1

Poslovni broj:12 Gž-28/2023-4

 

 

                              

                REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU                                             

           STALNA SLUŽBA U POŽEGI

                 Sv. Florijana 2, Požega     

 

                                                                                                 

Poslovni broj:12 Gž-28/2023-4

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. M. iz Z., U.. I. Z., OIB…, zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika T. M. iz S., OIB…, zastupanog po punomoćniku N. R., odvjetniku iz S., radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36, od 2. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. rujna 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

I. Žalba tuženika T. M. odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36, od 2. prosinca 2022.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice I. M. za naknadu troškova odgovora na žalbu.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36, od 2. prosinca 2022., presuđeno je:

 

I. Nalaže se tuženiku T. M. iz S., OIB… isplatiti tužiteljici I. M. iz Z., U., OIB… iznos od 45.000,00 kuna / 5.972,52 Eur, 1 Eur=7,53450 kuna, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. veljače 2021. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tuženiku T. M. iz S., OIB… naknaditi tužiteljici I. M. iz Z., OIB… troškove postupka u iznosu od 18.025,00 kuna / 2.392,32 Eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02. prosinca 2022. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

2. Protiv presude u cijelosti, žalbu je uložio tuženik, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka sa prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku tuženik vidi u tome što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, glede dosuđene visine štete, što je posljedica propusta da se pribavi cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice, temeljem kojeg bi vještak dao svoj nalaz i mišljenje.

 

2.2. U sadržaju žalbe tuženik prvenstveno ukazuje da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, a time i pogrešno primijenio materijalno pravo jer nije prihvatio saslušanje svjedoka na okolnosti samog štetnog događaja, a glede prigovora podijeljene odgovornosti, odnosno, doprinosa tužiteljice nastaloj šteti, te što nije pribavio cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice, temeljem kojeg bi se vještak očitovao o utjecaju zdravstvenog stanja tužiteljice prije štetnog događaja na posljedice nastale nakon štetnog događaja.

 

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica smatra da su u kaznenom postupku utvrđene sve relevantne činjenice glede samog štetnog događaja i eventualnog doprinosa tužiteljice istom, tako da nema ni propusta u pogledu prihvaćanja nalaza i mišljenja sudskog vještaka, jer je vještak imao uvid u njezin zdravstveni karton, pa predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana.

 

4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

5. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

 

6. U prvostupanjskom postupku kao i u drugostupanjskom postupku sporno je pitanje odgovornosti za štetu, uzročno posljedična veza između radnji tuženika i nastale štete, te visina dosuđene neimovinske štete.

 

7. Iz dokumentacije priložene spisu utvrđeno je:

 

- iz uvida u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-478/15., utvrđeno je da je tuženik T. M. proglašen krivim što je 27. travnja 2014. oko 16,00 sati, u dnevnom boravku obiteljske kuće na adresi svog prebivališta u S. K., tijekom proslave rođendana zajedničke kćeri A. M., zbog nesuglasica oko podjele zajedničke imovine, u nakani da ustraši svoju bivšu suprugu I. M., imenovanu čvrsto rukom uhvatio za vrat i odgurnuo je unazad, te joj je rekao da ide po nož da je zakolje, na koji način je kod I. M. izazvao osjećaj ugroženosti i straha za vlastiti život, dakle drugom ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u čl. 139. st. 2 i 4 KZ/11, a kažnjivo po čl. 139 st. 2 KZ/11, te je temeljem čl. 139 st. 2 KZ/11 okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci te je temeljem čl. 56 KZ/11 prema okrivljeniku primijenjena uvjetna osuda kojom se istodobno određuje da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u razdoblju od 2 godine ne počini novo kazneno djelo.

 

- iz uvida u presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Kž 201/17 od 3. travnja 2019. utvrđeno je kako su žalbe okrivljenika, ovdje tuženika i ovdje tužiteljice odbijene kao neosnovane te je potvrđena prvostupanjska presuda.

 

- iz uvida u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1294/16 i presudu od 2. lipnja 2017. utvrđeno je kako je tuženik T. M., proglašen krivim što je dana 13. kolovoza 2014. u kasnim večernjim satima, na otoku P., S., s nakanom da ustraši svoju bivšu suprugu, oštećenu I. M., istoj u dva navrata rekao: "Ubit ću tebe i tvog jebača", a koje riječi su kod oštećene I. M. izazvale strah za vlastiti život, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. u vezi st. 4. Kaznenog zakona/11 te je na temelju čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci te se na temelju čl. 56. Kaznenog zakona na okrivljenika primijenila uvjetna osuda kojom se odgađa izvršenje kazne zatvora te se ista neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

 

- iz uvida u presudu Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kž-491/2017 od 3. srpnja 2019. utvrđeno je kako je žalba okrivljenika odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

 

8. Analizom okolnosti pod kojim je došlo do štetnog događaja, drugostupanjski sud smatra da su u kaznenim postupcima utvrđene sve relevantne činjenice i da nije bilo potrebe za ponovnim saslušanjem svjedoka. Sam sadržaj kaznenih dijela  prijetnje odnosi se na prijetnju napadom na život i tijelo tužiteljice, a kako u kaznenom postupku nije utvrđeno da bi tužiteljica odgovarala sličnim prijetnjama ili provokacijama, za takvu vrst agresije tužitelj nema opravdanja, jer u vrijeme tih štetnih događaja, kako je i sam iskazao, stranke nisu živjele zajedno, pa nije osnovan prigovor podijeljene odgovornosti.

 

9. Glede utvrđivanja posljedica koje su štetni događaji ostavili na tužiteljicu i postojanje uzročne veze između štetnog događaja i povrede prava osobnosti tužiteljice, utvrđeni su provođenjem medicinskog vještačenja i saslušanjem stranaka.

 

10. Tužiteljica saslušana kao stranka iskazala je tuženik i ranije bio prema njoj agresivan, te da je 2000. godine je dobila sindrom kroničnog umora, a da joj je 2001. godine dijagnosticirana depresija. Navela je kako joj se nakon 2014. drastično pogoršalo zdravstveno stanje, pati od nesanice, a dijagnosticiran joj je PTSP, dobila je gastritis od stresa, iritabilna crijeva, anginu pektoris te ginekološke probleme.

 

10.1. Tuženik je između ostalog iskazao kako je tužiteljica imala psihičkih problema prije braka, a da je nakon događaja 2014. izbjegava, ne naziva je, ne piše joj i izbjegava s djecom o njoj razgovarati.

 

11. Pravilno je između ostalog prvostupanjski sud saslušao medicinskog vještaka upravo radi utvrđenja postojanja uzročne veze i posljedica štetnog događaja na zdravlje tužiteljice.

 

12. U svom nalazu i mišljenju liječnik vještak prim. G. M., dr. med., iskazao je kako je tužiteljica bila izložena štetnom događaju 27. travnja i 13. kolovoza 2014. i da je na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije, te nastavno pogoršanje simptomatike Depresivnog poremećaja (F32) uz razvoj elemenata komorbiditetnog PTSP-a (F43.1). Tužiteljica je u okolnostima štetnog događaja bila izložena situacijama stresogenog potencijala u vidu realne bojazni po tjelesni integritet pa i život, što je i dovelo do razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja, no i razvoja komorbiditeta. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika, te je utvrđeno kako između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza.

 

12.1. Kao posljedicu štetnog događaja tužiteljica je trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 6 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 12 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje je podsjećaju na štetni događaj.

 

12.2. Duševne boli zbog smanjenja životne vještak je ocijenio sa 10%, te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svim životu.

 

12.3. Povodom prigovora tuženika, sudski vještak iskazao je da je svoj nalaz i mišljenje sačinio temeljem detaljne analize podataka iz spisu, priložene medicinske dokumentacije uključujući i preslike osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice, te konačnog rezultata vlastitog ispitivanja i pregleda tužiteljice, te da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 5. srpnja 2022. i da stoga smatra da nije potreban uvid u preslik osobnog zdravstvenog kartona u tom razdoblju. Iskazao je kako je tužiteljica bila izložena štetnom događaju u dva navrata 27. travnja 2014. i 13. kolovoza 2014., a s obzirom na vrstu i dinamiku događanja trajanje i intenzitet pretrpljenog straha ocjenjuje u kumulativnom iznosu.

 

12.4. Vještak je posebno napomenuo kako je sukladno rješenju suda vještačio kompletnu osobu u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme, te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni odgađaj, a završetak liječenja tužiteljice može definirati kao svibanj 2021. kada se navodi da nema promjene u statusu psihičkih funkcija.

 

12.5. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim. G. M., dr. med., pravilno je prvostupanjski sud prihvatio u cijelosti i na njemu temeljio svoju odluku, jer je nalaz izrađen stručno i detaljno, a jasno i argumentirano je odgovorio na sve primjedbe.

 

13. Temeljem nalaza vještaka pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica pretrpjela povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer na to ukazuju intenzitet i trajanje posljedica štetnih događaja. Stoga u konkretnom slučaju tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu satisfakciju primjenom odredbi članka 1046. stavka 1. i članka 1100. stavka. 1.-3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ , br. 35/05., 41/08., 125/11, 76/15 - dalje: ZOO), u vezi sa člankom čl. 19. st. 2. ZOO-a, a kao kriteriji za određivanje visine novčane satisfakcije uzeti su trajanje i intenzitet straha i duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti.

 

14. Prvostupanjski tužiteljici je po osnovi neimovinske štete u vidu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti utvrdio ukupni iznos štete u visini od 45.000,00 kuna / 5.972,52 Eur, i to po kriteriju pretrpljenog straha 30.000,00 kuna i duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, 15.000,00 kuna.

 

15. Drugostupanjski su polazeći od činjenice da je neimovinska šteta po osnovi povrede prava osobnosti jedinstvena šteta, a pojedine manifestacije te štete su tek kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane satisfakcije, imajući u vidu da se radi o posljedicama koje su u bitnom ostavile trajne posljedice na zdravlje tužiteljice, smatra će posljedice štetnog događaja tužiteljica osjećati dugi niz godina.

 

15.1. Zbog navedenog, prihvaćajući argumentaciju prvostupanjskog suda u cijelosti, drugostupanjski sud smatra da su pravilno određeni iznosi satisfakcije zbog povrede prava osobnosti u vidu pravične novčane naknade.

 

16. Zatezna kamata na neimovinsku štetu temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a, teče od podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga, pa je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata koje na glavnicu teku od podnošenja tužbe.

 

17. Nije osnovana žalba stranaka glede odluke o troškovima postupka koja se temelji na odredbama članka 154. st. 1. i članku 155. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, – dalje OT), prema vrijednosti predmeta spora.

 

17.1. Analizom troškova postupka drugostupanjski sud smatra da je opravdano prvostupanjski sud priznao tužiteljici zatražene troškove postupka po osnovi zastupanja po punomoćniku, te trošak medicinskog vještačenja od 3.000,00 kn, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 475,00 kn i presudu u iznosu od 800,00 kn, ili ukupno 18.025,00 kuna.

 

18. Zbog svega iznesenog, ovaj drugostupanjski sud  temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a, presudio je kao u izreci ove presude.

 

 

U Požegi 4. rujna 2023.

 

 

Predsjednica vijeća

                                                                                                         

                                                                                 Branka Ribičić, v.r.