupak prvostupanjskom upravnom tijelu, umjesto samostalnog pribavljanja nalaza i mišljenja Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
9. Naime, iz citirane odredbe čl. 22. st. 2. Zakona o inkluzivnom dodatku proizlazi da tuženik ima pravo diskrecijske ocjene da pri donošenju odluke, u granicama danog ovlaštenja, izabere onu alternativu za koju ocijeni da je najprimjerenija potrebama konkretnog slučaja. Obzirom da je tuženik u svom rješenju naveo da je prvostupanjskim rješenjem došlo do povrede zakona na štetu tužiteljice u dijelu provođenja postupka onemogućavanje iste u sudjelovanju u postupku iznošenjem recentnih relevantnih okolnosti, to je shodno svojim ovlastima i donio odluku da predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje. Stoga ovaj sud ne nalazi da je tuženik nepravilno i nezakonito postupio kada je koristeći pravo diskrecijske ocijene poništio pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
10. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo je odbiti kao neosnovan.
U Rijeci 2. rujna 2025.
Sutkinja
Dubravka Zec
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
- zakonskoj zastupnici majci TJ iz [adresa]
- tuženiku Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb,
Ulica grada Vukovara 78
