REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pn-78/2020-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sucu Marijanu Muži u pravnoj stvari tužitelja KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Cetini, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Hittner d.o.o. iz Bjelovara, Pakračka ulica 10, OIB: 59308102082, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Mladiniću, odvjetniku iz Bjelovara, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 18. srpnja 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 1. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženiku Hittner d.o.o., Pakračka ulica 10, Bjelovar, OIB: 59308102082, isplatiti tužitelju KU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 38.172,41 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. ožujka 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 12.198,17 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja 1. rujna 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je 3. veljače 2015. dogodila se nezgoda u proizvodnom krugu tvrtke tuženika Hittner d.o.o., te je tom prilikom tužitelj zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji.

1.1. S obzirom da je tužitelj uslijed nezgode zadobio teške tjelesne ozljede, smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi štetu i to za tuđu pomoć i njegu u iznosu 25.000,00 kuna, zbog povrede prava osobnosti: za pretrpljene fizičke boli iznos od 30.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 25.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 132.000,00 kn, za naruženje iznos od 37.000,00 kn što ukupno iznosi 249.000,00 kn, koji iznos tužitelj potražuje zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 15. lipnja 2016..

1.2. Tužitelj smatra kako odgovornost tuženika ne bi trebala biti sporna u ovom predmetu, a u slučaju osporavanja iste, predlaže provođenje očevida na licu mjesta i rekonstrukciju nezgode, vještačenje na okolnosti nastanka nezgode, saslušanje tužitelj i odgovorne osobe tuženika, saslušanje pojedinih svjedoka navedenih u tužbi.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je iz predmetne tužbe niti činjenično, a niti pravno nije moguće utvrditi zbog čega bi tuženik trebao platiti tužitelju štetu te stoga predlaže da se tužba vrati tužitelju na ispravak. Tuženik se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, a opreza radi ističe i prigovor zastare u odnosu na pretrpljene fizičke boli, strah te tuđu pomoć i njegu, eventualno nastalu do 20. ožujka 2016..

2.1.Nadalje, tuženik navodi da nije tužiteljev poslodavac da bi odgovarao po kriteriju objektivne odgovornosti. Tuženik također ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja, a podredno doprinos oštećenika nastanku štete u smislu članka 1092. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u cijeli predmet: u priložene fotografije (list 3-4 spisa), zapisnik Republike Hrvatske, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Zagreb, Ispostava Bjelovar uz Izjavu tužitelja od 4. veljače 2015. (list 5-7 spisa), zapisnik Republike Hrvatske, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Zagreb, Ispostava Bjelovar od 4. veljače 2015. (list 8-13 spisa), prijavu ozljede (list 18 spisa), medicinsku dokumentaciju na ime tužitelja ČU (list 19-61 spisa), zapisnik Republike Hrvatske, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Zagreb, Ispostava Bjelovar od 17. ožujka 2015. uz priložene fotografije (list 75-79 spisa), saslušani su u svojstvu svjedoka ŠU, RU, DU te kao stranke u postupku tužitelj KU i direktor tuženika NU, provedeno je kombinirano medicinsko vještačenje po sudskim vještacima kirurgu, prof.dr.sc. Žarku Rašiću, spec. kirurg te dr. KUH, spec. neurolog, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, prim.dr.med., spec. kirurg i KUH, dr.med. spec. neurolog od 3. travnja 2022. (list 119-123 spisa), u pisano očitovanje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, prim.dr.med. spec. kirurg na prigovore tuženika prema podnesku od 25. travnja 2024. (list 138-139 spisa), na ročištu održanom 4. srpnja 2024. saslušan je stalni sudski vještak prof.dr. Žarko Rašić, spec. kirurg, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Borislava Šelaja, ing. sigurnosti od 13. ožujka 2024. (list 178-182 spisa), na ročištu održanom 15. siječnja 2024. saslušan je stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost na radu Borislav Šelaj, ing. sigurnosti, podneskom od 20. svibnja 2025. (list 204 spisa) dodatno se pismeno očitovao stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić, prim. dr. med. na istaknute prigovore tuženika.

4. Specificirani tužbeni zahtjev tužitelja podneskom od 28. svibnja 2024. u cijelosti je osnovan.

5. Tužitelj KU je u svom iskazu naveo da 3. veljače 2015. negdje poslije 17 sati je nastradao i zadobio ozljede kada je dovezao kamionom u krug tvrtke Hittner d.o.o. metalne rosfaj šipke u buntu dužine 6 metara, promjera oko 40 i nešto više cm, a jedan bunt je težine 1 tonu i 36 kilograma. Na kamionu je bi osamo jedan but kojeg je trebalo istovariti. Kada se parkirao u krug tvrtke, otvorio je lijevu bočnu stranu na kamionu te je došao vozač viličara i počeo istovarivati robu iz kamiona. Zbog dužine tereta trebao se kamionom pomaknuti unazad kako bi se navedeni teret viličarom mogao istovariti s kamiona. U tom trenutku je vozač viličara bio s viličarom već kraj kamiona s bočne lijeve strane i već je podigao prednji dio tereta, te je tada još oko pola metra krenuo s kamionom unazad nakon čega je zaustavio kamion i izašao iz kabine kamiona. U trenutku kada je izašao iz kamiona i stao kraj kamiona, vozač viličara je zaustavio viličar da bi nakon toga krenu unazad s viličarom i teret je u jednom trenutku pao s viličara (vilica) tužitelju na obadvije natkoljenice u kom trenutku je tužitelj pao na leđa i tako ostao, te je vozač viličara pokušao viličarom dignuti teret s njega, ali nije uspio nakon čega je došlo nekoliko osoba koje su ručno uklonile teret s njega. Nije se mogao sam ustati s mjesta događaja te je ubrzo došla hitna pomoć koja ga je odvezla u bolnicu u Bjelovar. Iste noći u bolnici su mu operirali lijevu i desnu nogu budući da je imao prijelome kosti natkoljenica na nogama.

5.1. Nadalje, tužitelj navodi da je ulaz u krug tvrtke bio otvoren prilikom ulaska kamionom u isti te da poslovođa koji ga je primio prilikom dolaska u tvrtku da je on sam s viličarom istovarivao teret s kamiona. Navodi da je uvjeren da kada je izašao iza kabine kamina da ga je vozač viličara vidio jer je gledao prema njemu, ali mu u tom trenutku vozač viličara nije dao nikakav znak niti upozorenje da ne bi smio biti na tom mjestu gdje je nastradao i zadobio ozljede.

5.2. Također, navodi da je bio na bolničkom liječenju u bolnici u Bjelovaru oko 13 dana, nakon toga je bio na liječenju u Draškovićevoj u Zagrebu u 4 navrata gdje je imao oko 8 operacija, da je bio nepokretan oko 3 mjeseca zatim hodao četveronožnom hodalicom oko 2 mjeseca, a nakon toga je hodao uz pomoć štaka negdje oko 2 godine, računajući od dana stradavanja te je nakon toga uz pomoć jedne štake hodao još više od pola godine, nakon čega je počeo polako hodati bez pomagala (štaka). Također, iskazuje da i sada ima posljedice jer mu je desna noga kraća negdje oko 2 cm te ima bolove u koljenu desne noge i stalno osjeća da mu je lijeva noga ispod koljena ukočena kao "drvena".

6. Direktor tuženika NU je iskazao da u vrijeme stradavanja tužitelja i nastanka štetnog događaj nije se nalazio u krugu tvrtke Hittner d.o.o., već je bio 15 km udaljen od tvrtke tako da nema neposrednih saznanja o samom nastanku štetnog događaja, osim što je kasnije čuo od osoba koje su tamo bile u trenutku nastanka štetnog događaja i to od djelatnika RU i od djelatnika koji je vozio viličar saznao kasnije što se dogodilo. Navodi da su mu poslovođa RU i vozač viljuškara rekli da u jednom trenutku kada je vozač viljuškara podigao teret s kamiona i krenuo unazad, da je došao vozač kamiona i zadržavao teret rukama te da je u jednom trenutku teret se kotrljao s vilica viljuškara na jednu stranu i pao tužitelju na noge te da je na taj način tužitelj zadobio povrede. Također je iskazao da misli da je tada u krugu tvrtke bilo postavljeno više kamera, te da se većina kamera nalazi u pogonu tvrtke kojima se nadzire proces proizvodnje te da misli da nije nitko pregledava kamere nakon nastanka štetnog događaja kako bi se vidjelo što se dogodilo te da postoji na vanjskom dijelu tvrtke kao i na unutarnjem dijelu naznačeno opasnost od kretanja viljuškara.

7. Svjedok ŠU je iskazao da je 3. veljače 2015. radio u poslijepodnevnoj smjeni kod tuženik na radnom mjestu kv bravar, rukovoditelj viličara ovisno prema potrebi posla. Toga dana do 15 sati bilo je drugih istovara robe, a tužitelj je nastradao iza 15 sati. Navodi da vozač kamiona kada doveze robu obvezan je samo omogućiti istovar robe iz kamiona na način da podigne ceradu kamiona i otvori bočne stranice na kamionu. Sam način istovara robe je takav da vozač kada doveze kamion unutar kruga firme, najprije se javi odgovarajućom dokumentacijom, to jest otpremnicom poslovođi, u konkretnom slučaju poslovođa je bio RU. Nakon čega poslovođa pozove njega kao ovlaštenog viličara da istovari robu iz kamiona. Kada je došao do kamiona, stranice na kamionu su bile već otvorene te je tada ceradu na kamionu podigao tužitelj. Tužitelj je najprije s ručnim paletarom, to jest viljuškarom istovario 5 paleta odljevaka na zadnju stranu kamiona nakon čega je tužitelj ušao u kamion i pomaknuo kamion unaprijed kako bi se mogao završiti istovar šipki koje su duže od tovarnog prostora, a koje su bile na prednjem dijelu kamiona. Navodi da je rekao tužitelju da pomakne kamion unaprijed kako bi mogao izvršiti istovar tih šipki s kamiona. U trenutku kada je već izvukao te šipke iz tovarnog prostora kamiona, došao je tužitelj te rukama htio gurnuti te šipke na viljuškar. U trenutku kada je tužitelj pogurnuo taj šipkasti materijal, odnosno teret, došlo je do izmicanja tereta s viljuškara tako da je isti pao na potkoljenice tužitelju, a on je s viljuškarom bio u laganom pokretu unatrag od kamiona, dodajući da kada je vidio da je tužitelj počeo rukama gurati teret na viljuškaru, da je odmah počeo kočiti viljuškarom. Nakon toga je pozvao poslovođu RU koji je došao do mjesta događaja te su zajedno s još nekim osobama podignuli teret s potkoljenica tužitelja, nakon čega je RU pozvao hitnu, policiju i sve nadležne službe u vezi štetnog događaja.

8. Svjedok RU je iskazao da je on 3. veljače 2015. radio kod tuženika na radnom mjestu poslovođa proizvodnje te su toga dana čekali tužitelja da doveze robu s kamionom, navodi da je on toga dana preuzeo tužitelja s kamionom i robom, da je procedura da se vozač i kamion uputu na mjesto za istovar i istovar preuzima viličar. Istovar robe vrši se u krugu firme te je na oglasnoj ploči koja se nalazi na ulazu u firmu sve navedeno u vezi zabrane kretanja unutar prostora za vrijeme istovara robe, evakuacijski put i slično. Također navodi da se ne sjeća je li ranije tužitelj dovozio rob na istovar te da tuženik niti nije tužitelj angažirao za dovoz robe te je rekao tužitelju kada je dovezao robu gdje da stane s kamionom. U trenutku kada je KU (tužitelj) nastradao, on se tada nalazio s druge strane na udaljenosti negdje 20-ak metara od mjesta nastanka štetnog događaja, tako da nije vidio kako i na koji način je tužitelj nastradao. Nije mu poznato je li u trenutku nastanka štetnog događaja na viličaru postojala oznaka zabrane kretanja u krugu rada radnog stroja. Također je iskazao da u to vrijeme nije postojao video nadzor za tovarni prostor te je kasnije postavljen video nadzor po cijeloj firmi. Do kamiona je došao u trenutku kada ga je ŠU zvao te je tada najprije vozač viličara ŠU pokušao vilicama podignuti teret s nogu tužitelja, ali nije mogao te su nakon toga s još nekoliko djelatnika ručno uklonili teret s nogu tužitelja.

9. Svjedok DU je iskazao da je kao inspektor zaštite na radu sačinio zapisnik u vezi stradavanja KU i nastanka štetnog događaj koji prileži spisu te da ostaje u cijelosti kod svih navoda navedenih u tom zapisniku. Navodi da je prilikom sačinjavanja predmetnog zapisnika izvršio pregled mjesta događaja, uzeo izjave očevidaca, kao i od oštećenog KU i izvršio uvid u postojeću dokumentaciju.

10. Sud iskaz tužitelja KU, direktora tuženika NU, kao i saslušanih svjedoka ŠU, RU i DU ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da isti imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanja u ovom postupku te njihovi iskazi nisu u suprotnosti s ostalim provedenim materijalnim dokazima, osim iskaz saslušanog svjedoka ŠU u dijelu gdje isti navodi da u trenutku kada je već izvukao viljuškarom šipkasti materijal iz tovarnog prostora kamiona, došao je tužitelj te rukama htio dublje gurnuti na viljuškara šipke, odnosno tovarni materijal, koji dio iskaza sud smatra neistinitim i nevjerodostojnim budući da je taj dio iskaza navedenog svjedoka u suprotnosti ostalim provedenim dokazima, a posebno imajući u vidu nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Borislava Šelaja, ing. sigurnosti.

11. Stalni sudski vještaci prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg i dr. KUH, spec. neurolog u svom nalazu i mišljenju od 3. travnja 2022. (list 119-123 spisa) su iskazali da je tužitelj stradao u štetnom događaju kad je zadobio prijelom donjeg dijela lijeve bedrene kosti ,prijelom donjeg dijela desne bedrene kosti i ozljedu lijevog peronealnog živca. Nakon štetnog događaja, pregledan je od strane kirurga. Učinila se odgovarajuća RTG obrada kojom su ustanovljeni navedeni prijelomi. Nakon preoperativne obrade i pripreme učinila se osteosinteza obje bedrene kosti. Kratko vrijeme nakon operacije boravio u JIL-u iz kojeg se u dobrom općem stanju premješta na odjel. Provodi se fizikalna terapija. Zbog ozljede lijevog peronealnog živca konzilijarno pregledan po neurologu. U 4. mj. 2015. ponovno zaprimljen na bolničko liječenje zbog verificiranog sekundarnog pomaka ulomaka i alenteze desno. Odstrani se alenteza te se učini reosteosinteza desne goljenične kosti.

Krajem 5. mj. 2015. boravi na stacionarnoj rehabilitaciji gdje se verificira impakcija i angulacija na mjestu frakture dijafize lijevog femura, fraktura pločice. Prebačen u Kliniku za traumatologiju radi reosteosinteze lijeve bedrene kosti. Provedeni redovni kontrolni pregledi kirurga. U nekoliko navrata provodi propisanu stacionarnu rehabilitaciju. U 12. mj. 2016. zaprimljen na bolničko liječenje gdje se na RTG-u ne nalazi znakova cijeljenja pseudoartroze distalne trećine desne bedrene kosti te se učini izmjena osteosintetskog materijala. U skladu sa Zapisnikom suda od 30. 06. 2021. list Spisa 103, Rješenjem suda od 24. 09. 2021. list Spisa nije označen i zadacima suda očitujem se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, kako je zatraženo:

11.1. Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio prijelom donjeg dijela lijeve bedrene kosti, prijelom donjeg dijela desne bedrene kosti i ozljedu lijevog peronealnog živca. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon kontrole kirurga– 14. 03. 2019.

11.2. Postoji uzročno – posljedična veza između štetnog događaja koji se dogodio 03. 02. 2015. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja, opisanih u medicinskoj dokumentaciji.

11.3. Trajanje i intenzitet bolova:

jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 10 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 30 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 180 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

11.4. Trajanje i intenzitet straha:

Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 7 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 20 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 75 dana.

11.5. Smanjenje životnih aktivnosti:

U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio prijelom donjeg dijela lijeve bedrene kosti, prijelom donjeg dijela desne bedrene kosti i ozljedu lijevog peronealnog živca. Navedene ozljeda obje natkoljenice dovele su do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno realno smanjenja životnih aktivnosti od 50% koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti oba zgloba kuka i oba koljena uz bolove u obje noge kod dužeg stajanja , hodanje, otežanog penjanja po stepenicama, hoda po neravnom terenu, skraćenju desne noge, nemogućnosti izvođenje čučnja i klečanja.

11.6. Tuđa pomoć i njega:

Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega u trajanju od 13.02.2015. do 09.04.2015, zatim od 20.04.2015. do 22.05.2015.; od 19.06.2015.- do 01.10.2015. u trajanju od 4 sata dnevno za pomoć pri oblačenju održavanju osobne higijene za pomoć pri kućanskim poslovima odlasku na tržnici trgovinu i slično Nakon od 05.11.2015. – sumarno je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 120 dana po 3 sata dnevno, nakon toga sumarno 150 dana po 2 sata dnevno, te još 90 dana po 1 sat dnevno za pomoć pri uobičajenim kućanskim poslovima, odlasku na tržnici, trgovinu, pratnja liječniku i slično.

11.7. Naruženje:

Opisani ožiljci uz šepanje predstavljaju naruženja srednjeg stupnja. Šepanje je vidljivo stalno kada hoda a ožiljci na nogama kada je u donjem rublju, kupaćim gaćicama.

11.8. Podneskom od 25. travnja 2024. (list 138-139 spisa) stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg očitovao se na prigovore tuženika, navodeći da trajanje i intenzitet bolova iskazano je na uobičajeni način sukladno sudskoj praksi gdje se bolovi iskazuju sumarno u danima. Životno je jasno da bolovi ne traju u kontinuitetu cijeli dan i stoga se iskazuju kumulativno bez iskazivanja u danima i satima. Kad bi se bolovi iskazivali točno po datumima tada bi se za svaki dan trebalo označiti i broj sati. To nije način iskazivala trajanja i intenziteta bolova i stoga su oni u predmetnom slučaju iskazani na način koji je uobičajen u sudskoj praksi i Orijentacijskim kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. . Trajanje i intenzitet straha iskazan je na uobičajeni način sukladno sudskoj praksi gdje se strah iskazuju sumarno u danima. Životno je jasni da strah ne traje u kontinuitetu cijeli dan i stoga se iskazuju kumulativno bez iskazivanja u danima i satima. Kad bi se strah iskazivao točno po datumima tada bi se za svaki dan trebao označiti i broj sati straha. To nije način iskazivala trajanja i intenziteta straha i stoga su oni u predmetnom slučaju iskazani na način koji je uobičajenoj u sudskoj praksi i Orijentacijskim kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. . Tuđa pomoć je iskazana u pisanom nalazu i mišljenju prema vremenskim intervalima koji su i naznačeni u pisanom nalazu i mišljenju te stoga ponavljam navedeni dio nalaza i mišljenja. Orijentacijski kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002..

Tuđa pomoć i njega:

Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuda nestručna pomoć i njega u trajanju od 13.02.2015. do 09.04.2015, zatim od 20.04.2015. do 22.05.2015.; od 19.06.2015.do 01.10.2015. u trajanju od 4 sata dnevno za pomoć pri oblačenju održavanju osobne higijene za pomoć pri kućanskim poslovima odlasku na tržnici trgovinu i slično. Nakon od 05.11.2015. — sumarno je bila potrebna tuda pomoć u trajanju od 120 dana po 3 sata dnevno, nakon toga sumarno 150 dana po 2 sata dnevno, te još 90 dana po 1 sat dnevno za pomoć pri uobičajenim kućanskim poslovima, odlasku na tržnici, trgovinu, pratnja liječniku i slično.

Naruženje:

Pitanje je kada je isto nastalo po datumima. Naruženje se ocjenjuje nakon završenog liječenja a u pisanom nalazu je navedeno kako je liječenje završeno 14.03.2019. Ne ocjenjuje naruženje za svaki segment liječenja, nego kada je stanje stabilizirana kada se mogu ocijeniti sve posljedice predmetnog ozljeđivanja.

Prema tome nalaz i mišljenje je sačinjen sukladno Orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002..

11.9. Na ročištu održanom 4. srpnja 2024. saslušan je stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg je iskazao da ostaje u cijelosti pri pisanom nalazu i mišljenju koji je sačinjen zajedno s vještakom neurologom dr. Ljiljanom Kišur Stanišić te kod pisanog očitovanja od 25. travnja 2024.. Nadalje, vještak je iskazao vezano za bolove i strah procijenjene u pisanom nalazu i mišljenju, da su bolovi iskazani sumarno jer je uobičajeni način izražavanja trajanja intenziteta bolova i straha u danima, a ne u satima te da je životno jasno da bolovi ne traju u kontinuitetu 24 sata na dan te da je stoga uobičajeni način, a i prema orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravilne novčane naknade nematerijalne štete VS RH, da se procjena trajanja bolova iskazuje u danima. U odnosu na vremensko trajanje bolova i straha, vještak navodi da oni traju od dana predmetnog šetnog događaja 3. veljače 2015., a do trenutka kada je procijenjeno da je liječenje završeno, odnosno da se stanje stabiliziralo, a to je 14. ožujak 2019., a nakon toga kako je to navedeno u pisanom nalazu i mišljenju, povremeni bolovi koji se javljaju kod tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Navodi da je tuđa pomoć iskazana po danima, točno u određenim vremenskim periodima jer je tužitelj bio na većem broju bolničkih liječenja, a tijekom bolničkog liječenje, a tužitelju nije potrebna tuđa pomoć. Konkretno u vremenskom razdoblju od 13. veljače 2015., to je st nakon inicijalnog bolničkog liječenja bio je na kućnoj njezi do 9. travnja 2015. kada je ponovno primljen na bolničko liječenje. Vještak ističe da tuđa pomoć ima dva elementa za iskazivanje, a to su dani i trajanje u satima za razliku od bolova koji imaju dva elementa za ocjenu, a to je sumarno iskazivanje u danima i ocjena intenziteta kao dodatnog elementa procjene trajanja bolova te se stoga bolovi ne iskazuju u satima koji se u konačnici zbrajaju u ukupno trajanje od jednog dana.

11.10. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg pismenim podneskom od 20. svibnja 2025. (list 204 spisa) dodatno se očitovao na istaknute prigovore tuženika, navodeći da sukladno rješenju suda od 28. veljače 2025. te sukladno navodima iz podneska tuženika od 19. travnja 2023. se očitovao podneskom od 25. travnja 2024., navodeći da su u pisanom nalazu i mišljenju ocijenjeni bolovi i strah sukladno uobičajenoj sudskoj praksi u Republici Hrvatskoj te orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade, nematerijalne štete VS RH od 29. studenoga 2002. gdje je jasno navedeno kako se bolovi jakog, srednjeg i manjeg intenziteta iskazuju u danima, a ne satima. Prema navedenim kriterijima novčana naknada se utvrđuje upravo na način da vještak ocijeni trajanje bolova različitog intenziteta u danima, a ne satima. Prema navedenim kriterijima nije navedeno kolika je pravična naknada za trajanje bolova za jedan sat trajanja bolova jakog, srednjeg i slabijeg intenziteta, te stoga vještaci niti ne ocjenjuje strah i bolove u satima, nego kumulativno u danima.

12. Stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost na radu Borislav Šelaj, ing. sigurnosti u svojem nalazu i mišljenju od 12. kolovoza 2024. (list 178-182 spisa) je iskazao da kod tuženika nije osiguran rad na siguran način u pogledu općih i posebnih propisa i uvjeta, a imajući u vidu štetni događaj koji se dogodio 3. veljače 2015. kada je tužitelj zadobio ozljede na radu. Tuženik u svom poslovnom prostoru ne provodi mjere iz Posebnih pravila zaštite na radu koji se odnose na postavljanje znakova o sigurnosti i ne vrši povremenu provjeru osposobljenosti radnika za rad na siguran način što je rezultiralo da se radovi viličarom obavljaju rizično, suprotno pravilima za rad s viličarom, a posljedica je ozljeda na radu radnika koji je učestvovao u istovaru tereta s kamionom.

12.1. Stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost na radu Borislav Šelaj, ing. sigurnosti također je u svom nalazu iskazao da nakon što je tužitelj pomaknuo vozilo unaprijed i stao, da se viličarist kretao unazad s podignutim teretom iako je tužitelj nakon zaustavljanja kamiona, izašao iza kabine kamiona i stao na strani istovara tereta, tako da se našao između podignutog tereta na viličaru koji se kretao unazad i kamiona iz kojeg je izašao. Pri kretanju viličara unazad paket cijevi koji nije bio pravilno zahvaćen i podignut na visinu višu od podnice kamiona, a desna strana tereta je visjela, paket cijevi skliznuo je s vilica na lijevoj strani te je pao na potkoljenice tužitelja i srušio ga na tlo. Tužitelj je pri padu zadobio potres mozga i teške ozljede obje potkoljenice. Viličarist nije uspijevao viličarem podići teret s ozlijeđenog tužitelja, dok nije pozvan poslovođa i radnici da ručno pomaknu teret s ozlijeđenog tužitelja tako da se ozlijeđenom tužitelju može pružiti prva i medicinska pomoć.

12.2. Vještak također ističe da radovi utovara i istovara tereta u kamione izvode se u skladu s odredbama, propisima u: "Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta" (NN 49/86).

12.3. Na ročištu održanom 15. siječnja 2024. stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost na radu Borislav Šelaj, ing. sigurnosti je iskazao da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja dostavljenog u ovosudni spis. U odnosu na istaknute prigovore tuženika prema podnesku od 6. rujna 2024., navodi da u zapisniku inspektora rada nigdje nije navedeno da je tužitelj samoinicijativno odlučio držati rukama jednu stranu parketa te da se bez ikakve najave pridržavao viličaru, navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o samom propustu tuženika s obzirom da nitko od njegovih radnika nije ozlijeđen niti ugrožen, već da u konkretnom slučaju, tužitelj je obvezni sudionik u postupku istovara tereta, budući da se Pravilnikom o radu u vezi istovara tereta kroz 3 članka propisuje na koji način se to obavlja (članak 109., 112. i 115.), dok je za vozača viličara točno određeno u članku 47. i članku 50. na koji način treba postupati. Ističe se da je tužitelj kao vozač kamiona sudionik u postupku istovara robe s kamiona. Vještak ističe da u konkretnom slučaju vozač viličara je pogrešno postupio jer nije ravnomjerno podigao teret tako da je došlo do klizanja tereta s lijeve strane viličara. Također, navodi da iz zapisnika inspektora rada proizlazi da je započet postupak istovara cijevi prije nego što se vozač kamiona udaljio od kamiona.

13. Sud nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića prim.dr.med. specijalist kirurg i stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Borislava Šelaja, ing. sigurnosti, u cijelosti ocjenjuje vjerodostojnim i valjanim, budući su isti dani u skladu s pravilima struke te od strane stručnih osoba.

14. U odnosu na istaknuti prigovor zastare u odnosu na pretrpljene fizičke boli, strah te tuđu pomoć i njegu, eventualno nastalu do 20. ožujka 2016., istaknut od strane tuženika, navodi se da sukladno cjelokupno provedenom postupku iz istog proizlazi da je opseg cjelokupne štete tuženiku bio poznat u trenutku kada je kod tužitelja završeno liječenje, odnosno kada je nastala šteta, a sve sukladno članku 1103. Zakona o obveznim odnosima u kojem je propisano da obveza pravične, novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Sukladno navedenom, sud smatra da je prigovor zastare tuženika neosnovan.

15. Tužitelj po punomoćniku podneskom od 28. svibnja 2024. je specificirao tužbeni zahtjev te je naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Žarka Rašića te dr. KUH dr. spec. neurolog navodeći da potražuje naknadu zbog povrede prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 38.172,41 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli iznos od 4.552,40 eura, pretrpljenog straha 2.436,79 eura, po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 21.899,26 eura te po kriteriju naruženja 4.379,85 eura. U pogledu nenovčana imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju potražuje iznos od 4.904,11 eura što sveukupno iznosi 38.172,41 eura koji iznos tužitelj potražuje specificiranim tužbenim zahtjevom.

16. Iz provedenog postupka proizlazi da je tužitelju šteta nastala od opasne stvari, na način da je pri kretanju viličara unazad paket cijevi koji nije bio pravilno zahvaćen i podignut na visinu višu od podnice kamiona, a desna strana tereta je visila, paket cijevi je skliznuo s vilica na lijevoj strani te pao na potkoljenice tužitelja i srušio tužitelja na tlo (što nedvojbeno proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Borislava Šelaja, ing. sigurnosti), te je na taj način došlo do štetnog događaja u kojem je tužitelj 3. veljače 2025. zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji.

17. Sukladno naprijed navedenom te imajući u vidu odredbe čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima, utužena šteta je nastala od opasne stvari, odnosno opasnom djelatnošću, smatra se da potječe od te stvar, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Iz istog proizlazi da je osnov tužbenog zahtjeva dokazan slijedom čega je u ovom predmetu potrebno utvrditi samo visinu pretrpljene štete, a budući da tužitelj nije na bilo koji način doprinio nastanku iste.

18. Iz samog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića – specijalista kirurga, te dr. med. KUH, spec. neurolog,

1 0

proizlazi da postoji uzročno – posljedična veza između predmetnog štetnog događaja koji se dogodio 3. veljače 2015. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja.

19. Ostala je sporna visina tužbenog zahtjeva tužitelja.

20. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sud također smatra da isti nije previsoko postavljen imajući u vidu ozljede koje je tužitelj zadobio u nastalom štetnom događaju, te pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, potreba za tuđom pomoći i njegom kod tužitelja, a sve sukladno pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg te dr.med. KUH, spec. neurolog, te imajući u vidu odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO-a.

21. Sukladno navedenom, a imajući u vidu zakonske odredbe čl. 1100. st. 1 i st. 2. te čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima, sud smatra da je specificirani tužbeni zahtjev tužitelja prema podnesku od 28. svibnja 2024. kojim isti potražuje s osnova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 4.552,40 eura, s osnova pretrpljenog straha iznos od 2.436,79 eura, s osnova duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 21.899,26 eura, s osnova duševnih bolova zbog naruženja iznos od 4.379,85 eura te s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 4.904,11 eura, što ukupno iznosi 38.172,41 eura, primjeren, a s obzirom na ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju te imajući u vidu nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr. Žarka Rašića, prim.dr.med. specijalist kirurg te dr.med. KUH, spec. neurolog.

22. U odnosu na duševne bolove zbog naruženja, sud smatra visinu iznosa od 4.379,85 eura primjerenim u cijelosti s obzirom da su tijekom vještačenja sudski vještaci prof.dr. Žarko Rašić, prim.dr.med. specijalist kirurg te dr.med. KUH, spec. neurolog, utvrdili da opisani ožiljci uz šepanje kod tužitelja predstavljaju naruženja srednjeg stupnja, te da je šepanje vidljivo stalno kada hoda, a ožiljci na nogama su vidljivi kada je u donjem rublju.

23. Tužitelj potražuje s osnova tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 4.904,11 eura s obzirom da tužitelj sukladno Zakonu je imao pravo na naknadu koju bi platio za rad treće osobe u vrijeme i u mjestu u kojem je tužitelju tuđa pomoć pružena. Sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarko Rašić prim.dr.med. specijalist kirurg i dr.med. KUH, spec. neurolog, tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega u trajanju od 13. veljače 2015. do 9. travnja 2015., zatim od 20. travnja 2015. do 22. svibnja 2015., od 19. lipnja 2015. do 1. listopada 2015. u trajanju od 4 sata dnevno za pomoć pri oblačenju, održavanju osobne higijene, za pomoć pri kućanskim poslovima, odlasku na tržnicu, trgovinu i slično. Od 5. studenoga 2015. sumarno je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 120 dana po 3 sata dnevno, nakon toga sumarno 150 dana po 2 sata dnevno, te još 90 dana po 1 sat dnevno za pomoć pri uobičajenim kućanskim poslovima, odlasku na tržnicu, trgovinu, pratnja liječniku i slično, tako da sud smatra da je i taj dio tužbenog zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

24. Dakle, zbog navedenih povreda prava osobnosti kod tužitelja iz čl. 19. ZOO- a, tužitelju pripada na ime naknade štete pravična novčana naknada sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, i to za pretrpljenu neimovinsku štetu ukupan iznos od 33.268,30 eura, te za imovinsku štetu (tuđu pomoć i njegu) iznos od 4.904,11 eura, što sveukupno iznosi

1 1

38.172,41 eura, te je na navedeni iznos obračunata zakonska zatezna kamata na način kako je to navedeno u izreci ove presude, te s obzirom na ozljede koje je tužitelj zadobio u navedenom štetnom događaju, te pretrpljene bolove, strah, smanjenje životnih aktivnosti, naruženje te potrebu tuđe pomoći i njege tužitelja, postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja prema podnesku od 28. svibnja 2024., a sukladno odluci o primjeni orijentacijskih kriterija za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH koja je donesena na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda RH 15. lipnja 2020., sud smatra da je postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

25. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Sud je u skladu s priloženim troškovnikom tužitelja, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora, te u skladu s odvjetničkom tarifom, tužitelju priznao sljedeće parnične troškove: sastav tužbe od 21.3.2019. u iznosu od 500,00 eura, sastav podneska od 10.4.2019. u iznosu od 120,00 eura, sastav podneska od 30.5.2019. u iznosu od 500,00 eura, pristup na ročište 27.8.2019. u iznosu od 250,00 eura, sastav podneska od 7.10.2019. u iznosu od 500,00 eura, pristup na ročište 14.10.2019. u iznosu od 500,00 eura, sastav podneska od 20.3.2020. u iznosu od 500,00 eura, pristup na ročište 16.3.2021. u iznosu od 500,00 eura, pristup na ročište 6.5.2021. u iznosu od 500,00 eura, pristup na ročište 30.6.2021. u iznosu od 500,00 eura, sastav podneska od 30.7.2021. u iznosu od 125,00 eura, sastav podneska od 31.3.2023. u iznosu od 1.000,00 eura, pristup na ročište 29.2.2024. u iznosu od 1.000,00 eura, sastav podneska od 28.5.2024. u iznosu od 1.000,00 eura, pristup na ročište 4.7.2024. u iznosu od 1.000,00 eura, pristup na ročište 15.1.2025. u iznosu od 1.000,00 eura, pristup na ročište 28.2.2025. u iznosu od 1.000,00 eura, pristup na ročište 18.7.2025. u iznosu od 1.000,00 eura što ukupno iznosi 11.500,00 eura, predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 398,17 eura, predujam za vještačenje zaštite na radu u iznosu od 300,00 eura tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 12.198,17 eura.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Velika Gorica, 1. rujna 2025.

Sudac

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.