Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: P-564/2020-71
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, OIB: 14828046348, po sutkinji Meliti Šmentanec- Klarić, u pravnoj stvari tužiteljice ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Kristijanu Horvatu, odvjetniku u OD Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, Pisarnica Varaždin, protiv tuženika GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici IC, radi zaštite od uznemiravanja i štetnih imisija, nakon na dan 18. srpnja 2025. održane glavne javne rasprave u prisutnosti stranaka i punomoćnika stranaka, 1. rujna 2025., kao dana donošenja i objave presude,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
"I Nalaže se tuženiku GC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukloniti otpadnu jamu u skici stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca, označenu brojkama 19-20-21-22-19, ukloniti nadstrešnicu u skici stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca, označenu brojkama 12-13-14-15-16-12, kao i ukloniti „boks za psa“ u skici stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca, označenog brojkama 8-9- 10-11-8, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku GC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ĆC [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi prouzročeni parnični trošak zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.", kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Tužiteljica ĆC je ovome sudu 17. prosinca 2020. podnijela tužbu radi zaštite od uznemiravanja i šetnih imisija. U tužbi je navela da je vlasnica nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište od 984 m2, kuća br. 68 od 48 m2, kuća br. 68/1 od 85 m2 i gospodarska zgrada od 45 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. (331163) [adresa], kod Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Varaždin. Tvrdi da tuženik GC u svojem dvorištu na nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i zgrada u donjoj Dubravi od 136 m2, dvorište u donjoj Dubravi od 500 m2 i voćnjak od 375 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. (331163) [adresa], kod Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Varaždin, neadekvatno zbrinjava otpad u grabi koja nije propisno sagrađena te se štetne imisije u smislu neugodnih mirisa i gnojnice miješaju s padalinama na zemljištu u njezinom vlasništvu, a što je posljedica načina odlaganja otpada na zemljištu tuženika koji odlaže gnoj u neposrednoj blizini međe na oko 1,5 metara udaljenosti od njezinih nekretnina. Tvrdi da tuženik u prethodno navedenu grabu protupropisno odlaže raznoliki otpad te da nije dovoljno da isti samo pokrije najlonom, smatrajući time da je riješio problem prekomjernih štetnih imisija u pogledu neugodnih mirisa koji su posljedica predmetne grabe. Ističe da je tuženik, sukladno odredbi čl. 32. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje: ZV), a koja glasi: “Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na temelju ovoga ili posebnih zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskoga okoliša i zdravlja ljudi.”, dužan poštivati ustavnopravnu odredbu, konkretno čl. 70. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14; dalje: Ustav) o pravu čovjeka, u konkretnom slučaju tužiteljice, na zdravu životnu okolinu. Tužiteljica nadalje tvrdi da je aktivnom radnjom tuženika protupravno nabačena veća količina zemlje na određenim mjestima na nekretnini istog, prema njezinom dvornom mjestu, te da dolazi do štetnih imisija prilikom kišnih dana, tako da se obrušava zemlja na njezinu ogradu, a ujedno dotiče veća količina vode koja stvara blato uz među po njezinom dvorištu, slijedom čega dolazi do uništavanja njezinog vlasništva u vidu preplavljivanja vrta, kao i do uznemiravanja na način da zbog navedenih razloga ne može na miru izvršavati svoje pravne ovlasti - pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari, sukladno odredbi čl. 30. ZV-a. Navela je kako je tuženik dužan spriječiti mogućnost daljnjeg dolaženja vode na njezino dvorno mjesto, kao i stvaranje blata i to na način da uspostavi stanje svojeg zemljišta kakvo je bilo prije navoženja i nabacivanja zemlje i postavi zapreku koja bi sprječavala prelijevanje vode na njezino dvorno mjesto sa sistemom drenaže koji osigurava odvodnju oborinskih voda, mimo i izvan njezine nekretnine. Tvrdi da iz navedenoga proizlazi kako je tuženik dužan otkloniti izvor opasnosti, a isto sukladno odredbi čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO), koja glasi: “Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama.”, a što potvrđuje i sudska praksa, navodeći da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju, broj: Rev. 662/91-2, od 09. rujna 1993. godine: "Nalaže se tuženom D.I. iz .. . ., da izgradi higijensko djubrište i osočnu jamu (gnojište i osočnu jamu) od materijala koji će osigurati nepropusnost te je u obvezi da iznad površine zemljišta gdje se nalazi djubrište izgradi obzid visok najmanje 15 cm, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. U koliko tuženi D.I. ne izvrši obvezu izgradnje djubrišta i osočne jame, sa obzidom, tada će ove radove izvesti tužitelj na trošak tuženoga. Tuženi je dužan naknaditi tužitelju parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom također u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja". Poziva se i na odluku Vrhovnog sud Republike Hrvatske broj: Rev. 2686/90-2, od 14. ožujka 1991. Nadalje, tužiteljica tvrdi da ju tuženik neosnovano uznemirava u ostvarivanju njezinih vlasničkih ovlaštenja, ne poštujući zakonski razmak od međe između nekretnina te da je izgradio nadstrešnicu, a zbog čega dolazi do prekomjerne, društveno neprihvatljive, neopravdane, razine buke koju stvara tuženik te ju na taj način uznemirava. Navela je da je prema Zakonu o zaštiti od buke (“Narodne novine” broj: 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18; dalje: ZZB) buka zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave, te da je tuženik, suprotno odredbi čl. 17. st. 1. ZZB-a, a koja glasi: “Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti na način da se bukom ometa i mir i odmor ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima.”, izgradnjom nadstrešnice na protuzakonitoj udaljenosti od međe između nekretnina stranaka, ometao te i dalje bukom ometa mir te posredno na taj način također šteti njezinom psihofizičkom zdravlju. Navela je da se sukladno odredbi čl. 34. st. 1. i 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19; dalje: ZPU) svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. Prostorno planski dokument koji je relevantan u konkretnom predmetu je „Prostorni plan uređenja općine Kneginec“ iz 2018. prema kojem, sukladno čl. 56. st. 1. istog, udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba biti najmanje 3,00 m za slobodnostojeće građevine. Sukladno navedenom evidentno je kako je predmetne nadstrešnica protupravno izgrađena. Tvrdi da je ograničena koristiti mirno svoje dvorište i kuću s obzirom na činjenicu da je tuženikov kamin izgrađen na premaloj udaljenosti, a koja će se precizirati naknadnim vještačenjem, od žičane ograde koja dijeli nekretnine stranaka, tj. koji se nalazi točno iza srednjeg dijela gospodarske zgrade tužiteljice i to okrenut licem prema njezinoj nekretnini, što znatno pogoršava i uvećava štetni utjecaj s istog. Tvrdi da imajući u vidu utvrđenja o prostornom odnosu spornog kamina i nekretnine u njezinom vlasništvu, prilikom korištenja tog kamina na njezinu nekretninu dopiru dim i neugodni mirisi takvog intenziteta da joj je onemogućen boravak u vlastitoj nekretnini, a posebno tijekom ljeta kad je zbog vrućine primorana držati prozore otvorene. Tvrdi da joj je u slučaju paljenja vatre u predmetnom kaminu onemogućeno mirno korištenje gospodarske zgrade u kojoj su trenutno drva za grijanje posložena te koja je i sama izgrađena od lako zapaljivog drvenog materijala. Ukazuje na okolnost izazivanja opasnosti od izbijanja požara koja je veća od uobičajene opasnosti prilikom korištenja kamina, a sve zbog lokacije istog, a što će vještak za zaštitu od požara naknadnim vještačenjem precizirati. Tvrdi da bez provođenja odgovarajućih vještačenja nije u mogućnosti postaviti određeni tužbeni zahtjev te je sukladno odredbi čl. 186.b Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), predložila da prije odluke o glavnoj stvari donese rješenje o određivanju vještačenja, te da sud nakon provođenja predloženih vještačenja naloži tuženiku da premjesti grabu u svom dvorištu na propisanu udaljenost od međe, a na točno određeno mjesto koje će biti moguće naknadno precizirati nakon provedenih vještačenja, da je dužan spriječiti mogućnost daljnjeg dolaženja vode na dvorno mjesto tužiteljice, dakle da je dužan otkloniti izvor opasnosti, te prestati ometati bukom mir tužiteljice, kao i premjestiti nadstrešnicu na propisanu udaljenost koja će se naknadno precizirati po vještačenju.
2. U odgovoru na tužbu tuženik GC je naveo da tužiteljica navodi niz netočnih činjenica. Priložio je Zapisnik o provedenom ispitnom postupku Klasa: 362- 02/18-01/1, Urbroj: 2186/05-05/2-18-2 sastavljenog 11. listopada 2018., nalaz inspekcije provedene na zahtjev tužiteljice Općini Gornji Kneginec, Jedinstvenom upravnom odjelu te da se u istom navodi da je veličina nadstrešnice od 14 m2 (4x3,5), dimenzija krušne peći i pečenjare 1,50 x 1,50 m površine 2,25 m2, te visine 2,00 m sa dimovodom, udaljenost krušne peći s pečenjarom iznosi 3,00 m, dimenzija kompostane 2,00 x 1,00 m, površine 2,00 m2, tip kompostane – hrpa na kojoj se nalazi pokošena trava, lišće i ostatci voća, udaljenost kompostane od prozora kuće tužiteljice iznosi 9m. Tuženik je uz odgovor na tužbu priložio i Rješenje Općine Gornji Kneginec, Jedinstveni upravni odjel, Odsjek za gospodarstvo i komunal po predmetu: Prijava bespravne granje nadstrešnice i kamina i odlaganje biootpada, Klasa: UP/I-363-05/20- 04/47, Urbroj: 2186/05/2-20-2 od 27. travnja 2020. Prema čl.2.st.1. točka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN broj 112/2017 i 34/2018) nadstrešnica od 14,00m2 nije građevina kako se navodi u tužbi, već se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi slobodnostojeće ili sa zgradom konstruktivno povezane nadstrešnice tlocrtne površine do 20,00 m2, a izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Prema čl.3.st.1. točke 4. krušna peć sa pečenjarom ne prelazi tlocrtnu površinu do 3,00m2 i visinu od 3,00m od razine okolnog tla. Nadalje je naveo da je se u Rješenju navodi definicija biootpada i biorazgradivog komunalnog otpada: "Biootpad je biološki razgradiv komunalni otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda, dok biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad. Naveo je da smatra da su sukladno Rješenju po kojem nije bilo osnove za pokretanje postupak komunalno-prometnog redara i sukladno čl.36. Zakona o održivom gospodarenju otpada (NN broj 94/2013) optužbe tužiteljice neosnovane. Tuženik je nadalje istaknuo kako je sporna graba trenutno vrt sa posađenim tikvama, a sve u namjeri održavanja dobrosusjedskih odnosa. Na navode da je grabu pokrio najlonom u cilju saniranja odlaganja otpada, naveo je da mrežicom pokriva vrt kako bi spriječio ptice da odnesu sjeme/urod. Što se tiče štetnih imisija prilikom kišnih dana, predložio je da se pozovu susjedi kako bi dali iskaz o istome. Naveo je da je tlo dvorišta i kuća niže razine od ceste te je većina susjeda dvorišta zaplavljeno te da za tu činjenicu ne može snositi odgovornost. Naveo je da ne razumije tvrdnju tužiteljice o "obrušavanju" zemlje na ogradu te da je za vrijeme kišnih dana i njegov vrt poplavljen, a radi ranije navedenog razloga, te iz tog razloga ne može biti odgovoran za blato na dvorištu tužiteljice. Naveo je kako tužiteljica ima postavljenu ogradu sa zidićem i ne može shvatiti kako se voda iz njegovog dvorišta preljeva u njeno dvorište te stvara blato u njenom dvorištu. Što se tiče opasnosti od izbijanja požara prilikom korištenja roštilja, ukazuje sudu da se ispod roštilja nalazi betonska ploča, te se u neposrednoj blizini nalazi i bunar koji je u uporabi, a u posjedu je i protupožarnog aparata. Naveo je da za roštilj koristi ugljen i brikete i to u rijetkim prilikama kada mu dođu djeca, jer zasigurno dva umirovljenika nemaju potrebu za opetovano roštiljanje, a vatra nikad nije nekontrolirana. Naveo je kako ne zna kako bi spriječio dim na koji se tužiteljica žali, te smatra da bi u tom slučaju mnogo susjeda trebalo ukloniti svoje roštilje. Nadalje je naveo kako se tužiteljica u tužbi poziva na uznemiravanje, te smatra kako je on taj kojemu se stalno prijeti (tužiteljica mu je dala na znanje da je ona zaštitarka – što smatra neizravnom prijetnom) i kojeg se stalno uznemirava. Naveo je da tužiteljica uvijek poziva policiju za vrijeme druženja njegove djece ispred nadstrešnice žaleći se na buku koju prouzrokuje tranzistor ili glazba s mobitela, te je predložio da sud zatraži zapisnike od policije. Napomenuo je da nije nikada dobio prekršajnu prijavu vezanu uz buku na koju se žali tužiteljica, već su odgovarali na tužbu odvjetniku kojim im tužiteljica ukazuje na postavljanje videonadzora i snimanje. Naveo je kako je prije doseljenja tužiteljice imao odlične susjedske odnose sa gospođom FC, majkom tužiteljice. Tuženik je naveo da su tužiteljici smetale grane oraha, a koje je on odrezao. Naveo je da je spreman sporne situacije rješavati izvansudskim putem, a suprotno točki VII. tužbe, jer bi u suprotnom on bio taj koji bi tužio tužiteljicu u vrijeme kada je s građevine na međi u kojoj nitko ne živi padao crijep i urušio se dimnjak, a ista je sada sanirana. Naveo je da se nadstrešnica i krušna peć nalaze u dijelu dvorišta iza koje se nalazi šupa i građevina u kojoj nitko ne živi te da su sve optužbe tužiteljice neosnovane.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk. izvadak za čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7-8 i 142-143 spisa), fotografije (list 9-14 spisa), Službeni vjesnik Općine Gornji Kneginec (listovi 15-118 spisa), Zapisnik o provedenom ispitnom postupku Klasa: 362-02/18-01/1, Urbroj: 2186/05-05/2-18-2 od 18. listopada 2018. (list 133-135 spisa), rješenje povodom prijave bespravne gradnje nadstrešnice i kamina i odlaganje biootpada od 27. travnja 2020. (list 136-137 spisa), dopise SC za mirno uređenje susjedskih odnosa odnosno pomoć u ostvarivanju vlasničkih prava od 27.4.2018. i 7.5.2018. (list 138-141 spisa), zk. izvadak za čkbr. [katastarska čestica] upisanu zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 144 spisa), Zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba poljoprivredne inspekcije, Klasa 320-
18/21-03/898, Urbroj: 443-02-04-05-21-4 od 28.7.2021. (list 148-151 spisa), dokumentaciju tužiteljice koja se sastoji od fotografija u kuverti (list 152-190 spisa), fotografije (list 195-201 spisa), dopis Policijske uprave Varaždinske, PP Varaždin, Broj:
511-14-05/2-5986/2022 NT od 20.10.2022. sa službenom bilješkom (list 229-231 spisa), fotografije (list 380-393 spisa). U dokaznom postupku izveden je i dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka Tomislava Šimetića, Josipa Novaka, Martine Cesar-Kelemen i Bojana Škvorca. Također su saslušani i svjedoci ŽC, MC, FC, BC, te stranke. Izvođenje dugih dokaza stranke nisu niti predlagale.
4. Tužiteljica je podneskom od 25. travnja 2025. precizirala tužbeni zahtjev nakon izvođenja dokaza uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka Josipa Novaka, Tomislava Šimetića, Martine Cesar-Kelemen i Bojana Škvorca. U podnesku je navela da je tuženik nakon pokretanja ovog postupka dijelom udovoljio tužbenom zahtjevu te je predložila da sud postupi u skladu s odredbom čl.158. ZPP-a. Navela je da se navedeno odnosi na činjenicu uklanjanja kamina, uklanjanja otpadne jame u skici nalaza stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca označena brojkama 1- 2-3-4-1, te uklanjanja vrta sa spornog dijela njegove nekretnine, a neposredno uz nekretninu tužiteljice. Nadalje je navela da je stalna sudska vještakinja Martina Cesar- Kelemen potvrdila da je sporna nadstrešnica izgrađena protivno prostornom planu Općine Kneginec te da je tuženik protivno relevantnim propisima srušio stari i na istome mjestu izgradio "novi boks za psa" neposredno uz ogradu tužiteljice, a na koji način štetne emisije u vidu neugodnih mirisa od fekalija i psećeg urina prelaze na njezinu nekretninu neposredno uz njezinu terasu i prozorski otvor njezine kuće. Predložila je da se naloži tuženiku da ukloni otpadnu jamu u skici stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca, označenu brojkama 19-20-21-22-19, ukloniti nadstrešnicu u skici stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca, označenu brojkama 12-13-14-15-16- 12, kao i ukloniti „boks za psa“ u skici stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca, označenog brojkama 8-9-10-11-8.
5. Vezano za navode tužiteljice u podnesku od 25. travnja 2025. valja reći da prema stajalištu suda prvotno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice uopće nije sadržavao nalog za uklanjanje kamina, kao niti uklanjanje vrta. Vezano za uklanjanje otpadne jame valja reći da je prvotno postavljeni tužbeni zahtjev sadržavao nalog za premještanje grabe, a ne uklanjanje otpadne jame. Međutim, prema stajalištu suda termini koje koristi tužiteljica graba i otpadna jama se odnose na istu stvar, ali premještanje grabe i uklanjanje otpadne jame prema stajalištu suda nisu ista stvar tako da se prema stajalištu suda u konkretnom slučaju ne radi o djelomičnom udovoljenju tužbenog zahtjeva od strane tuženika, odnosno da bi tuženik bio dužan naknaditi parnične troškove tužiteljici u skladu s odredbom čl.158. st.2. ZPP-a. Vezano za dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da se tuženiku naloži ukloniti "boks za psa" valja reći da se u konkretnom slučaju tu radi o preinaci tužbe jer tužiteljica u činjeničnim navodima tužbe uopće nije spominjala "boks za psa" niti da bi bila uznemiravana štetnim imisijama koje bi bile vezane uz "boks za psa". No tu valja reći da se tuženik nije protivio toj preinaci tužbe pa se sukladno odredbi čl.190.st.4. ZPP-a smatra da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe, s obzirom da se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi.
6. Iz zk. izvatka na listu 7-8 spisa proizlazi da je tužiteljica upisana kao suvlasnica nekretnine čkbr. [katastarska čestica] u 429/800 dijela, a LC u preostalom dijelu odnosno u 371/800 dijela. Iz zapisnika o provedenom ispitnom postupku Općine Gornji Kneginec, Jedinstveni upravni odjel, Odsjek za gospodarstvo i komunal list 133-135 spisa u bitnom proizlazi da je sastavljen 11. listopada 2018. u [adresa] u predmetnu izgradnje nadstrešnice i kamina u dvorištu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], vlasnika ŠC. Nadalje proizlazi da je voditelj postupka i zapisničar Mario Grabar-komunalno-prometni redar. Iz nalaza proizlazi da je na temelju čl.43.st.1. Zakona o građevinskoj inspekciji, a u vezi s čl.2. točke 1. Pravilnika o jedinstvenim građevinama i radovima (NN broj 112/17 i 34/18) po prijavi susjede ĆC iz [adresa] izvršen očevid na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa] te da je utvrđeno: pregled je izvršen nakon prijave susjede, po službenoj dužnosti izvršen je očevid 1.10.2018. na kčbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], izgrađena je nadstrešnica dimenzije 4,00 x 3,50 m površine 14 m2, do nadstrešnice je zidana krušna peć i krušna peć dimenzija 1,50 x 1,50 m, površine 2,25 m2, te visine 2 m s dimovodom, krušna peć s pečenjarom je udaljena od objekta (gospodarske zgrade) vlasništvo [adresa], između nekretnina na međi se nalazi žičana ograda visine 1,20 m, koja je postavljena od strane ĆC prije dva mjeseca, kompostana je dimenzije 2,00 x 1,00 m, površine 2,00 m2, kompostana je tipa komponstana hrpa, na kojoj se nalazi pokošena trava, lišće i ostaci voća, kompostana je udaljena od prozora susjedne kuće [adresa],00 m, na mjestu kompostane prije je bio gospodarski objekat (svinjac sa gnojištem). Zapisniku prileže i fotografije nadstrešnice, krušne peći i pečenjare, ograde između nekretnina u suvlasništvu tužiteljice te u vlasništvu tuženika, tuženikovog vrta i dijela nekretnine u suvlasništvu tužiteljice. Nadalje proizlazi da je GC stavio primjedbu na sastav zapisnika u kojoj je naveo da je nadstrešnica s krušnom peći bila izgrađena prije 2000. godine, a on je kupio nekretninu 2003. i samo je uredio krušnu peć, da ne zna što susjeda ima protiv njega, da svako malo zove policiju, da joj smeta kad pali pod peći za vrijeme ručka ili večere, te da nije ništa izgradio protupravno. Naveo je da je na mjestu kompostane prije bio svinjac i gnojište, da sad toga više nema, osim lišća i trave od košnje, te da tom prilikom prijavljuje susjedu da konstantno pali na dvorištu smeće, lišće i druge predmete u što se mogu i sami sad uvjeriti te da moli za pomoć da se riješi ruševna kuća jer mu na nekretninu padaju cigle i crijepovi srušenog objekta te da ga je tužiteljica nedavno prijavila policiji da joj on ruši objekat, da vadi crijepove s ruševnog objekta, mort i opeku te je tom prilikom stavila najlonsku foliju na fasadu koju i sami mogu vidjeti i uvjeriti se je li objekat dotrajalo, izgubio svoja svojstva ili on to svarno radi. Iz rješenja Općine Gornji Kneginec, Jedinstveni upravni odjel, Odsjek za gospodarstvo i komunal od 27. travnja 2020. (list 136-137 spisa) proizlazi da tužiteljici temeljem njezine prijave od 20. ožujka 2020., a u vezi povrede Zakona o gradnji (NN broj 153/13 i 20/17) te Zakona o prostornom uređenju (NN broj 153/13 i 65/17) za nekretninu u [adresa] odgovaraju da je obavljen inspekcijski očevid 14. travnja 2020. od strane komunalno-prometnog redara, Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gornji Kneginec sukladno čl.43. Zakona o građevinskoj inspekciji (NN broj 153/13) te da je utvrđeno da u predmetnom slučaju nema povrede Zakona i propisa iz nadležnosti i obveze komunalno-prometnog redara Općine Gornji Kneginec. Nadalje je navedeno da se prema čl.2. st.1. točke 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN broj 112/17 i 34/18), bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica tlocrtne površine do 20 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade te da prema čl.3. st.1. točke 4. na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m2 i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka, te da nema osnova za pokretanje postupka građevinske inspekcije sukladno čl.43. Zakona o građevinskoj inspekciji (NN broj 153/13). Nadalje prema prijavi o nepravilnom zbrinjavanju biootpada na istoj adresi sukladno čl.4.st.1. točke 2. i 3. Zakona o održivom gospodarenju otpada (NN broj 94/2013) biooptad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda, dok biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad. Nadalje je navedeno da se kompostirati može u vlastitom vrtu ili dvorištu u posebne spremnike ili ograđeno mjesto na lokaciji kompostane, da kompostište treba biti smješteno u dijelu nekretnine koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri čemu će krošnja štiti kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju), da komposteri mogu biti plastični, drveni, žičani i komposna hrpa, te da nema osnova za pokretanje postupka komunalno-prometnog redara Općine Gornji Kneginec sukladno čl.36. Zakona o održivom gospodarenju otpada. Iz dopisa odvjetnika Nebojše Viteza iz Odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić d.o.o. kao punomoćnika ĆC (list 138-140 spisa) od **.**.2018. SC, [adresa] proizlazi da se punomoćnik GC **.**.2018. očitovao na njegov dopis od 12.4.2018. koji je poslao kao punomoćnik ĆC te je odgovorio na njegove upite vezano za obnovu njezine nekretnine te da je njegova stranka spremna ukloniti improviziranu ogradu, a u vezi grana na tuđoj nekretnini upućuje na odredbu čl.105. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da je dogovorio sa svojom strankom da se sva sporna pitanja riješe mirnim putem vezano za navode o intervenciji policije i verbalnog napada na ulici, a što se tiče postavljanja video nadzora će isti služiti samo zaštiti suvlasništva njegove stranke, te da će njegova stranka u periodu od 15.6.2018. do 1.7.2018. postaviti ogradu prema njegovoj nekretnini te da je potrebno da ukloni stvari koje se nalaze na dijelu međe koje onemogućuju postavljanje ograde. Iz dopisa Nebojše Viteza na listu 141 spisa u bitnom proizlazi da se isti odnosi na dogovor oko termina sa GC vezano za mirno uređenje susjedskih odnosna odnosno pomoći u ostvarenju vlasničkih prava te da je taj dopis od 27.4.2018. Iz izvatka iz zemljišne knjige na listu 144 spisa proizlazi da je tuženik GC upisan kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Služba poljoprivredne inspekcije dana 28. srpnja 2021. (list 148-151 spisa) proizlazi da je izvršila inspekcijski nadzor i to kontrolu održavanja poljoprivrednog zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju i obradu poljoprivrednog zemljišta primjenom potrebnih agrotehnički mjera, voćnjaka na čkbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], s naglaskom na kontrolu odlaganja i zbrinjavanja gnoja i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu. Inspekcijski nadzor obavila je ČC, viša poljoprivredna inspektorica, a nadzoru je nazočio GC. Nadzor je izvršen temeljem ovlaštenja i dužnosti iz čl.3. i 61. -66. Zakona o državnom inspektoratu (NN broj 115/18, dalje ZDI), i čl.86.st.2., čl.87. i čl.89. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN broj 20/18, 115/18 i 98/19). Nazočna stranka je u smislu odredbe čl.30. i čl. 52. Zakona o općem upravnom postupku (NN broj 47/09) upozorena na to da ima pravo da sudjeluje u svim fazama postupka kao i na pravo na izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. Također stranka je upozorena i s pravom iz čl.158. st.6. Prekršajnog zakona (NN broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18). Iz nalaza više inspektorice Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe poljoprivredne inspekcije, po službenoj dužnosti, povodom zaprimljene predstavke, proizlazi da je 28. srpnja 2021. proveden izravni inspekcijski nadzor na parceli čkbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina], na lokaciji u [adresa], posjednika/vlasnika GC, u predmetu kontrole korištenja i održavanja poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i obrade poljoprivrednog zemljišta primjenom potrebnih agrotehničkih mjera, s naglaskom na kontrolu odlaganja i zbrinjavanja gnoja i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu. Nadalje prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Varaždin, predmetna parcela se u katastarskom operatu vodi kao čkbr. [katastarska čestica] upisana u k. o. [katastarska općina], prema Posjedovnom listu broj 1641 za k. o. [katastarska općina] te se vodi pod nazivom [adresa], način uporabe čestice: dvorište površine 500 m2, kuća i gospodarska zgrada površine 146 m2 i voćnjak površine 365 m2, posjednika/vlasnika GC, a prema Izvodu iz katastarskog plana voćnjak nije posebno odijeljen. Izravnim inspekcijskim očevidom, pregledom dvorišta i dijela parcele koji se vodi kao poljoprivredno zemljište – voćnjak površine 365 m2 utvrđeno je da se na istom nalaze 3 stabala kruške, 3 stabala višnje, 2 stabla šljive, jedna mušmula i jedna breskva, te nekoliko grmova kupina. Uz voćnjak nalazi se i povrtnjak površine 130 m2. Površina voćnjaka uredno je pokošena. U povrtnjaku se uzgaja razno povrće i to: tikvice, grah, mahune, rajčica, kupus, krastavci, poriluk… U povrtnjaku su provedene sve agrotehničke mjere. Biljni otpad (trava od košnje i biljni ostaci iz vrta) odlažu se u posebno kompostište (dimenzije 1,2m x 0,6m x 0,6 m) izrađeno od drvenih letvica. Na parceli nema iskopanih nikakvih jama u koje bi se odlagao bilo kakav otpad niti je bilo kakav otpad (osim trave u kompostištu) odložen na dijelu parcele koji se koristi kao voćnjak i povrtnjak. Posjednik GC ne drži nikakvu stoku i ne odlaze nikakav gnoj na parceli. Sve navedeno je fotodokumentirano od strane inspektora. Nakon provedenog nadzora vezano na dio parcele čkb. 1104/11 k. o. [katastarska općina] koji se vodi kao voćnjak, a koristi se kao povrtnjak i voćnjak nije utvrđena povreda odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN broj 20/18, 115/18 i 98/19) te propisa donesenih temeljem istog uključujući odredbe Pravilnika o agrotehničkim mjerama ( NN broj 22/19). Iz dostavljenih fotografija od strane tužiteljice valja reći da iste prema stajalištu suda ne dokazuju da bi se tuženik kao vlasnik svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica] koristio svojim pravom vlasnika navedene nekretnine s ciljem da tužiteljici šteti ili da ju smeta odnosno da bi tuženik izvršavao svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima nekretnina postavljene na temelju Zakona o vlasništvu ili drugim stvarnim pravima ili posebnih zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (čl.32. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), kao i da tuženik kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica] ne poštuje čl.70. Ustava Republike Hrvatske o pravu čovjeka, odnosno tužiteljice na zdravu životnu okolinu. Iz e-maila na listu 184 spisa koji je tužiteljica 2. lipnja 2019. poslala Općini Gornji Kneginec proizlazi da je tužiteljica predložila da se ponovi postupak vezano za njezinu prijavu protiv tuženika u kojoj moli da se utvrdi je li nadstrešnica i kamin napravljeni po pravilima i u skladu s prostornim uređenjem . Iz službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Varaždinske, Policijska postaja Varaždin od 20.10.2022. (list 230-231 spisa) proizlazi da je sastavljena na temelju dojave ĆC iz [adresa] koja je prijavila uznemiravanje od susjeda te da je pregledom dostupnih evidencija utvrđeno je da je ĆC u vremenskom periodu od 1.1.2019. do 20.10.2022. dojavila slijedeće:
- 20.6.2019. u 22,33 sati telefonom je dojavila ĆC iz [adresa] da susjedi na kbr. 66 viču i galame, te su policijski službenici utvrdili da nema elemenata za policijsko postupanje,
- 26.8.2019. u 19,44 sati telefonom je dojavila ĆC, iz [adresa] da njezin susjede GC pušta preglasnu muziku, a na upozorenje joj je njegov sin uputio seksističke izraze, te su policijski službenici utvrdili da nema elemenata za policijsko postupanje,
- 30.11.2019. u 9,30 sati telefonom je dojavila ĆC, iz [adresa] da joj je izvršeno oštećenje dijela ograde i zaštite postavljene na zid sa susjedne strane, te je obavljen razgovor sa ĆC i utvrđeno je da je ista 28.10.2019. oko 16,00 sati na zadnji dio kuće sa čavlima pričvrstila najlon na grede kuće, a dok je donji dio navedenog najlona pričvrstila ciglama kao i željeznim stupom, a sve iz razloga što ima loš odnos sa susjedom, nadalje je izjavila da je 30.11.2019. oko 9,30 sati otišla vidjeti da li se najlon i dalje nalazi na kući i tom je prilikom vidjela da je isti na podu, te smatra da joj je to učinio susjed, a dok je samim pregledom od strane policijskih službenika PP Varaždin nije bilo moguće utvrditi da li je najlon istrgnut od strane NN počinitelja ili je došlo do loma istoga uslijed vremenskih nepogoda tijekom vremenskog razdoblja navedenog od strane dojaviteljice ĆC,
- 30.6.2020. u 16,16 sati telefonom je dojavila ĆC, iz [adresa] da joj je susjed GC oštetio zid kuće, te je dolaskom policijskih službenika na mjesto događaja u [adresa] i obavljenim policijskim izvidom utvrđeno da je jedna strana zida na kući mokra od kuće i nije oštećena već mokra,
- 22.8.2020. u 10,29 sati telefonom je dojavila NC, iz [adresa] da je na njenoj adresi susjed GC uznemirava puštanjem glasne muzike, te je obavljen obavijesni razgovor sa ĆC iz [adresa] i njenim susjedom GC iz [adresa] utvrđeno da je između istih došlo do manjih nesuglasica oko puštanja glasne glazbe od strane GC, naime pošto isti nisu u dobrim susjedskim odnosima ĆC smatra da GC namjerno pušta glazbu kada ista izađe na dvorište, tom prilikom isti su upozoreni na ponašanje, dok elementi prekršaja nisu utvrđeni.
7. Iz iskaza svjedoka ŽC, saslušanog na uviđaju na licu mjesta, proizlazi kako on nema saznanja da bi sa nekretnine tuženika dopirala buka i dernjava, a on živi 200 metara dalje. Iskazao je da je njegova baka prije živjela na nekretnini na kojoj živi tuženik, a ona je umrla 1995., te je nakon 5-6 godina tu nekretninu prodao njegov stric. Iskazao je da nadstrešnice tada nije bilo, već je na mjestu gdje sada raste kruška bio svinjac. Vrt je bio iza škednja, odnosno vrta nije bilo na lijevoj strani dvorišta gdje se nalazi sada, već ispred mjesta gdje se nalazi sada, odnosno vrt je bio s ulične strane [adresa], bunar je bio gdje je i sada. Iskazao je da se svinjac nije koristio od 1973., te da ne zna je li navožena zemlja na mjestu gdje je sada vrt uz nekretninu tužiteljice. Tužiteljica mu je rekla da se tuži sa susjedom, te da ga treba za svjedoka, te da je bila neka buka i dim. Iskazao je da je prije bio mali kanal za vodu uz nekretninu njegove bake i ta se voda slijevala u postojeću grabu, no sada je izgrađena kanalizacija za sve, te plaćaju naknadu i za otpadne vode.
8. Iz iskaza svjedoka MC proizlazi da je on živio na nekretnini na kojoj sada živi tuženik i to do 1960. Iskazao je da nema saznanja da bi s nekretnine tuženika dopirala buka i dernjava te da se slaže sa svime što je rekao njegov bratić ŽC, odnosno iskazao je da nadstrešnica nije bila izgrađena na nekretnini tuženika kada je on živio tamo i kada je tamo živjela njegova baka, da je njegov stric prvo mislio živjeti na toj nekretnini i pripremao si je građevinski materijal za izgradnju kupaonice no od toga je odustao i otišao živjeti u grad, te je taj građevinski materijal, odnosno cigla bila posložena na mjestu gdje se nalazi nadstrešnica.
9. Iz iskaza FC, tužiteljičine majke proizlazi da ona nema nikakva saznanja da bi s nekretnine tuženika dopirala kakva buka, dernjava, dim i voda. Iskazala je da je više puta kada bi bila kiša znala stajati voda, a dok je bila graba uz njezinu kuću znalo je biti i smeća, a to je bilo dok su kiše bile velike. Ne sjeća se do kad je bila graba, vjerojatno su ju susjedi zatrpali. Prije je imala naprijed vrt i ne sjeća se da bi vrt tuženika bio tamo, te da su joj tuženik i njegova supruga znali dati papriku ili paradajz. Odgovorila je da je bio neki kamin i da se tu nešto palilo, a to joj nije smetalo, bilo je i buke, ali i to joj nije smetalo, jer je imala gostionu.
10. Iz iskaza svjedoka BC proizlazi da on živi nasuprot tuženika i nema saznanja da bi s nekretnine tuženika dopirala buka, dernjava i dim. Iskazao je da je zemlju iza škednja, odnosno gospodarske zgrade navozio prijašnji vlasnik Ć da bi imao malo vrta. Iskazao je da ne zna točno, ali misli da je nadstrešnica napravljena prije 15 godina, a prije 15 godina je bila krušna peć koja je bila zatvorena i nije se mogla širiti vatra i to se rijetko koristilo kada bi bio neki rođendan, a prije negdje oko godinu dvije je srušena. Dimnjak krušne peći je bio prema tuženikovoj strani, a za roštilj ne zna. Odgovorio je da se njegova kuća nalazi nasuprot tuženikove i čuje kad tužiteljica kosi i vidi sve što se događa na nekretnini tuženika.
11. Ocjenjujući iskaze svjedoka ŽC, MC, FC i BC valja reći da sud iste prihvaća kao istinite i to posebno iskaze ŽC, MC i BC u pravcu da s nekretnine tuženika nije dopirala nikakva buka, dernjava i dim. Naime, valja reći da su njihovi iskazi u navedenome suglasni te da svjedok BC živi u kući koja se nalazi nasuprot tuženikove. Valja reći i da iz iskaza tužiteljičine majke FC, koja živi na nekretnini u suvlasništvu tužiteljice čkbr. [katastarska čestica] proizlazi da ona nema nikakvih saznanja da bi s nekretnine tuženika dopirala (prekomjerna) buka, dernjava, dim i voda. Sud je prihvatio i iskaz svjedoka BC iz kojeg proizlazi da tuženik nije navozio nikakvu zemlju na svoju nekretninu, već je to bio prijašnji vlasnik Ć da bi imao malo vrta, kao i u pravcu da je tuženik na svojoj nekretnini imao krušnu peć iz koje se nije mogla širiti vatra na nekretninu tužiteljice.
12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu od buke, elektrotehniku, elektrostrojarstvo – ventilacijske i klimatizacijske sustave Tomislava Šimetića, proizlazi da je zadatak vještačenja bio utvrditi postojanje prekomjerne razine buke, odnosno ometanje posjeda tužiteljice bukom koja nastaje korištenjem pomoćnih objekata (nadstrešnice, roštilja) tuženika. Vještak je naveo da je izlaskom na lokaciju, te pregledom stanja na terenu utvrdio da se nekretnina tužiteljice nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je smještena na udaljenosti cca. 0,90 m od ruba čestice koja graniči sa česticom tuženika. Nadalje je naveo da se nekretnina tužiteljice sastoji od kuće na kčbr. [katastarska čestica], kuća na kčbr. [katastarska čestica] i gospodarske zgrade, a na ostatku površine čestice nalazi se dvorište. Kuća u posjedu tužiteljice na kčbr. [katastarska čestica] je u unutrašnjosti u neadaptiranom stanju, te je prema izjavi tužiteljice kuća u takvom stanju (nenaseljenom) već dugi niz godina. Naveo je da je kuća tužiteljice na kčbr. [katastarska čestica] izvedena od pečene opeke s ugrađenom drvenom stolarijom s čime se postiže prosječna zvučna izoliranost boravišnih prostora od utjecaja vanjske buke (min 20dB). Naveo je da se nekretnine tuženika sastoje od kuće i gospodarske zgrade, te pomoćnog objekta nadstrešnice s roštiljem. Obje čestice se nalaze neposredno uz gradske prometnice (uz zapadnu i istočnu stranu) kroz [adresa] i [adresa]. Naveo je da se predmetna nadstrešnica s roštiljem nalazi uz južnu granicu čestice, koja graniči s česticom tužitelja, na udaljenosti cca 1 m. Naveo je da unutar građevine nadstrešnice s roštiljem nisu pronađeni stacionirani izvori buke čiji intenzitet rada bi se mogao nedvojbeno izmjeriti i ocijeniti. Vještak je naveo da u spisu pronađena Službena zabilješka Ministarstva unutarnjih poslova PU Varaždinska, PP Varaždin, broj: 511-14-05/2- 5986/2022 od 20.10.2022. prema kojoj je vidljivo da je u periodu od 1.1.2019. – 20.10.2022. bilo ukupno 5 prijava od kojih se 3 odnose na prijavu u vezi prekomjerne buke, a prema zapisu policijskih službenika u nijednom slučaju nisu utvrđeni elementi za policijsko postupanje, odnosno elemenata prekršaja. Naveo je da prema čl.1. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 144/18, 14/21) primjena Zakona, a samim time i njegove podzakonske regulative, se ne odnosi na, između ostalog, buku svakodnevnih kućanskih aktivnosti, te buku iz stambenih objekata. Korištenje pomoćne građevine i/ili roštilja, koji su u funkciji stambene građevine, može se smatrati normalnom kućanskom aktivnosti, koja se prema opisu iznesenom tokom očevida odvijala povremeno (prigodno), te je prema izjavama svjedoka tokom očevida utvrđeno da na predmetnoj lokaciji nije bilo posebno bučnih događaja. Vještak je naveo da je primjena čl. 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 114/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 125/14, 81/15, 94/17) direktno povezana s primjenom međunarodnih smjernica koje definiraju razinu buke štetnu po pitanju ljudskog zdravlja, a iste podrazumijevaju dugotrajan i učestali utjecaj buke na čovjeka, što se u ovom slučaju ne može ustvrditi. Naveo je da u cjelokupnom dokaznom materijalu nisu pronađeni nedvojbeni podaci o intenzitetu, karakteru, učestalosti pojavnosti buke, niti drugi podaci koji bi se mogli koristiti u svrhu bilo kojeg daljnjeg tumačenja. Iz zaključka vještaka Tomislava Šimetića proizlazi da se aktivnosti tuženika GC na posjedu koji se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje se odnose na korištenje nadstrešnice i roštilja, ne mogu okarakterizirati kao aktivnosti koje bi stvarale prekomjernu ili štetnu imisiju buke prema posjedu tužiteljice ĆC.
13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša Josipa Novaka proizlazi da na uviđaju nije bilo zidanog roštilja i na mjestu gdje je bio roštilj ostao je temelj i nešto građe, cigle. Naveo je da su prilikom očevida izmjerene udaljenosti od temelja gdje je bio zidani roštilj i drvene stijene štaglja (3,5 m od ruba temelja do drvene stijene štaglja). Na površini od ruba temelja do drvene stijene štaglja nije bilo odloženog lakozapaljivog materijala, šikare ili nešto što bi moglo prenositi i širiti požar, na drvenoj stijeni štaglja nije bilo tragova zapaljenja, a u dokumentaciji u spisu su slike roštilja, te se radi o klasičnom zidanom otvorenom roštilju sa dimnjakom. Iz zaključka vještaka proizlazi da je zbog viđenih činjenica te njegovog osobnog iskustva mišljenja da je zapaljenje drvene stijene štaglja u opisanom uvjetima i da postoji roštilj je skoro nemoguće. Naime da dođe do zapaljenja drvene građe treba istu zagrijati na minimalno 350ºC (točka zapaljenja), a da bi postigli takvu temperaturu na udaljenosti od 3,5 m2, temeljem gorenja gašenja te izračunom izvoz topline mora biti minimalno 800ºC i toplinski tok od 42 kW/m2 što je jako veliki toplinski tok i nikako se ne može postići u zidanom otvorenom roštilju. Vještak je naveo da je su u izračunu stavljeni idealni uvjeti, tako je stavljeno da nema strujanje zraka, faktor temperature od 20ºC, a obzirom da je zrak jedan od toplinskih izolatora, te strujanje dolazi od hlađenja zraka i povećanjem vlage, trebalo bi još puno veći toplinski tok da bi moglo doći do zapaljenja. Što se tiče produkta gorenja, s obzirom da se radi o otvorenom zidanom klasičnom roštilju gdje nema ograničenja zraka tj. kisika O2, produkti su potpunog gorenja, najviše ugljičnog dioksida CO2, čestica ugljika C – dima, a tako male količine ne mogu nikako utjecati na zdravlje ljudi i životinja pa čak ako su kraj samog izvora. Vještak je naveo da u konkretnom slučaju sa sigurnošću može tvrditi da nema opasnosti od požara, tj. da se zapali drvena stijena štaglja od paljenja roštilja.
14. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za graditeljstvo Martine Cesar- Kelemen proizlazi da da je izlaskom na lokaciju vještačenja, te pregledom stanja na terenu utvrdila da se nekretnina tužiteljice nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te je smještena na udaljenosti cca 0,90 m od ruba čestice koji graniči s česticom tuženika. Nekretnina tužiteljice se sastoji od kuće na k.br. 68, kuće na k.br. 68/1 i gospodarske zgrade, na ostatku površine čestice nalazi se dvorište. Kuća u posjedu tužiteljice na k.br. 68 je u unutrašnjosti u neadaptiranom stanju, te je prema izjavi tužiteljice kuća u takvom stanju (nenaseljenom) već dugi niz godina. Nadalje, pregledom nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u zl.ul. 1344 k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], razvidno je da da je na istoj izgrađena kuća i gospodarska zgrada površine 136 m2, koje su upisane u zemljišnik i katastar koje nisu predmet nalaza. Osim kuće i gospodarske zgrade, na predmetnoj katastarskoj čestici izgrađena je nadstrešnica vanjskih dimenzija 3,5 x4 m (površine 14 m2), izgrađena od drvenih stupova, djelomično do visine 80 cm obzidan donji dio opekom, te pokrivena četverostrešnim krovištem na kojem je pokrov folija i ljepenka, bez izvedene horizontalne i vertikalne odvodnje. Nadstrešnica je izgrađena uz južnu među prema kč. br. [katastarska čestica] na udaljenosti cca 60-80 cm (točno je utvrđeno geodetskim vještačenjem) od južne međe, odnosno od međe prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uz nadstrešnicu je izgrađen betonski plato 1,5 x 1,5 m na kojem je bila postavljena krušna peć, koje u trenutku očevida nema. Uz južnu među izgrađen je i drveni pomoćni objekt vanjskih dimenzija 2 x 3 m, koji je ograđen žičanom ogradom, a koristi se kao prostor za psa. Vještakinja je navela da prema čl. 2 st.1. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 112/17, NN 34/18, NN 36/19, NN 98/19, NN 31/20 i NN 74/22) bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se izvoditi radovi slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Nadalje prema čl.3 st.1 točke 4 bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka te da se stoga može zaključiti da su sporni objekti legalno izgrađeni na nekretnini tuženika. Navela je da je na međi između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena žičana ograda od metalnih stupova i žičanog pletiva na dijelu od istočne međe kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini od 25,00 m, dok je ostatak ograde izgrađen kao žičana ograda sa metalnim stupovima i betonskim parapetom visine oko 40 cm. Ostatak dvorišta koristi se kao vrt, a dio kao travnjak odnosno dvorište. Na dvorištu nema gnojnice, niti nema odlaganja otpada na zemljištu. Na nekretnini tuženika nije vidljiva kompostana kao ni navodi tužiteljice da je došlo do navoženja i nabacivanja zemlje. Geodetskim snimanjem utvrđene su apsolutne visine na kojima su nekretnine što će biti pokazano u geodetskom elaboratu, a utvrđenjem na licu mjesta od strane građevinskog vještaka razvidno je da je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na nižoj koti od nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještakinja je navela da je na temelju provedenog vještačenja utvrdila da je nadstrešnica na nekretnini tužitelja označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena na udaljenosti oko 60-80 cm (točna udaljenost će biti utvrđena geodetskim vještačenjem) od međe koja ga razgraničava od nekretnine tužiteljice opisane kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje vještakinja je utvrdila da obzirom da na nekretnini tuženika nije vidljivo da je došlo do navoženja i nabacivanje zemlje, te se ne može očitovati o tome kakvo je stanje bilo prije navoženja i nabacivanja zemlje. Navela je da je utvrđenjem na očevidu utvrđeno da se kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] (nekretnina tuženika) nalazi na nižoj koti od nekretnine kč. br. [katastarska čestica] (nekretnina tužiteljice), tako se odbacuje navod tužiteljice da prilikom kišnih dana dotiče veća količina vode koja stvara blato uz među po dvorištu tužiteljice, jer voda ne može teći od niže prema višoj koti. Vještakinja je navela da je na nekretnini tuženika vidljivo mjesto gdje se nalazio kamin, no da kamina u trenutku očevida nema. Plato na kojem se nalazio kamin izgrađen je na udaljenosti oko 2 m (točna udaljenost biti će utvrđena geodetskim vještačenjem) od međe koja ga razgraničava od nekretnine tužiteljice opisane kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također vještakinja je kako je već rečeno navela da se objekti kao izvedena nadstrešnica i kamin mogu prema Pravilniku od jednostavnim građevinama graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta.
15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove Bojana Škvorca, odnosno skice izmjere proizlazi da međa između nekretnina tužiteljice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazi pravcem koji je na skici izmjere označen slovima A-B-C-D, te da je na toj liniji na terenu zatečeno razvučeno žičano pletivo na metalnim stupovima. Nadalje između točke A i B nalazi se i betonski parapet, između točke B i C nema betonskog parapeta, a između točaka C-D nalazi se betonski parapet. Vještak je u skici izmjere brojkama i slovima prikazao: - 1-2-3-4-1 površinu na kojoj se prema kazivanju tužiteljice nalazila gnojna jama, - 5-6-7-8-5 površinu na kojoj se prema kazivanju tuženika nalazila gnojna jama,
-19-20-21-22-19 sadašnji položaj gnojne jame, -8-9-10-11-8 površinu na kojoj se nalazi boks za psa, -12-13-14-15-16-12 površinu na kojoj se nalazi nadstrešnica, - 15-16-17- 18-15 površina na kojoj se nalazi ostatak roštilja. Vještak je naveo da udaljenost ostatka roštilja od drvenog dijela gospodarske zgrade tužiteljice iznosi 3,50m, dok udaljenost nadstrešnice od objekta tužiteljice iznosi 1,80 m, te su sve točke prikazane u skici izmjere snimljene geodetskim uređajem, a udaljenosti su izmjerene mjernom vrpcom na terenu.
16. Tužiteljica se očitovala na nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka i predložila da se isti dodatno očituju na njezine prigovore i primjedbe.
17. Stalni sudski vještaci su na ročištu održanom 24. siječnja 2025. usmeno obrazložili svoje nalaze i mišljenja i očitovali se na podnesak tužiteljice. Iz iskaza stalne sudske vještakinje za graditeljstvo Martine Cesar-Kelemen proizlazi da je na terenu bilo jasno vidljivo da je razina dvorišta tužiteljice viša od razine dvorišta tuženika, što je naveo i geodetski vještak na licu mjesta. Na upit da li obrada zemlje oranjem utječe na vodopropusnost zemlje iskazala je da da se ore vjerojatno površinski dio zemlje i time se ne utječe na donje slojeve zemlje. Zemlja se gore razrahli, a dolje i dalje ostaje propusna kakva je i bila. Na daljnje upite tužiteljice iskazala je da bi to bio zadatak za geomehaničko istraživanje a ne za građevinskog vještaka. Iz iskaza stalne sudske vještakinje Martina Cesar-Kelemen danom na ročištu 18. srpnja 2025. proizlazi da je isti prostorni plan bio na snazi od 12.9.2013. objavljen u službenom vjesniku Općine Gornji Kneginec 7/13 te da je potrebno poštivati odredbe prostornog plana, prema kojem je čl.21. određeno da se zahvati u prostoru smiju raditi bliže susjedne međe na udaljenosti od 3 metra, a vezano za izgradnju nadstrešnice unatoč činjenici da je nadstrešnica napravljena sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama te da nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, niti glavni projekt. Iz iskaza stalnog sudskog vještaka geodetske struke Bojana Škvorca proizlazi da u svom nalazu i mišljenju nije spominjao visinske razlike, s obzirom da je na terenu bilo vidljivo da je parcela tužiteljice viša od parcele tuženika što je utvrđeno sa građevinskim vještakom. Iskazao je da je u nalazu i mišljenju otpadnu jamu označenu prema pokazivanju tužiteljice brojevima 5-6-7-8 mjesto iste je pokazivao tuženik, a otpadne jame označene u nalazu brojkama 1-2-3-4 je mjesto iste pokazivala tužiteljica, a na uviđaju na licu mjesta nije zatečena niti jedna niti druga jama odnosno on je prikazao položaj iste jame prema pokazivanju tužiteljice i tuženika. Iskazao je da je na licu mjesta zatečena jama na trećem mjestu i ta je označena brojkama 19-20-21-22, odnosno misli da je to bilo samo mjesto, a ne jama. Punomoćnik tužiteljice prigovorio je konstataciji vještaka jer u pisanom nalazu izričito stoji da je točkama 19-20-21-22-19 označen sadašnji položaj gnojne jame. Vještak je iskazao da pretpostavlja da se prigovor odnosi na sam naziv "gnojna jama", te je naveo da je sam naziv gnojna jama korišten za mjesto na kojem su u trenutku očevida zatečeni ostaci biljnog otpada, a nije zatečeno nikakvo odlaganje gnoja izmetom životinja, tako da je možda krivo upotrijebio naziv "gnojna jama", ali pod tim nazivom podrazumijeva se odlaganje bilo da je riječ o biljnom ili životinjskom otpadu. Odgovorio je i da nije građevinske struke te ne može odgovori na pitanje na kojoj udaljenosti bi trebalo biti mjesto za odlaganje različitih vrsta otpada od objekata ili postojeće međe parcela. Iskazao je kako je primijetio da u njegovoj skici nisu bile prikazane točke C-D odnosno da je omaškom učitao krivu skicu te bi sada priložio skicu sa točkama C-D koje se spominju u njegovom nalazu. Nadalje kada mu je sud predočio fotografiju na listu 149 spisa iskazao je da se ne sjeća da bi to bilo zatečeno na licu mjesta na očevidu. Iz iskaza vještaka za zaštitu od požara Josipa Novaka proizlazi da je pogledao svu teoriju vezano za zapaljenje zida od letve na građevinskom objektu, a može obuhvatiti i stup od nadstrešnice i zavjesu od šiblja, te da u konkretnom slučaju izostaje lančana reakcija i nema niti dovoljno energije da bi se zagrijao taj zid. Od roštilja se ne može zapaliti niti zavjesa koja se nalazi neposredno kod roštilja. Vezano za tvrdnje tužiteljice da se u tom roštilju nije peklo samo meso nego i spaljivale krutine iskazao je da i u tom slučaju nema dovoljno energije da bi se zapalila ta zavjesa od šiblja, s obzirom na volumen roštilja. Vezano za navode tužiteljice glede plinova i slično iskazao je da se ovdje radi o potpunom gorenju gdje se oslobađa CO2, no nema dovoljne količine da bi utjecala na zdravlje ili sigurnost nekoga u neposrednoj blizini. . Što se tiče dima i letećih čestica po njegovom mišljenju ne može biti nikakvog rizika od zapaljenja. Po onome što je vidio njemu to sve izgleda normalno i uobičajeno, s obzirom na poziciju roštilja koji je vidio te da ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Kada su mu predočene fotografije uz podnesak tužiteljice od 8.11.2021., iskazao je da je vidio te fotografije i da se radi o neznatnim količinama dima i da isti ne utječe na zdravlje. Iz aspekta zaštite od požara nema mogućnosti da dođe do požara. Iz iskaza vještaka za zaštitu od buke Tomislava Šimetića proizlazi da prilikom očevida na licu mjesta nije zatekao izvore buke koji bi se mogli smatrati da su neuobičajeni prilikom obavljanja normalnih kućanskih aktivnosti. Naglasio je da sukladno čl.1. Zakona o zaštiti od buke, navedeni zakon pa samim time i kompletna njegova podzakonska regulativa se ne odnosi na buku koja proizlazi iz kućanskih aktivnosti. Nije provjeravao navode tužiteljice o prijavama već je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu. Na upit da li popravak kosilice i pile ulazi u normalne kućanske aktivnosti iskazao je da po njegovom mišljenju da, ako se za košnju dvorišta koristi motorna kosilica i motorna pila za orezivanje krošnji stabala. Odgovorio je da se fokusirao na zadatak koji mu je odredio sud i usprotivio se prijedlogu tužiteljice da izradi nalaz i mišljenje u pogledu emisije dima. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka Tomislava Šimetića jer da tuženik može bučne stvari raditi na nekom drugom mjestu jer ima veliko dvorište, a ne blizu mjesta gdje se ona odmara jer ima pravo na mir i privatnost. Odgovorio je da je razina buke kad se kosilica popravlja slična razini buke kad se kosi s kosilicom. Tužiteljica je prigovorila jer ju smeta buka jer je to neposredna blizina mjesta gdje ona boravi.
18. Ocjenjujući nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka Tomislava Šimetića, Josipa Novaka, Bojana Škvorca i Martine Cesar-Kelemen sud je iste u konačnici nakon usmenog obrazloženja prihvatio i to posebno nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Šimetića u pravcu da se aktivnosti tuženika GC na čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u k. o. [katastarska općina], a koje se odnose na korištenje nadstrešnice i roštilja se ne mogu okarakterizirati kao aktivnosti koje bi stvarale prekomjernu ili štetnu imisiju buke prema posjedu, odnosno nekretnine tužiteljice ĆC. Također sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Josipa Novaka iz kojeg proizlazi da u konkretnom slučaju nema opasnosti od požara, koja bi dopirala s nekretnine tuženika na nekretninu u suvlasništvu tužiteljice. Vezano za nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Martine Cesar-Kelemen sud je prihvatio isti u pravcu da na dvorištu tuženika nema gnojnice, niti odlaganja otpada na zemljištu niti da je došlo do navoženja ili nabacivanja zemlje, kao i da je na uviđaju na licu mjesta utvrđeno da se čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretnina tuženika) nalazi na nižoj koti od nekretnine čkbr. [katastarska čestica] (nekretnina u suvlasništvu tužiteljice), te da se odbacuje navod tužiteljice da prilikom kišnih dana dotiče veća količina vode koja stvara blato uz među po dvorištu tužiteljice. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Martine Cesar-Kelemen da se objekti kao nadstrešnica i kao kamin mogu prema Pravilniku o jednostavnim građevinske mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, no da se prostorni plan mora poštivati. Sud je prihvatio i nalaz i mišljenja stalnih sudskih vještaka Josipa Novaka i Martine Cesar-Kelemen u pravcu da na uviđaju na licu mjesta nije bilo zidanog roštilja i kamina. Vezano za nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca valja reći da je sud isti prihvatio posebno u pravcu da u trenutku uviđaja na licu mjesta nije zatečeno nikakvo odlaganje gnoja, već samo ostaci biljnog otpada.
19. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se ovdje radi o namjernom uznemiravanju međe, da tuženikova nadstrešnica nije napravljena po pravilima prostornog uređenja. Iskazala je kako je pisala prijave komunalnom redaru, no on su je ignorirali pa se obratila županijskom odjelu gdje je pisala prigovore, pa je komunalni redar ponovno izašao na teren i dobila je rješenja koja su bila pisana na nezakoniti način, ili nisu imala obrazloženje ili nisu bila potpisana, no nije uspjela ništa postići pa se obratila sudu. Iskazala je kako se ispod nadstrešnice puštala glasna muzika svaki dan, pa je zvala policiju koja ih je trebala smirivati, pa se to opet ponavljalo za par dana i tuženik je popravljao strojeve ispod nadstrešnice, a njoj je u neposrednoj blizini nadstrešnica i kuća u kojoj stanuje i prozor od dnevne sobe i vidjela je tuženika i njegova sina i unuka da joj se podsmjehuju. Iskazala je da je isto tako pokraj njene nadstrešnice bio pseći boks, a taj pseći boks je bio bliže tuženikovoj nadstrešnici, ali to je u neposrednoj blizini njene međe pa se osjeti miris mokraće i fekalija. Kasnije je tuženik na tom mjestu napravio novi boks, a to je sve pod sudom. Iskazala je da je iza nadstrešnice imala svijanje drota i precvikan je drot, pa je zvala policiju i policija je izašla van i to su pogledali i rekli su da će napisali zapisnik. Tuženik je imao aparat za rezane betona i bilo je polijevanja po zidu i oštećenja, to se događalo 2018. -2019. Iskazala je je da se tamo gdje je bio tuženikov voćnjak ne smije kopati zbog prirode terena, sada je tamo trava da to ublaži i nema poplavljivanja, a prije je 7-8 puta godišnje znalo poplavljivati. Iskazala je da tuženik ima orah koji ne želi obrezivati pa pada lišće i plodovi na njenu nekretninu i stalno mora zvati odvjetnika ili komunalne redare i tu se radi o namjernom uznemiravanju i tuženik je sad stavio novi roštilj na isto mjesto gdje je bio i prije roštilj i dim ide na njenu stranu i miris. Iskazala je da je njezina nadstrešnica udaljena oko 1 m od međe, a tuženikova oko 80 cm te da ona ne uznemirava tuženika i da oni nemaju pravo remetiti njezin mir i privatnost, te da ona nije spominjala kosilicu nego druge uređaje, te nije spominjala košnju trave kosilicom nego popravak. Policiju je zvala 4-5 puta zbog buke. Iskazala je kako nije fotografirala nikoga od njih nego samo svoju među. Iz iskaza tužiteljice danog na ročištu održanom 18. srpnja 2025. proizlazi da je da je nadstrešnica rađena 2013. ili 2014., te da je ona suvlasnica svoje nekretnine od kad joj je umro otac 2005. Iskazala je da je tuženik izradio kamin negdje 2018., tri metra od njene međe, a to je bio krušni kamin koji se nije često koristio. Možda tri puta, a na leđnoj strani tog krušnog kamina je tuženik napravio roštilj i gotovo svaki dan je roštiljao tijekom tjedna i to do pola deset navečer. Nasuprot tog roštilja se nalazi njen objekt, a taj roštilj je dva metra od njene međe. Odgovorila je da je tuženik na svojoj nekretnini imao iskopanu grabu veličine 2 kvadrata i koja je bila oko metar udaljena od njene nadstrešnice gdje boravi te da kada je došla poljoprivredna inspekcija tuženik je to uklonio i na tom mjestu je napravio vrtnu gredicu i tamo kopao i taj dio jako poplavljuje u vrijeme jakih kiša. Iskazala je da tuženik na njenoj međi više nema nikakvu komposnu grabu gdje bi bacao vrtni otpad, te da sad tuženik ima dva roštilja na istom mjestu gdje je i prije imao roštilj, a to je tuženik napravio za vrijeme trajanja ovog sudskog postupka. Pojasnila je da je tuženik srušio krušni kamin i roštilj i tamo napravio kameni stol i na taj stol stavio kamene i na te kamene stavio rešetku i tu roštilja ili na struju ili na plin ili na drva. Iskazala je da je gradnja vrta tuženika počela 2018. Odgovorila je da je došla živjeti kod majke u [adresa] iz [adresa]., no do 2005.-2006. je stalno tamo živjela, te je onda promijenila boravište koje je imala u [adresa], a dolazila je vikendom u [adresa]. Iskazala je da je bilo više izlazaka poljoprivredne inspekcije, te da treba pitati poljoprivrednu inspekciju kakvo je stanje zatekla onda kad je ona podnijela prijavu. Vezano za stol iskazala je da je tuženik ostavio temelj na kojem je bio krušni kamin i nadogradio taj temelj na jedan metar na svoju stranu i jedan metar na njenu stranu i da sad stol ima oko 3 m, a možda i više.
20. Iz iskaza tuženika proizlazi da je tužba neosnovana i svi pozvani od strane tužiteljice i vještaci su dali svoje nalaze i bili su prisutni i nisu našli nikakvu grešku s njegove strane. Iskazao je da nije istina da se tužiteljici podsmjehivao, a ako su se smijali na svom dvorištu to su se smijali nekom vicu ili je zabranjeno da se čovjek smije, a njega kada boli ide doktoru i za ono što tužiteljicu boli postoje doktori pa neka se liječi. On se liječi i ne žali se. Što se tiče psa, iskazao je da pas zakonski mora imati boks koji je prikladan njegovoj veličini, te je on taj boks zakonski napravio, a tužiteljica na to može dati žalbu. Što se tiče njegove sjenice, odnosno nadstrešnice iskazao je da je bilo u novinama i po svuda da se može napraviti 4x4, a njegova nije niti tih dimenzija i manja je i za to se ne trebaju imati nikakvi papiri, a napravljena je tamo gdje ne smeta vrtu. Može imati vrt tamo gdje hoće, a ne tamo gdje će mu netko narediti. Istaknuo je da se tu radi o selu i on na selu može imati vrt gdje hoće i kad je tamo došao na tu nekretninu je tamo bio vrt, a kada je padala kiša njemu je bila šteta od vode. Na upit je li boks za psa napravljen uz među tužiteljice iskazao je da se vidjelo na licu mjesta i da je napravljen uz njegovu sjenicu. Iskazao je da se ne širi miris fekalija i urina na nekretninu tužiteljice jer je pod boksa izbetoniran da se može oprati, te ima miniwash s kojim ga pere. Tuženik je iskazao da se tužiteljica busala da je ona zaštitarka i da ima oružje. Iz iskaza tuženika danog na ročištu održanom 18. srpnja 2025. proizlazi da je sagradio sjenicu, odnosno nadstrešnicu 5 godina od kada se doselio u [adresa], a doselio se u Turčin 2003. i tu nadstrešnicu je sagradio uz suglasnost tužiteljičine majke. Iskazao je da je na svom dvorištu imao krušnu peć koju je sagradio kad i temelje i to 5 godina nakon što se doselio u [adresa] dakle negdje 2008. ili 2009. Tu krušnu peć je morao srušiti jer joj se urušio dimnjak, a to je bilo u tijeku ovog postupka. Iskazao je da nije nikakav roštilj gradio, nego je sad ostao temelj na kojem je bila krušna peć i na tom temelju ima roštilj na kojem roštilja na plin, te ima plamenik koji ima nogice i na tome se roštilja. Ciglu sa strane ima samo radi vjetra da bi plamenik mogao raditi, te nema nikakvi novi roštilj. Taj temelj od krušne peći je dimenzija 1m sa 1,5 m. Iskazao je da je prije imao letvicama ograđenu površinu u koju je bacao otpatke iz vrta, te je to imao prije ispod stabla mušmule, a sad to ima ispod stabla višnje i tu baca travu i paradajz i krastavce. Mušmula je još uvijek na istom mjesto, a tu kompostaru ograđenu drvenim letvicama je premjestio kad mu je tužiteljica rekla da joj to smeta i da joj to smrdi i tada je tu svoju kompostaru premjestio ispod stabla višnje. Nema nikakvu gnojnicu niti gnoj, već baca samo ostatke s vrta i travu. Nema gnojnu jamu, ima jamu za wc odnosno ima septičku jamu. Boks za psa ima od kad ima psa, a psa ima godinama. Za psa je prije imao manji boks, a kad je donesem zakon da pas mora imati više prostora je proširio boks, a to je bilo prije 2 godine. Odgovorio je da ne može točno reći kada je građena nadstrešnica, da ima amneziju. Kada mu je predočen zapisnik o provedenom ispitnom postupku koji se nalazi u spisu na listu 133-135, iskazao je da je greška da bi on izjavio da bi nadstrešnica sa krušnom peći bila izgrađena prije 2000., s obzirom da se tek 2003. tamo doselio, dakle ta nadstrešnica je napravljena kasnije i to kad je doneseno da se to može graditi bez građevinske dozvole, a dozvoljeno je do 16 kvadrata graditi bez građevinske dozvole, tako je pisalo, a ovo njegovo je manje.
21. Punomoćnica tuženika, tuženikova kćer je izjavila da po njezinom sjećanju bi pod tom nadstrešnicom bio slavljen dječji rođendan i to bi moglo biti negdje 2013. s obzirom da je rođen 2005., tako da bi moglo biti da je nadstrešnica izgrađena oko 2013.
22. Ocjenjujući iskaze stranaka sud ne prihvaća iskaz tužiteljice u pravcu da se ovdje radi o namjernom uznemiravanju međe, odnosno namjernom uznemiravanju njezinog prava (su)vlasništva nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] odnosno da bi tuženik izvršavao svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima nekretnina postavljene na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili posebnih zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi, odnosno protivno čl.70. Ustava Republike Hrvatske, odnosno u pravcu da bi se tuženik koristio svojom nekretninom na način da zbog toga na njezinu nekretninu dospjevaju prekomjerne posredne imisije- buka, dim, neugodni mirisi (čl.110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Nasuprot, tome sud je prihvatio iskaz tuženika u pravcu da za gradnju nadstrešnice nije trebao imati nikakve papire, a istu je sagradio uz suglasnost tužiteljičine majke, da može imati vrt gdje hoće, da kada bi padala kiša je on imao štetu od vode, da pas mora imati boks i da se s njegove nekretnine ne širi miris fekalija i urina na nekretninu tužiteljice, kao niti prekomjerna buka i dim. Također sud je prihvatio njegov iskaz u pravcu da on nema gnojnu jamu, a da je krušnu peć morao srušiti jer joj se urušio dimnjak i to u tijeku ovog postupka. Također sud je prihvatio njegov iskaz kao istinit u pravcu da nikakav novi roštilj nije gradio tijekom ovog postupka ,već je sada ostao samo temelj na kojem je bila krušna peć i na tom temelju ima roštilj na kojem roštilja.
23. Na temelju dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP-a u vezi s primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
24. Naime, na temelju cjelokupnog provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da tužiteljica ničim nije dokazala da bi tuženik izvršavao svoje pravo vlasništva čkbr. [katastarska čestica] preko granica koje su svim vlasnicima nekretnina postavljene na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili posebnim zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (čl.32.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), kao i da tuženik ne poštuje čl.70. Ustava Republike Hrvatske o pravu tužiteljice na zdravu životnu okolinu, kao i da bi se tuženik služio i koristio svojom nekretninom na način da zbog toga na nekretninu u suvlasništvu tužiteljice dospijevaju dim, neugodni mirisi, otpadne vode, buka, koji bi bili prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatnu štetu ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije-čl.110.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Odredbom članka 110. stavak 4. ZV propisano je da vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta., dok je stavkom 1. istog članka ZV određeno da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Neposredne imisije predstavljaju radnje poduzete na jednoj nekretnini neposredno usmjerene na susjedovu nekretninu (u pravilu nekim uređajem) i uvijek su nedopuštene, dok su posredne imisije one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze, dakle, prirodnim silama ili slučajem. U konkretnom slučaju što se tiče dima i neugodnih mirisa radilo bi se o posrednim imisijama, a pretpostavke za nedopuštenost posrednih imisija su prekomjernost, znatnija šteta ili posebni zakon, te iako one ne moraju biti kumulativno ostvarene, prekomjernost je usko vezana uz nastanak štete jer prekomjernost i šteta nastaju kumulativno. Sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građansko-privrednog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. listopada 1992. okolnost radi li se o otežanom korištenju tuđih nekretnina preko uobičajene mjere ocjenjuje se s obzirom na prilike u mjestu u kojem se nalazi nekretnina čije je korištenje otežano. Dakle, radi li se o prekomjernim posrednim imisijama s nekretnine tuženika na nekretninu tužiteljice ocjenjuje se s obzirom na okolinu, način života i običaje u mjestu u kojem se nalaze nekretnine stranaka.U konkretnom slučaju nekretnine stranaka se nalaze u selu i na temelju cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, a posebno na temelju iskaza saslušanih svjedoka i nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da s nekretnine tuženika na nekretninu tužiteljice ne dopire nikakva prekomjerna buka, dernjava, dim i voda, kao niti neugodni mirisi. Naime na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Tomislava Šimetića utvrđeno je da aktivnosti tuženika GC na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u k. o. [katastarska općina], a koji se odnose na korištenje nadstrešnice i roštilja s ne mogu okarakterizirati kao aktivnosti koje bi stvarale prekomjernu ili štetnu imisiju buke prema nekretnini u suvlasništvu tužiteljice ĆC. Također na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Josipa Novaka utvrđeno je da u konkretnom slučaju nema opasnosti od požara, koja bi dopirala s nekretnine tuženika na nekretninu u suvlasništvu tužiteljice. Uviđajem na licu mjesta i na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Martine Cesar-Kelemen sud je utvrdio i da na dvorištu tuženika nema gnojnice, niti odlaganja otpada na zemljištu niti da je došlo do navoženja ili nabacivanja zemlje, kao i da prilikom kišnih dana dotiče veća količina vode s nekretnine tuženika, koja stvara blato uz među po dvorištu tužiteljice. Također i na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Bojana Škvorca utvrđeno je da u trenutku uviđaja na licu mjesta nije zatečeno nikakvo odlaganje gnoja već samo ostaci biljnog otpada, a na temelju iskaza svjedoka ŽC utvrđeno je da se na dvorištu sada u vlasništvu tuženika svinjac ne koristi od 1973.Također, na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Martine Cesar-Kelemen d sud je utvrdio da se objekti kao nadstrešnica i kamin mogu prema Pravilniku o jednostavnim građevinske graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, no da se prostorni plan mora poštivati, odnosno čl. 21. Prostornog plana Općine Gornji Kneginec, međutim prema stajalištu suda sud nije ovlašten nalagati tuženiku uklanjanje nadstrešnice, odnosno pomoćnih građevina koje su sagrađene protivno Prostornom planu Općine Gornji Kneginec već je to u nadležnosti Građevinske inspekcije i komunalnih redara, odnosno upravnog tijela jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstvenog upravnog odjela, a kako to proizlazi iz Zakona o građevinskoj inspekciji (NN broj 153/13) Zakona o državnom inspektoratu (NN broj 115/18), Zakona o gradnji (NN broj 153/13,20/17, 39/19, 125/19) i Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN broj 78/15, 118/18, 110/19). Slijedom svega navedenoga, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
25. S obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila u parnici, nema pravo na naknadu troškova postupka na teret protivne stranke, te je iz svih iznijetih razloga odlučeno kao u izreci.
U Varaždinu 1. rujna 2025.
Sutkinja
Melita Šmentanec-Klarić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana, a koji rok se računa: od dana održavanja ročišta na kojem se odluka objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila ili od dana primitka prijepisa odluke, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje.
Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u 3 primjerka, odnosno sukladno čl. 106. a st. 5. ZPP-a, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužiteljici po punomoćniku Tihomiru Horvatu, odvjetniku u OD Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, odvjetnici u Zagrebu
2. Tuženiku po IC, [adresa]
