P-2869/2021-48

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Branki Šolić, u pravnoj stvari tužitelja CG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Borisu Bulju, odvjetniku u Splitu, Hrvatske mornarice 1 protiv tuženika Grad Split, Obala kneza Branimira 17, 21000 Split, OIB:78755598868,zastupan po generalnom punomoćniku FG radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon provedene javne i usmene glavne rasprave zaključene dana 24.srpnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i generalnog punomoćnika tuženika, dana 01. rujna 2025. godine na ročištu za objavu

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], (kč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a koji fizički i geometrijski točno određeni dio je prikazan kao lik omeđen točkama, linijama, slovima A-B-C-D-E-F-A i šrafurama crvene boje, površine 149 m2, na skici izmjere stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 25. studenog 2023. koja predstavlja sastavni dio izreke ove presude.

II. Ovlašten je tužitelj temeljem ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti i ovršnosti, izvršiti parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica], (kč. br. [katastarska čestica]) oznaka zemljišta BIHAĆKA ULICA površine 3689 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u nadležnom Područnom uredu za katastar i u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], tako da se od naprijed navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio te nekretnine koji je u skici izmjere stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 25. studenog 2023. omeđen točkama, linijama, slovima A-B-C-D-E-F-A i šrafurama crvene boje, površine 149 m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim katastarskim i zemljišnoknjižnim brojem te provede navedena parcelacija u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Ovlašten je tužitelj temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija iz točke 2. ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tom parcelacijom i prijavnim listom na ime tužitelja CG za cijelo , uz istodobno brisanje navedenog prava vlasništva s imena tuženika GRAD SPLIT, a što je tuženik dužan trpjeti.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.373,11 EUR zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se zahtjev tužitelja za naknadu troška u daljnjem iznosu od 812,50 EUR odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Dana 23.srpnja 2021.pred ovim sudom zaprimljena je tužba tužitelja CG radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], ZU 20621, k. o. [katastarska općina].u površini od 149 m2 koja predstavlja sastavni dio cjelokupnog posjeda prednika tužitelja zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica], ZU 919, čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 18669, k. o. [katastarska općina] kojeg je tužitelj kupio od ranijih vlasnika, a nakon kupnje tužitelj je utuženi dio uredio, tako da sada predstavlja dvorište i parking koji su jasno ograđeni, a parking je natkriven. Navodi da je navedena cjelina u posjedu i vlasništvu težačke obitelji VG, pri čemu su kao vlasnici bili upisani na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] i to od 1885. VG, potom njeni njen nasljednici LG, ZG, JG, SG i BG, da bi se temeljem kupoprodajnih pogodbu kao vlasnik upisao SG koji je kasnije, s danom 01.lipnja 1970. proglašen umrlim. Pravni sljednici ĐG, zakonski nasljednici II.nasljednog reda prodali su tužitelju predmetnu nekretninu zajedno sa ostale dvije te je tužitelj izvršio uplatu kupoprodajne cijene i stupio u samostalan posjed. U trenutku prodaje cjelokupni posjed je bio ograđen betonskim zidovima i željeznim lancima, a tužitelju su bile poznate granice tog posjeda na terenu jer je još osamdesetih kupio kuću koja je bila naslonjena na potleušicu izgrađenu na čest. zgr. [katastarska čestica], dakle bio je susjed ranijih suvlasnika. Tužitelj tvrdi da je predmet spora oduvijek u funkciji privatnog korištenja, odnosno da nikad nije bio niti se koristio kao javna površina odnosno javno dobro.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev navodeći da je predmet spora dio [adresa] u [adresa] i kao takav javno dobro na kojem je nije moguće utvrđivati pravo vlasništva budući se isto ima tretirati kao res extra commercium, a sama čestica oznake 10037/1, ZU 20621, k. o. [katastarska općina] upisana je u zemljišne knjige od samog osnutka zemljišne knjige odnosno prvog upisa kao vlasništvo tuženika odnosno njegovih prednika.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao dokumentaciju koju su stranke priložile i to ZK uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Ugovor o prodaji od 23. listopada 2018. ovjeren kod javnog bilježnika Mila Čipčić iz Splita, Gundulićeva 20, broj ovjere OV-9551/2018, Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 14. veljače 2019. ovjeren kod javnog bilježnika Zrinka Milić Štrkalj iz Splita, Domovinskog rata 27 b, broj ovjere OV-1666/2019, Ugovor o prodaji od 19. listopada 2018. ovjeren kod javnog bilježnika Mila Čipčić iz Splita, Gundulićeva 20, broj ovjere OV-9443/2018, Ugovor o prodaji od 23. listopada 2018. ovjeren kod javnog bilježnika Mila Čipčić iz Splita, Gundulićeva 20, broj ovjere OV-9553/2018, Ugovor o prodaji od 24. listopada 2018. ovjeren kod javnog bilježnika Mila Čipčić iz Splita, Gundulićeva 20, broj ovjere OV-9640/2018, Ugovor o prodaji od 24. listopada 2018. ovjeren kod javnog bilježnika Mila Čipčić iz Splita, Gundulićeva 20, broj ovjere OV-9642/2018, Ugovor o prodaji od 19. listopada 2018. ovjeren kod javnog bilježnika Mila Čipčić iz Splita, Gundulićeva 20, broj ovjere OV-9445/2018, skica izmjere PG od 15.ožujka 2018., povijesni zemljišnoknjižni izvadak za ZU 20261 iz ručno vođene zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], Rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ŽG (Stipana) od 05. rujna 2017., povijesni zemljišnoknjižni izvadak za ZU 919 i ZU 18668, k. o. [katastarska općina] preslika članka “Slobodne Dalmacije“ od 16. veljače 2019. Saslušani su svjedoci MG, OG, ĆG, ŠG te tužitelj CG. Izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića koji je izradio nalaz i mišljenje dana 25.studenog 2023.

3.2.Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ( NN 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], ZU 20621, k. o. [katastarska općina] u površini od 149 m2. Među strankama je sporno radi li se o nekretnini koja je dio [adresa] u [adresa], odnosno predstavlja li utuženi dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] javno dobro u općoj uporabi te jesu li ostvareni zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva na strani tužitelja.

5. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94, 152/14., 81/15, 94/17, dalje ZV), i to u člancima159. i 160.stavku 2.te člancima 35.st.4. i 3.stavak 2.ZV-a.

6.Saslušan kao parnična stranka, tužitelj CG opisao je slijed stjecanja nekretnine pojasnivši da ju je kupio od suvlasnika, obitelji ŠG koji su nekretninu stekli nasljeđivanjem unutar obitelji. Prilikom sklapanja Ugovora o kupoprodaji prije sedam godina platio je kupoprodajnu cijenu svim suvlasnicima te je od istih uveden u posjed. Navedena nekretnina predstavlja dvor i parkirna mjesta, a nitko ga nikada nije ometao u posjedu niti svojatao ikakva vlasnička prava. Jednako tako, tuženik da ga nije nikad pozivao na predaju u posjed.

7.Svjedok MG navodio da je predmetnu nekretninu prije pet, šest godina prodao i predao u posjed tužitelju, a radi se o nekretnini koja je bila u posjedu njegove pokojne bake i obitelji pokojne bake ČG. Predmetna nekretnina prije 20-30 godina u naravi je bila vrt i parking prostor te oduvijek omeđena. Sam parking su koristili isključivo članovi njegove šire obitelji te ih nitko nikada nije ometao u korištenju te nekretnine.

8.Svjedokinja OG svjedočila je da joj je predmet spora poznat jer je rođena u [adresa] koja se nalazi u blizini Ćiril Metodove. [adresa] u spoju sa Manđerovoj sagrađena je krajem 70-tih godina. Što se tiče naravi predmeta spora, navela je da se nikad nije radilo o javnoj površini, dvor da je koristio pok.ĆG i TG, a dio nekretnine se koristio za parkiranje, i to tek kada je probijena [adresa]. Kako ima poslovni prostor u blizini ( od 1983.) i sama da je znala parkirati tu, uvijek po dozvoli HG. Nakon HG, dvor je nastavio koristiti CG. Svakako, da je probijena cesta odvojena od dvora i parking prostora, pri čemu nikad nitko od gradskih vlasti nije dolazio na površinu koja je predmet spora niti postavljao kakve znake signalizacije. U odnosu prema ostalim nekretninama, dvor je u smjeru prema časnim sestrama bio odvojen, odnosno omeđen zidom sa žicom.

9.Svjedokinja ĆG navela je da nasuprot predmeta spora ima frizerski salon koji se nalazi na adresi [adresa], a otvoren je 1991. Svjedoči da je nekretnina tada bila donekle neuređena, malo zapuštena, a poznato joj je da je TG tu napravio parking kojeg je svojedobno iznajmljivao odnosno naplaćivao, uglavnom susjedima, a ponekad bi i ona znala tu ostaviti auto. Nikome od susjeda nije bilo sporno da je to Goranovo, a danas nekretninu koristi CG. Naime, navela je da joj je poznato da je CG kupio nekretninu, a i viđa ga kako ju koristi.

10.Saslušana kao svjedokinja ŠG navela je da se na lokalitetu predmeta spora nalazila kuća njene obitelji, dvor i vrt, tamo je i rođena, a kuća je naslijeđena obiteljska imovina njenog oca GG, njegovog brata i njihove dvije sestre. Dvor se koristio za potrebe svakodnevnog života kuće, a u nastavku se nalazio vrt kojeg je njena obitelj obrađivala. Današnji parking se nalazi na mjestu nekadašnjeg vrta, uredio ga je rođak TG, sada pokojni. Nikada nitko iz Grada nije dolazio niti svojatao te nikada nitko od trećih osoba nije dolazio niti svojatao predmet spora. CG su ona i njeni rođaci, kao nasljednici ranijih vlasnika, prodali kuću, dvor i vrt.

11.Očevidom održanim dana 16.studenog 2023. neposrednim opažanjem sud je utvrdio da pokazani predmet spora u naravi predstavlja ograđeni parking i ulaz u dvorište te dio dvorišta. Zapadni dio dvorišta je natkriveno parkiralište sa tri parkirna mjesta , a u nastavku je ograđeni prilaz za nekretnine položene sjeverno u odnosu na navedeno u smjeru istoka do samog ruba postojećeg stambenog objekta, a koji dio dvorišta predstavlja otvoreno parkiralište.

12.U nalazu i mišljenju od 25.studenog 2023. stalni sudski vještak za geodeziju Žak Šolić opisao je nekretninu koja predstavlja u jugozapadnom dijelu ograđeno natkriveno parkiralište, nastavno u smjeru istoka prolaz i nenatkriveno parkiralište, a u odnosu na oba parkiralište i prolaz između njih se sjeverno nalazi dvorište sa prolazom. Površina opisanog dijela iznosi 149 m2.

13.1.Odredbom članka 35.stavka 4. ZV- a propisano je da se na javna dobra, ako nije što drugo određeno, na odgovarajući način primjenjuju propisi o općim dobrima, a članak 3. stavak 2. ZV-a određuje da opća dobra ne mogu biti objektom prava vlasništva te ih definira kao dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala.

13.2.Tuženik je dostavio povijesni zemljišnoknjižni izvadak iz ručno vođene zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], ZU 20621. Nekretnina je prenijeta iz ZU 1588, k. o. [katastarska općina] ( koji nije dostavljen), upisi iz lista B prenijeti su od 1948. od kada je nekretnina upisana kao Općenarodna nekretnina pod upravom Gradske uprave državnih stambenih zgrada u Splitu, a potom 1997. upisana kao vlasništvo Grada Splita. U listu A nekretnina je upisana sa površinom od 4533 m2 ( danas sa površinom od 3689 m2) i opisana kao ' ulica, kuća, dvor – [adresa]' ( danas samo kao ''ulica – [adresa]'). Dakle, tvrdnju da utuženi dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja [adresa] odnosno javnog dobro u općoj uporabi (neotuđivo vlasništvo tuženika) tuženik temelji (isključivo) na navedenom zemljišnoknjižnom izvatku budući da druge dokaze nije dostavio.

13.3.Točno je da izvadak iz zemljišne knjige ima značaj javne isprave, a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje zemljišta ( načelo istinitosti i potpunosti – članak 8.stavak 2.Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine 63/19, 128/22, 155/23, 127/24). Radi se o stožernom kontinuitetnom načelu zemljišnoknjižnog prava, važećem i u vrijeme upisa predmetne nekretnine u zemljišne knjige. Međutim, načelo nije apsolutnog karaktera, budući se radi o zakonskoj presumpciji (''smatra se'') pa je dozvoljen dokaz o protivnom.

13.4.Da nekretnina 10037/1 ne predstavlja ulicu u cijeloj upisanoj površini, odnosno zasigurno ne u površini od 149m2 prostorno položenoj kako je identificirano u nalazu i mišljenju, proizlazi iz provedenog dokaznog postupka. Naime, svjedokinje OG i ĆG, kao svojevrsni svjedoci vremena budući u neposrednoj blizini predmeta spora imaju obrtničke radnje, a i jedna od njih je rođena (1954.g.) u ulici ( Manđerova) koja se nalazi u blizini [adresa], opisale su predmet spora jednako

– kao dvor i parking prostor korišten od strane obitelji TG, ali nikada kao javna površina, niti su ikad vidjele gradske vlasti da predmet spora koristi na bilo koji način niti ga obilježava ikakvim javnim (prometnim) znacima. Svjedokinja OG dodatno je pojasnila da se dio predmeta spora počeo koristiti kao parking kad je [adresa] izgrađena za promet, krajem 70-tih godina prošlog stoljeća. Iskaze svjedokinja sud prihvaća kao vjerodostojne budući da iste imaju neposrednog saznanja o faktičnom stanju i povijesnom načinu korištenja dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2. Jednako tako, iskazivanje tih svjedokinja, koje uzgred rečeno nisu stranke ugovora kojima se raspolagalo nekretninom niti su ni na koji način imovinsko-interesno povezane sa predmetom spora, u suglasju je i sa iskazom druga dva svjedoka, ŠG i MG, nasljednika unutar obitelji ŠG – singularnih prednika tužitelja. Potonji svjedoci opisali su nekretninu kao vrt koji se obrađivao, a kasnije dvor i parking prostor . Da se ne radi o dijelu nekretnine koja bi predstavljala javnu ulicu utvrđeno je i očevidom na licu mjestu kad se sud neposrednim opažanjem uvjerio da se ista koristi kako su svjedoci opisali te da nema nikakvih obilježja niti naznaka da se koristi u javne svrhe, niti da se ikad koristila kao ulica.

13.5.Nakon izvedenih dokaza i njihove ocjene sud je utvrdio da utuženi dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2 ne predstavlja javno dobro – ulicu, niti se ikad koristio u tu svrhu. Taj dio nekretnine u naravi funkcionalno i prostorno dio je istog posjeda koji se sastoji od nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2, a predstavlja kuću, dvor i parking prostor, koji se koristio te i dan danas koristi kao privatno vlasništvo. Slijedom navedenog, utuženi dio nekretnine u naravi ne predstavlja cestu, niti se ikad faktički koristio kao cesta, kako je opisano u posjedovnici za cijelu čest. zem. [katastarska čestica] pa upis načina korištenja zemljišta u tom dijelu nije istinit, a dostavljeni izvadak nema snagu javne ispravu glede te okolnosti. Time se ne primjenjuju ograničenja iz članka 35.ZV-a i nema zapreke da utužena nekretnine ima sposobnost biti objektom stvarnih prava.

14.U nastavku je potrebno utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na strani tužitelja.

15.Tužitelj navodi da je nekretninu stekao temeljem pravnih poslova sklopljenih sa nasljednicima ranijih vlasnika. Međutim, kako isti nisu upisani u zemljišne knjige, niti su to bili njihovi preci, to je sklapanjem tih poslova tužitelj mogao steći pravni osnov posjeda koji pod daljnjim zakonskim pretpostavkama ima određeni pravni učinak.

16.1.Odredbom članka 159.stavka 1. i 4. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, posjednik je sposoban da bude vlasnikom, a samostalni posjednik stvari u vlasništvu jedinica lokalne samouprave steći će dosjelošću vlasništvo tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset ( redovna dosjelost- članak 159-stavak 2. ZV-a) ili četrdeset godina ( izvanredna dosjelost – članak 159.stavak 3. ZV-a) ako je posjed bio barem pošten.

16.2.U članku 160.stavku 2. ZV-a određeno je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

16.3.Nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] kao prvo zemljišnoknjižno tijelo, i čest. zem. [katastarska čestica] kao drugo zemljišnoknjižno tijelo, od prvog upisa (1885 g.) upisane su u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo UG, potom je 1923.vlasništvo prenijeto na njenog sina SG. To proizlazi iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ZU 919, k. o. [katastarska općina]. Obje nekretnine danas su upisane kao vlasništvo tužitelja. U nalazu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića ove nekretnine prikazane su sjeverno, i to nastavno na predmet spora, pri čemu između njih nema nikakve granice na terenu, već sjeverni dio predmeta spora i južni dio čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja jedno (isto) dvorište. Dakle, evidentno je da nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], danas upisane kao vlasništvo tužitelja, ranije kao vlasništvo obitelji SG, i utuženi dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predstavljaju funkcionalno i teritorijalno jednu cjelinu posjeda, a prema iskazu svjedokinje ŠG ranije posjed sastojao se od obiteljske kuće, dvor i vrta, a kasnije je vrt prenamijenjen u parkirališni prostor. Utoliko, a polazeći od zemljišnoknjižnih podataka iz ZU 919, obitelj ŠG stupila je u posjed nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] ( 149 m2) 1885.godine.

16.4.Taj posjed održan je neprekidno u kontinuitetu putem pravnih sljednika prvotno upisanih vlasnika. Naime, iz rješenja o nasljeđivanju iza pok.SG, proglašenog umrlim **.**.1970., broj O-1462/2017od 05.rujna 2017. iščitava se da je SG imao tri nećaka GG, KG i NG te nećakinju EG, rođ.NG.

16.5. GG naslijedila je supruga IG i kćer ŠG, svjedokinja u ovom postupku, obje sunasljednice iza pok.SG prema rješenju **.**.2017. RG naslijedila je ŠG temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-4508/18 od 06.prosinca 2018., što je razvidno iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ZU 18668 koja je temeljem Ugovora o kupoprodaji 19.listopada 2019., OV -1666/2019 raspolagala u korist tužitelja svojim suvlasničkim dijelom čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2, što je sud utvrdio čitanjem navedenog ugovora.

16.6. KG naslijedili su potomci TG i AG, rješenjem od 05.rujna 2017.proglašeni sunasljednici iza SG, koji su dalje raspolagali naslijeđenim suvlasničkim dijelovima u korist tužitelja na nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2, i to TG temeljem kupoprodajnog ugovora od 19.listopada 2018., OV- 9445/2018, a AG temeljem kupoprodajnog ugovora od 24.listopada 2018., OV-9642/2018, što je sud utvrdio čitanjem tih ugovora.

16.7. NG naslijedili su potomci CGF, DG i CL, rješenjem od 05.rujna 2017. proglašeni sunasljednici iza SG, koji su dalje raspolagali naslijeđenim suvlasničkim dijelovima u korist tužitelja na nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2, i to CGF i DG temeljem kupoprodajnog ugovora od 14.veljače 2019., OV-1666/2019, a CL temeljem kupoprodajnog ugovora od 23.listopada 2018., OV-9553/2018, što je sud utvrdio čitanjem tih ugovora.

16.8. EG, rođ.CL naslijedili su potomci FL, VL, LL i MG, rješenjem od 05.rujna 2017. proglašeni sunasljednici iza SG. ZL naslijedio je JL temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-3654/2018 od 13.rujna 2018. , što je razvidno iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ZU 18668. Navedeni su dalje raspolagali naslijeđenim suvlasničkim dijelovima u korist tužitelja na nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 149 m2, i to JL temeljem kupoprodajnog ugovora od 24.listopada 2018., OV-9640/2018, a LL, MG i VL temeljem kupoprodajnog ugovora od 23.listopada 2018., OV-9551/2018, što je sud utvrdio čitanjem tih ugovora.

16.9.Iz iskaza svjedokinja OG i SL proizlazi da danas tužitelj CG koristi predmetne nekretnine, dakle da je u posjedu istih, pri čemu su ranije viđale najčešće BL i TG u posjedu istih, čime zapravo potvrđuju kontinuitet posjeda.

20.Dakle, nakon provedenih dokaza utvrđeno je da se obitelj TG u posjedu predmeta spora još od 1885. pa nadalje putem sljednika u obitelji TG, dok se tužitelj nalazi u poštenom posjedu od 2018. i 2019. temeljem pravnih poslova zaključenih sa nasljednicima SG, pobliže opisanih u ranijim točkama obrazloženja, što znači da je nekretnina u posjedu tužitelja, uračunavanjem i vremena posjeda prednika temeljem članka 160.stavka 2.ZV-, više od 100 godina. Time su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem članka 159.stavka 4.ZV-a. Drugim riječima, iz dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica], ZU 20621, k. o. [katastarska općina] u površini od 149m2 kako je označeno u nalazu i mišljenju stalnog sudsko vještaka za geodeziju Žaka Šolića.

21.Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I.,II. I III.izreke presude.

22.1.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.,155. i 151.st.3. ZPP-a, Tbr. 7.t.1., Tbr.8.t.1., Tbr.9.t.1. i t.7., Tbr.46. i Tbr.54 Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ( NN 138/23), Zakona o sudskim pristojbama (NN)i Uredbe o Tarifi sudski pristojbi ( NN 37/23), polazeći od naznačene vrijednosti spora u iznosu od 1.327,23 EUR ( ranije 10.000,01 kn) te je tužitelju priznat trošak u iznosu od 2.373,11 EUR , a sastoji se od :

- troškova odvjetničkog zastupanja u iznosu od 1.687,50 EUR, a sastoji se od troška sastava tužbe od 23.srpnja 2021., podnesaka od 25.listopada 2021. i 23.rujna 2024., troška zastupanja na ročištu od 23.studenog 2022., 27.studenog 2024., 07.veljače 2025., 12.lipnja 2025. i 24.srpnja 2025., troška pristupa na očevid od 16.studenog 2023., svaka radnja po 150,00 EUR uvećana za 25%

PDV

- predujma za provođenje dokaza vještačenjem u iznosu od 579,43 EUR

- sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 53,09 EUR i sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 EUR.

22.2.Trošak sastava podneska od 15.studenog 2022. nije priznat jer ga sud ne cijeni svrsishodnim za vođenje parnice, kao što nije priznat ni popisani trošak na ime odvjetničkog zastupanja za razliku od 75 bodova do popisanih 100 bodova. Slijedom navedenog, zahtjev za naknadu parničnog troška tužitelja osnovan je iznos od 2.373,11 EUR dok je za više zatraženo u iznosu od 812,50 EUR zahtjev za naknadu troška odbijen kao neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki IV.izreke presude.

U Splitu, 01.rujna 2025.g.

SUDAC

Branka Šolić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku

- u spis