Poslovni broj: Pr-144/2022-

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, u pravnoj stvari tužitelja VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dario Obradović, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženice Republika Hrvatska, OIB:52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvu u Dubrovniku, Građansko-upravni odjel, radi isplate plaće nakon glavne i javne rasprave zaključene 17. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženice, dana 1. rujna 2025.

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 33.519,13 EUR bruto sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- za mjesec siječanj 2017. godine iznos od 156,98 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.02.2017. pa do isplate,

- za mjesec veljaču 2017. godine iznos od 1.128,61 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.03.2017. pa do isplate;

- za mjesec ožujak 2017. godine iznos od 463,85 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.04.2017. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2017. godine iznos od 246,11 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.05.2017. pa do isplate,

- za mjesec svibanj 2017. godine iznos od 1.001,55 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.06.2017. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2017. godine iznos od 133,34 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.07.2017. pa do isplate;

- za mjesec srpanj 2017. godine iznos od 523,18 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.08.2017. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2017. godine iznos od 808,79 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.09.2017. pa do isplate,

- za mjesec rujan 2017. godine iznos od 977,30 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.10.2017. pa do isplate,

- za mjesec listopad 2017. godine iznos od 567,94 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.11.2017. pa do isplate;

- za mjesec studeni 2017. godine iznos od 1.037,61 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.12.2017. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2017. godine iznos od 929,56 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.01.2018. pa do isplate,

- za mjesec siječanj 2018. godine iznos od 841,54 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.02.2018. pa do isplate,

- za mjesec veljaču 2018. godine iznos od 888,91 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.03.2018. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2018. godine iznos od 1.278,87 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.04.2018. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2018. godine iznos od 1.309,26 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.05.2018. pa do isplate;

- za mjesec svibanj 2018. godine iznos od 1.119,45 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.06.2018. pa do isplate

- za mjesec lipanj 2018. godine iznos od 46,10 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.07.2018. pa do isplate,

- za mjesec srpanj 2018. godine iznos od 1.199,80 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.08.2018. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2018. godine iznos od 997,25 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.09.2018. pa do isplate,

- za mjesec listopad 2018. godine iznos od 498,48 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.11.2018. pa do isplate,

- za mjesec studeni 2018. godine iznos od 705,71 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.12.2018. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2018. godine iznos od 872,55 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.01.2019. pa do isplate,

- za mjesec siječanj 2019. godine iznos od 1.222,14 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.02.2019. pa do isplate,

- za mjesec veljaču 2019. godine iznos od 1.437,48 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.03.2019. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2019. godine iznos od 1.082,85 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.04.2019. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2019. godine iznos od 1.180,96 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.05.2019. pa do isplate,

- za mjesec svibanj 2019. godine iznos od 706,32 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.06.2019. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2019. godine iznos od 308,01 EUR € bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.07.2019. pa do isplate,

- za mjesec srpanj 2019. godine iznos od 989,66 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.08.2019. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2019. godine iznos od 791,64 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.09.2019. pa do isplate,

- za mjesec rujan 2019. godine iznos od 522,04 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.10.2019. pa do isplate,

- za mjesec listopad 2019. godine iznos od 691,11 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.11.2019. pa do isplate,

- za mjesec studeni 2019. godine iznos od 848,16 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.12.2019. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2019. godine iznos od 192,43 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.01.2020. pa do isplate,

- za mjesec siječanj 2020. godine iznos od 803,51 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.02.2020. pa do isplate,

- za mjesec veljaču 2020. godine iznos od 1.182,48 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.03.2020. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2020. godine iznos od 764,93 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.04.2020. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2020. godine iznos od 544,18 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.05.2020. pa do isplate,

- za mjesec svibanj 2020. godine iznos od 501,88 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.06.2020. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2020. godine iznos od 120,10 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.07.2020. pa do isplate,

- za mjesec srpanj 2020. godine iznos od 100,59 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.08.2020. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2020. godine iznos od 216,11 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.09.2020. pa do isplate,

- za mjesec rujan 2020. godine iznos od 76,27 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.10.2020. pa do isplate,

- za mjesec studeni 2020. godine iznos od 475,93 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.12.2020. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2020. godine iznos od 486,87 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.01.2021. pa do isplate,

- za mjesec siječanj 2021. godine iznos od 55,81 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.02.2021. pa do isplate,

- za mjesec veljaču 2021. godine iznos od 108,75 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.03.2021. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2021. godine iznos od 291,53 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.04.2021. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2021. godine iznos od 18,79 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.07.2021. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2021. godine iznos od 10,47 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.09.2021. pa do isplate,

- za mjesec rujan 2021. godine iznos od 16,63 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.10.2021. pa do isplate,

- za mjesec listopad 2021. godine iznos od 22,01 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.11.2021. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2021. godine iznos od 16,75 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15.01.2022. pa do isplate. pa do isplate, osim na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u navedenim bruto iznosima, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnične troškove u iznosu od 9.620,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je kao policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Postaja pomorske policije Dubrovnik, tijekom razdoblja od prosinca 2016. do siječnja 2022. ostvarivao kod tuženika plaću i da je obavljao poslove radnog mjesta policijskog službenika koja priroda posla je iziskivala prekovremeni rad, rad noću, rad subotom, rad nedjeljom i blagdanima. Nadalje navodi da sukladno odredbama Zakona o radu, Zakona o policiji i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, tužitelj kao državni službenik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi i to na način da se osnovna plaća tužitelja uvećava za rad noću za 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs za 150% kao i da tijekom razdoblja od prosinca 2016. do siječnja 2022. tuženik nije tužitelju pravilno obračunao i isplatio razliku uvećane plaće za ostvareno radno vrijeme, za prekovremeni rad, za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanima niti je to do danas učinio kako je taj rad evidentiran u evidenciji o prisustvu na radu, kao i radnim nalozima. Također navodi da je tužitelj sukladno odredbi članka 186.a Zakona o parničnom postupku, dana 31. siječnja 2022. podnio zahtjev Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku (u daljnjem tekstu: ODO Dubrovnik) preporučenom poštom s povratnicom radi mirnog rješenja predmetnog spora i da tuženik nije dostavio svoj odgovor na predmetni zahtjev. Nadalje navodi i da tužitelj u trenutku podnošenja tužbe ne raspolaže relevantnom dokumentacijom po osnovi koje bi imao mogućnost istaknuti visinu tužbenog zahtjeva, međutim ima saznanja kako je ista dokumentacija pripremljena od strane tužiteljeva poslodavca (MUP RH) te kako se temeljem iste može provesti odgovarajuće financijsko vještačenje na okolnost utvrđenja visine tužbenog zahtjeva stoga predlaže pribavu relevantne dokumentacije, a nakon koje bi se provelo odgovarajuće financijsko vještačenje i nakon čega će tužitelj odrediti visinu novčane tražbine čiju isplatu traži ovom tužbom.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu ističe da su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani u cijelosti a da iz obračunskih lista plaća za tužitelja za utuženo razdoblje, radnih naloga i izvješća o radu te Registra službenih poslova za navedeno razdoblje nesporno proizlazi da su u konkretnom slučaju pravilno primijenjene relevantne zakonske odredbe koje se odnose na organizaciju rada policijskih službenika, prije svega odredbe Zakona o policiji (Narodne novine broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15), koji kao lex specialis u odnosu na Zakon o radu, regulira način organizacije rada policijske službe te radno vrijeme a da je člankom 41. navedenog Zakona propisan način organizacije rada policijske službe te radno vrijeme, a da je člankom 42. propisano da je policijski službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji utvrđuje nadležni rukovoditelj, a poseban raspored rada uključuje rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad te rad organiziran na drugačiji način. Navodi i da su tužitelju uz osnovnu plaću obračunati i isplaćeni svi dodaci na plaću predviđeni Kolektivnim ugovorom u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenom u rješenju broj Revr 1318/16-2 od 26. listopada 2016., da su obračunati i isplaćeni dodaci na osnovnu plaću temeljem prava na uvećanje plaće za prekovremeni rad, ali samo za stvarno odrađene sate rada, a ne i za sate kada nisu izvršavani radni zadaci jer su u slučaju višednevnih plovidbi, za sate provedene na plovilu izvan aktivnog rada, tužitelju isplaćeni dodaci za pasivno dežurstvo i to temeljem članka 57. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i da osim toga, sukladno članku 56. stavku 10. Kolektivnog ugovora koji propisuje da prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i službenik koji radi na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti najmanje 24 sata, tužitelju je isplaćivan i terenski dodatak jer je prilikom višednevnih službi na moru radio na terenu, a ne redovno 40 sati tjedno. Također ističe da je za razdoblje nakon 1. travnja 2020. u odnosu na organizaciju rada u Postajama pomorske policije sukladno uputi Ravnateljstva policije došlo do promjene na način da su ukinute jednodnevne i višednevne plovidbe, a rad policijskih službenika organiziran je na način da su policijski službenici upućivani na plovidbe u trajanju od 12 sati, zbog čega je prestala potreba za isplatom dodataka za pasivno dežurstvo, a ukoliko bi se zbog potreba službe u pojedinim slučajevima pojavila potreba za radom dužim od 12 sati, policijskim službenicima bi bio plaćen prekovremeni rad i da se isti način rada primjenjivao se u Postaji pomorske policije Dubrovnik i u razdoblju od 13. srpnja do 31. listopada 2020. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu citirane zakonske odredbe te odredbe Kolektivnog ugovora i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao i pravno shvaćanje izraženo u prethodno navedenim presudama drugostupanjskih sudova, predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz pregledom isprava sadržanih u spisu i to zahtjev za mirno rješenje spora (list 7-10 spisa), obračunske liste tužitelja za razdoblje od prosinca 2016. do prosinca 2021. (list 664-724 spisa), radne naloge i izvješća o radu za 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021., (list 140-65, 725-1253 spisa) te evidencije rada za razdoblje od prosinca 2016. do prosinca 2021. (list 30-139, 652-663 spisa) financijskim vještačenjem po vještakinji Jeleni Ćurlici (list 1266-1342 spisa) te saslušanjem svjedoka ZD (list 1255 spisa), JD (list 1255-1256 spisa), PD (list 1256-1257 spisa), LD (list 1257-1258 spisa), ŠD (list 1258 spisa) i DD (list 1258-12589 spisa), tužitelja VD (list 1259-1260 spisa te saslušanjem vještakinje Jelene Ćurlice (list 1362, 1371 spisa).

3.1. Iz iskaza svjedoka ZD proizlazi da poznaje tužitelja jer su i jedan i drugi zaposlenici tuženika i u ovdje utuženom periodu od 2016. do kraja 2022. su zajedno kao policijski službenici radili u pomorskoj policiji, da je on u tom razdoblju radio kao upravitelj stroja, a tužitelj kao zapovjednik broda dok se tip broda na kojem rade mijenja, u pravilu je to tip A koji ima 6 članova posade, ali od toga su 1 zapovjednik broda i 1 upravitelj stroja pa tako nema na brodu drugih članova posade koji bi ih u obavljanju poslova mogli zamijeniti. Nadalje navodi da je način organizacije rada kod tuženika u spomenutom periodu od 2016. pa do 31. ožujka 2021. bio organiziran na način da ih poslodavac radnim nalozima upućuje na višednevne plovidbe u trajanju uglavnom od 7 dana ponekad 5 dana dok se od 01. travnja 2021. promijenio način organizacije rada pa ih se više ne upućuje na višednevne plovidbe već isplovljavamo s brodom ujutro i vraćaju se po završetku radnog vremena natrag u luku dok su za vrijeme višednevnih plovidba cijelo vrijeme na brodu pa tako ne mogu primjerice nakon završetka cijelog radnog vremena otići sa broda i obavljati privatne stvari jer su prema uputama poslodavca cijelo to vrijeme u uniformi i cijelo vrijeme, znači 24 sata dnevno moraju nadzirati radar, voditi brigu o vezu broda, pratiti vremenske prilike i voditi brigu o sigurnosti broda i imovini na njemu jer nema drugih osoba koje bi kad njima završi radno vrijeme to radili. Iskazao je i da iako je u radnom nalogu određeno njihovo radno vrijeme u trajanju od 8 sati dnevno, da svakodnevno rade više sati od toga jer je prije početka radnog vremena potrebno obaviti pripreme broda kao što su pregled plovila, provjera motora i sve potrebno za pripremu broda za isplovljavanje pa tako i provjera sustava na brodu dok nakon završetka radnog vremena obavljaju poslove svog radnog mjesta jer kao što je spomenuo konstantno je potrebno voditi brigu o brodu, čistiti brod, biti dežuran na kontaktima koje imaju na brodu za slučaj da ih netko zove, nadzirati radar i sigurnosne sustave, a zapovjednik broda obavlja nakon radnog vremena i administrativni dio posla i da unutar 1 dana višednevne plovidbe imaju kad se sve zbroji 8 sati odmora, a preostalo vrijeme aktivno obavljaju poslove svog radnog mjesta, svaki od članova posade. Dodao je i da se ne mogu normalno opustiti i odmoriti za cijelo vrijeme plovidbe jer u svakom trenutku moraju biti spremni za isploviti u slučaju dojave.

3.2. Nadalje, iz iskaza svjedoka JD proizlazi da su on i tužitelj u razdoblju od 2016. do kraja 2021. zajedno radili kao policijski službenici u pomorskoj policiji, tužitelj kao zapovjednik, a on kao upravitelj stroja ali da nisu neprekidno u tom periodu zajedno radili jer to zavisi od načina na koji tuženik sastavlja posadu broda, ali su često radili zajedno i to na tipu plovila B, brodici dužine 14m koji ima 3 člana posade, zapovjednik broda, upravitelj stroja i mornar i da kako nema drugih članova posade na istom radnom mjestu i nakon što im završi tzv. aktivno radno vrijeme da ih nitko neće zamijeniti u obavljanju poslova na brodu pa svi članovi posade na brodu poslove kojih je puno obavljaju nakon radnog vremena odnosno i prije početka istog. Navodi da je do travnja 2021. organizacija rada bila takva da ih je poslodavac nalogom upućivao na višednevne plovidbe, kod manjih brodova se radi o 3-4 dana, a kad bi bili na velikom brodu 7 dana i da su u tom radnom nalogu određeni njihovi radni zadaci i radno vrijeme, ali kako zapravo rade gotovo cijelo vrijeme za višednevnih plovidbi jer moraju stalno nadzirati vezu na brodu i službeni mobitel, radar, motor odnosno agregat, voditi računa o sigurnosti broda, čistoći broda, vezu i imovini na brodu, a sve navedeno su poslovi koji se obavljaju kroz cijeli dan osim što imaju dnevni odmor koji traje 8 sati dnevno ali sve ostalo vrijeme rade i u slučaju dojave odlaze na intervenciju, ali to se onda evidentira kao radno vrijeme. Za sve vrijeme višednevne plovidbe imaju uputu nositi službenu uniformu i nakon što im završi radno vrijeme koje je navedeno u radnom nalogu, ne mogu otići kući niti se udaljiti dugo od plovila već moraju obavljati sve radno zadatke. Također navodi da poslove radnog mjesta obavljaju prije početka radnog vremena i nakon završetka radnog vremena jer je prije početka radnog vremena potrebo pripremiti brod za isplovljavanje, pregledati motore i dosta vremena prije isplovljavanja upaliti ih i konstanto provjeravati radarski sustav a nakon završetka radnog vremena vode računa o sigurnosti broda, vezu, cijelo vrijeme slušaju vezu na brodu, čiste brod, ako je potrebno vrše neki popravaka, a zapovjednik tada vrši i administrativne poslove.

3.3. Iz iskaza PD proizlazi da je kod tuženika, konkretnije u PU Dubrovačko- neretvanskoj zaposlen kao voditelj odjela materijalno-financijskih poslova, da tužitelja zna iz viđenja i zna da radi kao policijski službenik. Na pitanje na koji je način kod tuženika organiziran rad policijskih službenika pomorske policije, odgovara da može govoriti s aspekta svog radnog mjesta, odnosno s aspekta računovodstva, da ne vidi registar službenih poslova pomorskih policajaca, ali vidi obračune njihovih plaća, da u obračunu plaća budu navedeni ostvareni radni sati, eventualno sati bolovanja u mjesecu, dodaci koje radnik ostvaruje ukoliko radi subotom, nedjeljom, na blagdan, praznik ili noću te broj ostvarenih prekovremenih sati koji se plaćaju više od redovnog rada i da se iz takvih podataka u obračunu plaće vidi angažman pojedinog radnika. Navodi da je kod pomorskih policajaca specifičan veliki broj sati pasivnog dežurstva za kojeg smatra da je to slobodno vrijeme na plovilu odnosno ono vrijeme između 8satnog i 12satnog radnog vremena policajca. Na pitanje tko u tom vremenu kada policajci koji su članovi posade imaju slobodno vrijeme za višednevnih plovidbi obavlja poslove vezane za sigurnost broda, tko vodi računa o vezu i konopima, tko vrši popravke i vodi računa o imovini broda te nadzire radar, navodi da ne može reći, da bi to mogao reći njihov rukovoditelj, a ono što zna je da ako primjerice kaže nekom od djelatnika u njegovom odjelu da ostane na poslu sat vremena nakon svog radnog vremena da će mu to biti plaćeno kao prekovremeni rad, znači dobiti će 150 % za taj sat, dok pomorski policajci za to vrijeme dobivaju naknadu za pasivno dežurstvo koja je 10 % u odnosu na plaću koja je za redovan rad. Istaknuo je i da taj problem nitko od tuženika ne želi riješiti niti o tome govoriti, a ono što se dogodilo nakon što je tuženik po sudskim odlukama morao isplatiti plaću nizu pomorskih policajaca koji su tužili poslodavca je reakcija ravnateljstva da se ukidaju višednevne plovidbe, što je po njegovoj ocjeni stvorilo druge probleme i druge materijalne troškove. Na pitanje tko sastavlja listu za obračun plaće navodi da njegov odjel zaprimi podatke o kojima je govorio, one o radnim satima, prekovremenom radu itd., referent ih unosi u sustav budući kod tuženika obračun plaće ide kroz COP te konačno obračunsku listu za radnika potvrđuje njegov rukovoditelj, u ovom slučaju načelnik postaje pomorske policije koji time potvrdi ispravnost obračuna dok je odgovornost za ispravnost svih podataka koje računovodstvo dobije za obračun plaće na načelniku pomorske policije. Na pitanje na koji način se tretira rad pomorskog policajca za vrijeme intervencije nakon radnog vremena navodi da će se vrijeme intervencije platiti kao prekovremeni rad i ti sati budu navedeni u obračunskoj listi kao broj prekovremenih sati u mjesecu.

3.4. Svjedok ŽD iskazao je da poznaje tužitelja i da je kroz utuženo razdoblje radio s njim na brodici tuženika, ne neprekidno, ali više puta za višednevnih plovidbi i kad su radili skupa tužitelj je radio na mjestu zamjenika ili zapovjednika broda, u više slučajeva zapovjednik broda dok je on 12 godina bio mornar, zatim 2 godine voditelj brodice odnosno zapovjednik a od 01. svibnja 2022. je zapovjednik broda tipa B. Nadalje je iskazao da je s tužiteljem radio na više različitih tipova broda, inače tip A ima 7 članova posade, a tip B 3 člana posade dok tip C ima 2 člana posade, da kod tipa B i C nema članova posade koji obavljaju iste radne zadatke, a na tipu A članovi posade su zapovjednik, zamjenik zapovjednika, upravitelj stroja i ostalo su mornari. Iskazao je i da ih poslodavac na višednevnu plovidbu uputi nalogom u kojem je navedeno radno vrijeme koje traje 8 ili 10 ili 12 sati ovisno o mjesečnom fondu sati, da je ranije bilo navedeno samo aktivno radno vrijeme, a da se kasnije navodilo i pasivno radno vrijeme, da iako im poslodavac naloži 12h radno vrijeme da posada radi 24 sata dnevno jer je opis poslova takav da se neki obavljaju neprekidno, tako neprekidno moraju voditi računa o sigurnosti broda i imovini na brodu, vezu broda, nadzirati radar, slušati brodsku vezu, njihovu policijsku vezu i biti pri službenom mobitelu i za sve dane višednevne plovidbe moraju biti u službenoj uniformni i biti spremni na intervenciju i posada se ne smije udaljavati s broda nakon završetka tog aktivnog radnog vremena jer svatko od nas ima poslove svog radnog mjesta koje obavlja i nakon završetka radnog vremena i ukoliko postoje neki kvarovi strojar će ih popraviti, čistiti će brod, zapovjednik broda će obavljati administrativne poslove, ima on puno papira za ispuniti, tu je brodski dnevnik, policijski dnevnik i dr. Iskazao je i da nikad između 2 radna dana višednevne plovidbe nemaju neprekidni odmor od 12 sati posebice ljeti bi takav odmor bio teško ostvariv jer zbog povećanog morskog prometa ljeti imaju veći opseg posla i ako im radno vrijeme primjerice završi u 4 sata popodne sigurno još poslove aktivno obavljaju do 8 sati navečer, konkretno tužitelj se nakon radnog vremena uhvati administracije, a i za druge članove posade se točno zna što rade nakon završetka radnog vremena."

3.5. Svjedok ŠD iskazao je da poznaje tužitelja i zna da radi kao policajac u postaji pomorske policije Dubrovnik, da je on od ožujka 2018. do svibnja 2022. radio kao voditelj službe za granicu, a kako je na tom radnom mjestu bio zadužen i za usmjeravanje i praćenje zakonitosti rada ustrojstvenih jedinica ima saznanja o tužbama koje su pomorski policajci podnijeli protiv ovdje tuženika za isplatu prekovremenog rada dok o samom načinu na koji je organiziran rad tužitelja i obračunu njegove plaće nema detaljnih saznanja, ali zna da je zbog odluka donesenih u tim tužbama u ožujku 2021. ravnateljstvo dalo uputu da nema više višednevnih plovidbi nego sada postoje samo jednodnevne plovidbe. Na pitanje je li kao voditelj službe za granicu bio rukovoditelj djelatnicima u službi odgovorio je potvrdno i kad bi povremeno opstojala potreba za radom izvan radnog vremena to bi za potrebe obračuna plaće bilo navedeno kao prekovremeni rad i kao takvo se plaćalo.

3.6. Nadalje, iz iskaza svjedoka DD proizlazi da poznaje tužitelja jer od 10. svibnja 2019. radi kao načelnik postaje pomorske policije Dubrovnik i prije toga je radio kao policijski službenik za pomorsku policiju u službi za granici PU dubrovačko- neretvanske te o organizaciji rada pomorskih policajaca imam detaljnih saznanja od svibnja 2019. pa tako može reći da su prvotno bile organizirane višednevne plovidbe u trajanju od 3-7 dana, da je u razdoblju od 13. srpnja 2020. do 31. listopada 2020. postaja organizirala jednodnevne službe znači pomorski policajci nisu bili više dana neprekidno na plovilu, a od 01. travnja 2021. su dobili nalog ravnateljstva policije da se radi isključivo u jednodnevnim službama. Iskazao je da je u radnom nalog kojim ih se upućuje na plovidbu navedeno aktivno radno vrijeme članova posade koje traje od 8-12 sati dok je preostalo vrijeme u danu pasivno dežurstvo osim onog vremena koje izvan radnog vremena radnici provedu na intervenciji koja se evidentira kao prekovremeni rad i za njega se izda poseban nalog. Na pitanje tko izvan spomenutog radnog vremena obavlja poslove vezane za sigurnost broda, vez broda, kontrolu radara, čišćenje broda, kontrolu sustava na brodu, pripreme u brodu za isplovljavanje odgovara da zapovjednik broda organizira rad članova posade na brodu, da sve navedeno jesu poslovi radnog mjesta pomorskog policajca, ali kad se brod nakon završetka radnog vremena veže na vez, brod je na vezu i završilo je aktivno radno vrijeme. Na pitanje je li ikad radio kao član posade na brodu i vidio način organizacije rada i koji se poslovi i kada obavljaju unutar jednog dana odgovorio je da nije dok je na pitanje kada zapovjednik broda obavlja administrativne poslove odgovorio da bi on to trebao raditi tijekom aktivnog radnog vremena kao što bi se to radilo na bilo kojem drugom radnom mjestu, jer je to u opisu poslova njegovog radnog mjesta. Na pitanje da li su za vrijeme višednevnih plovidbi pomorski policajci imali 12 sati dnevnog odmora neprekidno odgovorio je da ako im je radno vrijeme bilo 8 sati onda su imali 12 sati odmora dok je na pitanje da li zapovjednik broda ima zamjenu za obavljanje svojih poslova odgovorio da to ovisi o tipu broda na kojem plovi jer posada tipa A ima zamjenika zapovjednika, a tip broda B i C nema zamjenika zapovjednika a sukladno pomorskom zakoniku poslove zapovjednika broda ne može obavljati nitko drugi osim njegovog zamjenika. Iskazao je i da za vrijeme pasivnog dežurstva pri višednevnoj plovidbi članovi posade ne mogu ići dalje od broda primjerice otići kući i obavljati privatne poslove već uvijek moraju biti u neposrednoj blizini broda. Na pitanje na koji način se sastavljaju liste s podacima za obračun plaće pomorskog policajca odgovorio je da postaja pomorske policije sastavlja te liste s podacima za obračun plaće koje onda dostavlja računovodstvu temeljem rasporeda poslova i da kao načelnik od 2019. kontrolira liste s podacima za obračun plaće i da su jednake obveze pomorskog policajca kao člana posade u aktivnom radnom vremenu tijekom višednevnih plovidbi kao i u radnom vremenu za jednodnevne plovidbe.

3.7. Tužitelj VD iskazao je da je točno što su njegovi kolege pomorski policajci iskazali i da može reći da je sve što su naveli točno i dodao da zapovjednik broda daje upute i organizira rad članova posade te ih nadzire u radu pa tako kao zapovjednik na brodu sa višednevnim plovidbama radi gotovo neprekidno, kada govore da postoji 12 sati neprekidnog odmora u danu kad im je određeno radno vrijeme od 8 sati, to je samo priča jer je to na plovilu i s obzirom na opis njihovog poslova nemoguće i da je na brodu 24 sata potrebno obavljati poslove jer moraju stalno voditi računa o čistoći broda, operativnoj ispravnosti broda i sigurnosti broda, da generator radi 24 sata i brod je pod naponom i potrebno je kontrolirati brodski sustav i onda kad su na vezu ako se alarm upali moraju provjeriti i utvrditi što je i nakon radnog vremena se vrše i popravci jer se oni ne mogu vršiti tijekom plovidbe i kako radne zadatke obavljaju i nakon radnog vremena i prije, jer je brod potrebno pripremiti za isplovljavanje, pripremiti motore i sve sustave, na brodu ne postoji odmor nakon aktivnog radnog vremena. Također je iskazao da imaju vrijeme kad se mogu odmoriti ali nikad to nije na način da kažu završilo je radno vrijeme sad ću leći ništa ne raditi do sutra i kao zapovjedniku broda mu je teško ponekad i nemoguće zbog uvjeta na moru ili opsega posla administrativni dio posla obaviti za radnog vremena pa onda taj posao može obaviti samo kad se privežu na vez nakon završetka radnog vremena jer imaju puno sustava u koje moraju unijeti sve te podatke i ispuniti dnevnike. Na pitanje kada te poslove obavlja kad je na jednodnevnoj plovidbi iskazao je da u tom slučaju plovilom dođu na vez 2 ili 3 sata prije kraja radnog vremena i onda obavljaju sve ove poslove koje inače za vrijeme višednevnih plovidbi obavljaju odnosno mogu obaviti tek nakon završetka radnog vremena i da ponekad ostaju na radnom mjestu 30-45 minuta nakon završetka radnog vremena kako bi dovršili sve poslove, ali ovo po dogovoru s nadređenima ne prijavljuju kao prekovremeni rad dok je na pitanje da li se tijekom višednevnih plovidbi ikad dogodilo da bi se vezali brodom na vez prije završetka radnog vremena iskazao je da se nekad znalo dogoditi ali bi onda preostalo vrijeme do završetka radnog vremena morali biti raspoloživi odmah isploviti i da bi zadnji dan višednevne plovidbe došli na vez prije završetka radnog vremena jer je potrebno brod u cijelosti pripremiti za iduću posadu.

3.8. Vještakinja Jelena Ćurlica na ročištu od 28.studenog 2024. iskazala je da ostaje u cijelosti kao kod nalaza i mišljenja a u odnosu na prigovor da je vještakinja u razdoblju od 13. srpnja – 21. listopada 2020. te u razdoblju nakon 1. travnja 2021. obračunala ukinute višednevne plovidbe iako su u tom razdoblju policijski službenici upućivani na plovidbe u trajanju 12 sati zbog čega je prestala potreba za isplatom dodatka za pasivno dežurstvo odgovara da u navedenom razdoblju u tablici broj 44 – 47 nije ni bilo prikazano da je bilo višednevnih plovidbi već je prikazana razlika u obračunu godišnjih odmora i ostalih dodataka koje tuženica nije obračunala a koja pripadaju tužitelju zbog neisplate u ranijem razdoblju dok je na ročištu od 17.srpnja 2025. nakon dopune nalaza i mišljenju u kojoj dopuni je negativne razlike po mjesecima oduzela od pozitivnih razlika u prethodnim mjesecima nego su nastali.

4. Daljnji dokazi nisu izvođeni jer je ocijenjeno da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje odluke i da bi izvođenje daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka.

5. U ovom postupku među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju od prosinca 2016. do prosinca 2021. bio policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje pomorske policije Dubrovnik, te da je tijekom utuženog razdoblja ostvarivao plaću kod tužene obavljajući poslove radnog mjesta policijskog službenika pomorske policije na višednevnim plovidbama po nalogu i uputi poslodavca, kao i da rad tužitelja tijekom višednevne plovidbe nije bio organiziran u smjenama i da je tužitelj tijekom višednevnih plovidbi 24 sata boravio na brodu poslodavca.

5.1. U postupku je sporno da li tužitelj ostvaruje pravo na isplatu plaće u većem iznosu od onog koji mu je tužena isplatila u utuženom razdoblju odnosno da li je tužitelj obavljao radne zadatke svog radnog mjesta za trajanja višednevnih plovidbi u duljoj satnici od one koju mu tuženica evidentirala kao aktivno radno vrijeme budući tužitelj tvrdi da je poslove svog radnog mjesta za tuženicu obavljao i izvan evidentirane satnice aktivnog radnog vremena pa da mu iz tog razloga osim plaće koju mu je tužena isplatila za rad u aktivnom radnom vremenu pripada i pravo na isplatu plaće za rad i u preostalom trajanju višednevnih plovidbi, uvećane za sve pripadajuće dodatke po osnovi prekovremenog rada.

6. Člankom 60. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, dalje: ZOR) propisano je da je radno vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove prema uputama poslodavca odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac pri čemu se radnim vremenom ne smatra vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac, ali se vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

6.1. Nadalje, odredbom čl. 61. ZOR propisano je da puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.

6.2. Odredbom članka 7. st. 1. ZOR propisano je da je poslodavac radniku u radnom odnosu dužan za obavljeni rad isplatiti plaću, dok je odredbom čl. 90. st. 1. ZOR određeno da poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom.

6.3. Odredbom članka 94. ZOR propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

6.4. Odredbama čl. 194. ZR-a propisano je da Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

7. Odredbom čl. 33. st. 2. i st. 3. Zakona o policiji („Narodne novine“ br. 34/11, 130/12, 151/14, 33/15, 121/16, dalje: Zakon o policiji) propisano je da je policijski službenik dužan po nalogu nadređenog rukovoditelja poslove obavljati i duže od punog radnog vremena za što mu pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru dok je člankom 42. Zakona o policiji propisano da je policijski službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj, a koji poseban raspored rada uključuje rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad i rad organiziran na drugačiji način.

8. Nadalje, sukladno članku 41. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 104/13, dalje: KU/13) kao i članku 35. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17, dalje: KU/17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, pri čemu čl. 9. ZOR propisuje da se ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo ako tim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

8.1. Člankom 44. KU/13 i člankom 38. KU/17 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5% te koji se dodaci međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni, pri čemu u odnosu na prekovremeni rad propisuje da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, je prekovremeni rad svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno pri čemu umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 u kojem mu se slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

8.2. Člankom 38. stavkom 9. i 10. KU/17 propisano je da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, te kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

8.3. Nadalje, člankom 38. st. 4. KU/17 pasivno dežurstvo je definirano kao pripravnost za rad, dok je člankom 51. KU/17 propisano da ako službenik i namještenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra se pasivnim dežurstvom.

8.4. Člankom 50. st. 1. KU/17 propisano je da za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio, dok je stavkom 10. istog članka propisano da iznimno od odredbi ovog Kolektivnog ugovora, prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i službenik koji radi na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti najmanje 24 sata

9. Odredba članka 2. toč. 1. i toč. 2. Direktive 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 04. studenog 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena radno vrijeme definira kao vremensko razdoblje u kojem radnik radi, stoji na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje poslove i zadatke u skladu s nacionalnim propisima i/ili praksom dok vrijeme odmora definira kao vremensko razdoblje koje nije radno vrijeme.

10. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Jeleni Ćurlica iz kojeg nalaza i mišljenja vještakinje od 28.svibnja 2023. proizlazi da tužitelju pripada razlika naknada plaće po osnovi za prekovremeni rad, rad po noći, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad u turnusu, rad subotom i nedjeljom za razdoblje od 01.12.2016. do 31.12.2021. u ukupnom bruto iznosu od 35.519,13 EUR dok iz dopune nalaza i mišljenja od 15.prosinca 2024. proizlazi da tužitelju pripada razlika naknada plaće po osnovi za prekovremeni rad, rad po noći, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad u turnusu, rad subotom i nedjeljom za razdoblje od 01.12.2016. do 31.12.2021. u ukupnom bruto iznosu od 33.519,13 EUR.

11. Podneskom od 14.kolovoza 2023. zz tuženice se očitovala na nalaz i mišljenje vještakinje navodeći da iz dostavljenog vještva proizlazi da se izrađeni nalaz i mišljenje temelje na pretpostavci da je tužitelj svakog dana tijekom višednevnih plovidbi ostvarivao šesnaest sati rada što je u suprotnosti s činjenicama koje proizlaze iz dokumentacije priložene sudskom spisu kao i da navedeno vještvo koje je izrađeno sukladno uputi nadležnog prvostupanjskog suda također nije usklađeno s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, iznesenim u rješenju broj: Revr 50/12-2 od 11. siječnja 2017. u kojem se navodi da se pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada, a ne i za sate kada nisu izvršavani radni zadaci kao i da je u navedenom rješenju Vrhovnog suda kojim je prihvaćena revizija tuženice, nižestupanjskim sudovima naloženo da definiraju karakter rada tužitelja kroz utuženo razdoblje imajući u vidu radno mjesto tužitelja i naloge koji su mu izdani što u konkretnom slučaju nije učinjeno, a što je preduvjet za izradu objektivnog vještačenja koje se mora temeljiti na dokazima i preciznim parametrima. Tuženica posebno prigovara predmetnom vještačenju u dijelu koji se odnosi na obračun u odnosu na razdoblje od 13. srpnja 2020. do 21. listopada 2020. te razdoblje nakon 1. travnja 2021., u kojem su ukinute višednevne plovidbe, a rad policijskih službenika organiziran na način da su policijski službenici upućivani na plovidbe u trajanju od 12 sati zbog čega je prestala potreba za isplatom dodataka za pasivno dežurstvo na koju činjenicu je tuženica više puta tijekom dosadašnjeg postupka ukazivala a u prilog tome idu i iskazi svjedoka i tužitelja te je isto razvidno iz dokumentacije prema kojoj je izrađeno predmetno vještačenje i s obzirom da vještakinja nije imala obvezu izrade vještačenja u razdoblju od 13. srpnja 2020. do 21. listopada 2020. te nakon 1. travnja 2021., budući da su u tim razdobljima ukinute višednevne plovidbe, tuženica je predložila da se vještačenje u tom dijelu korigira.

12. Iz isprava priloženih spisu i izjava saslušanih svjedoka proizlazi da je rad tužitelja od 2016. pa do 31. ožujka 2021. bio organiziran na način da ih poslodavac radnim nalozima upućuje na višednevne plovidbe u trajanju uglavnom od 7 dana ponekad 5 dana dok se od 01. travnja 2021. promijenio način organizacije rada pa ih se više ne upućuje na višednevne plovidbe već isplovljavaju s brodom ujutro i vraćaju se po završetku radnog vremena natrag u luku, da je u nalogu navedeno radno vrijeme koje traje 8 ili 10 ili 12 sati ovisno o mjesečnom fondu sati, da je ranije bilo navedeno samo aktivno radno vrijeme, a da se kasnije navodilo i pasivno radno vrijeme, da iako im poslodavac naloži 12h radno vrijeme da posada radi 24 sata dnevno jer je opis poslova takav da se neki obavljaju neprekidno, da zapovjednik broda daje upute i organizira rad članova posade te ih nadzire u radu pa tako zapovjednik na brodu sa višednevnim plovidbama radi gotovo neprekidno, da je na brodu 24 sata potrebno obavljati poslove jer se mora stalno voditi računa o čistoći broda, operativnoj ispravnosti broda i sigurnosti broda, da generator radi 24 sata i brod je pod naponom i potrebno je kontrolirati brodski sustav i onda kad su na vezu ako se alarm upali moraju provjeriti i utvrditi što je i nakon radnog vremena se vrše i popravci jer se oni ne mogu vršiti tijekom plovidbe i kako radne zadatke obavljaju i nakon radnog vremena i prije, jer je brod potrebno pripremiti za isplovljavanje, pripremiti motore i sve sustave, da na brodu ne postoji odmor nakon aktivnog radnog vremena, dok su za vrijeme višednevnih plovidba cijelo vrijeme na brodu pa tako ne mogu primjerice nakon završetka cijelog radnog vremena otići sa broda i obavljati privatne stvari jer su prema uputama poslodavca cijelo to vrijeme u službenoj uniformni i spremni na intervenciju i posada se ne smiju udaljavati s broda nakon završetka tog aktivnog radnog vremena jer svatko od njih ima poslove svog radnog mjesta koje obavlja i nakon završetka radnog vremena i ukoliko postoje neki kvarovi strojar će ih popraviti, čistiti će brod, zapovjednik broda će obavljati administrativne poslove, ima puno papira za ispuniti, tu je brodski dnevnik, policijski dnevnik i dr, da nikad između 2 radna dana višednevne plovidbe nemaju neprekidni odmor od 12 sati posebice ljeti bi takav odmor bio teško ostvariv jer zbog povećanog morskog prometa ljeti imaju veći opseg posla i ako im radno vrijeme primjerice završi u 4 sata popodne sigurno još poslove aktivno obavljaju do 8 sati navečer, dakle proizlazi da je tužitelj redovito obavljao poslove za poslodavca izvan redovnog radnog vremena, a koje poslove poslodavac nije evidentirao. Nadalje, terenski dodatak je naknada koju je tužitelj ostvario temeljem same činjenice da je radio izvan stalnog mjesta rada preko 8 sati i kao takva uopće ne ovisi o tome je li tužitelj radio prekovremeno, dok je naknada za pasivno dežurstvo u smislu čl. 44. KU naknada koja se isplaćuje po činjenici da je službenik pripravan za rad, time obavezan i spreman u svakom trenutku odazvati se na poziv poslodavca radi obavljanja poslova po njegovom nalogu i kao takva nije od utjecaja na pravo na plaću za prekovremeni rad, dakle rad u smislu Direktive 2003-88/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 4. studenog 2003.g. i Zakona o policiji. U odnosu na broj prekovremenih sati u kojima je tužitelj obavljao predmetne poslove, isti nije moguće utvrditi za svaki konkretni dan jer o navedenim poslovima nisu vođene pisane evidencije niti su isti poslovi takve naravi da bi uvijek trajali isto vremena jer su ovisili o objektivnim okolnostima, a koje okolnosti nisu pisano evidentirane za određeni dan, stoga je broj prekovremenih sati primjenom čl. 223. ZPP-a određen na način da se prekovremenim radom smatra razdoblje izvan redovnog radnog vremena umanjeno za 8 sati odmora koji je tužitelj nesporno imao. Slijedom svega navedenoga, uzimajući u obzir da je radno vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove prema uputama poslodavca odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac i da je policijski službenik dužan po nalogu nadređenog rukovoditelja poslove obavljati i duže od punog radnog vremena za što mu pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru i da je službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj, a koji poseban raspored rada uključuje rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad i rad organiziran na drugačiji način, da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, te kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati dok je pasivno dežurstvo definirano kao pripravnost za rad i da ako službenik i namještenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada da se smatra pasivnim dežurstvom kao i da prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i službenik koji radi na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti najmanje 24 sata, zaključak je ovog suda da se prekovremenim radom tužitelja smatra razdoblje izvan redovnog radnog vremena umanjeno za 8 sati odmora koji je tužitelj nesporno imao, uz činjenicu da ni odmor nije uvijek bi neprekidan i da između dva radna dana tužitelj nije ostvarivao dnevni odmor u smislu neprekidnog odmora u trajanju od 12 sati, a okolnost da je tužitelj ostvarivao pravo na naknadu za tzv. pasivno dežurstvo nije od utjecaja na prekovremeni rad jer se ova naknada isplaćuje zbog činjenice da je bio na raspolaganju poslodavcu tijekom svih 24 sata u danu, a što je isti bio i za vrijeme odmora koje je određeno kao 8 sati u danu odnosno zaključak je ovoga suda da je tužitelj u utuženom razdoblju ostvarivao pravo na plaću za radu redovnom radnom vremenu, prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom, terenski dodatak i naknadu za pasivno dežurstvo i da tužitelju, na ime razlike između plaće koja je obračunata i plaće obračunate po nalogu suda, s tim da je sve što je poslodavac isplatio i umanjeno kod izrade nalaza i mišljenja, pripada utuženi iznos, stoga je odlučeno kao u točki I. izreke.

13. Zatezna kamata, koja na svaki pojedinačni mjesečni iznos teče od 15.-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, određena je primjenom čl. 103. st. 2. ZR- a, u vezi s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), s tim da ista teče na dosuđene bruto iznose umanjene za iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obzirom se sukladno čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (¨Narodne novine¨ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate, istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, pa time navedeni iznosi još nisu dospjeli na naplatu da bi tužitelj imao pravo na zateznu kamatu za iste, u smislu zakašnjenja tuženice u ispunjenju obveze.

14. O troškovima parničnog troška odlučeno je temeljem članka 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) u svezi članka 155. ZPP-a. Tužitelju je priznato pravo na naknadu troškova u visini odmjerenoj prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12, 130/14, 118/14, 107/15, dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora i to za sastav tužbe 1.000,00 EUR (tbr. 7. t. 1. OT-a), za sastav obrazloženih podnesaka od 8. rujna 2023. i 21. veljače 2025. u iznosu od po 1.000,00 EUR (tbr. 8. t. 1. OT-a), za zastupanje na ročištima 23. studenog 2022., 25. siječnja 2023., 28. studenog 2024. i 17.srpnja 2025. u iznosu od po 1.000,00 EUR (tbr. 9. t. 1. OT-a) sve uvećano za PDV od 25% u iznosu od 1.750,00 EUR (tbr. 42. OT-a), što ukupno iznosi 8.750,00 EUR te uplaćeni trošak predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 870,00 EUR što ukupno iznosi 9.620,00 EUR ( točka II. izreke).

Dubrovnik, dana 1. rujna 2025.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- ODO GUO