Baza je ažurirana 31.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj 8 Gž R-2279/2021-3
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 8 Gž R-2279/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja B. M. iz R., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, ministarstvo, OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u R., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-475/2018-28 od 18. svibnja 2021., dana 4. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-475/2018-28 od 18. svibnja 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 1.189,62 kuna sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako je pobliže određeno u točki I. izreke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima te je naloženo tuženoj naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.056,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 18. svibnja 2021. do isplate (točka II. izreke).
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te protiv odluke o troškovima postupka s prijedlogom da se presudu preinači i odbije tužbeni zahtjev ili ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbe tuženice i predlaže odbiti žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti, u smislu čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP), može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim povrede iz č. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).
6. Suprotno žalbenim navodima tuženice, u presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni i proturječni, niti proturječe sadržaju priloženih isprava i dokaza provedenih tijekom postupka. Presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Zbog toga, nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč 11. ZPP-a na koju određeno upire žaliteljica.
7. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. st. 2. ZPP-a, to nije osnovan istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja, djelatnika ureda R., na radnom mjestu carinika, za isplatu razlike plaće s osnove prekovremenih sati u razdoblju od ožujka 2013. do travnja 2018.
9. U žalbenom stadiju prijeporno je i dalje da li tužitelju pripada za razdoblje od ožujka 2013. do travnja 2018. s osnova prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je radio na blagdane, neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u smjenama te mu se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 93/08, 89/12 i 104/13, dalje KU) i čl. 38. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 112/17 i 12/18, dalje: KU/18) odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati ili u mjesečni fond sati.
10. Tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno je da tuženica nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod tužitelja (koji radi u smjenama) na pravilan način, jer se prekovremeni sati kod takvih državnih službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati, tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca pa stoga nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbi Kolektivnog ugovora, a da u prilog tome ide i tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom s time da je identično tumačenje Komisija dala i 29. travnja 2013. u odnosu na rad u smjenama, slijedom čega je sud prvog stupnja prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje financijskog vještaka te dopunu nalaza i mišljenja financijskog vještaka, u kojem je vještak ponovno izvršio obračun uzevši u obzir primjedbe tužene te je utvrdio da je tužitelj ostvario pravo na isplatu razlike na ime neplaćenih prekovremenih sati u iznosu od 10.547,84 kuna bruto, koji iznos je tužitelju i dosuđen u cijelosti kao u izreci pobijane presude.
11. Takav zaključak i utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. Naime, pravilno je prvostupanjski sud naložio tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 10.547,84 kuna bruto kao naknadu za tužiteljev prekovremeni rad na radnom mjestu carinika u uredu S. sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kako je pobliže navedeno u izreci pobijane presude, utemeljeno na utvrđenju neisplaćenih prekovremenih sati rada tužitelja, pravilnom primjenom mjerodavnih odredbi čl. 44. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13 – dalje: KU) i čl. 38. st. 10 i 12 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 112/17 i 12/18, dalje: KU/18) te odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 29/18, dalje: ZOO).
12. Naime, odredbom čl. 44. st. 1. propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog, za prekovremeni rad 50%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, da se prema stavku 2. citiranog članka dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju, da odredba čl. 44. st. 10. KU propisuje da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. citiranog KU). Isto tako, st. 12. istog čl. propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, čl. 38. st. 11. KU/17, propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno, dok je st. 12. propisano da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
13. Slijedom navedenog, kako je tuženica u konkretnom slučaju pogrešno tužitelju prekovremene sate utvrđivala na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati, što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU, to je pravilno prvostupanjski sud odlučio kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja.
14.1. Naime, u konkretnom slučaju valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU (isto i čl. 38. st. 12 KU/17) kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Stoga, kada je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka), to taj blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, slijedom čega žalbeni navodi tuženice nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
15. Tek je za istaknuti da je sud prvog stupnja dao razloge zašto je izračun temeljio na isplatnim listama, koji dio obrazloženja prihvaća i ovaj viši sud.
16. Sud prvog stupnja, pri odlučivanju koje će troškove tužitelju naknaditi jasno je naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (članak 155. stavak 1. ZPP-a), a iz kojeg je razvidno i koliko bodova pripada tužitelju za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) iz kojeg razloga su neosnovani žalbeni navodi tužene, koji su u suprotnosti sa navodima obrazloženja prvostupanjskog suda.
17. Slijedom navedenog, a kako je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje materijalno pravo pravilno, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 4. rujna 2023.
Sudac:
Ivica Veselić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.