Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: R1 Ob-308/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji toga suda Blaženki Navara, u izvanparničnom postupku Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB 52966791065, Područni ured Sisak, protiv protustranaka ĐT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] koju zastupa punomoćnica Petra Vuljak Žugaj, odvjetnica iz [adresa], i RT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi produljenja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom mlt. ŠT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi, koju zastupa posebna skrbnica ĐTI iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, uz sudjelovanje Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina, OIB 43355278379, [adresa], dana 1. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I Produljuje se mjera određena rješenjem Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, posl. br. R1 Ob-299/2024-23 od 2. rujna 2024., koje je pravomoćno 24. rujna 2024., a kojom se roditeljima ĐT i CT oduzima pravo na stanovanje s mlt. ŠT te se svakodnevna skrb o mlt. ŠT povjerava Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, na adresi [adresa], u koju ustanovu se mlt. ŠT i smještava.

II Majka ĐT i otac TT ostvarivati će osobne odnose s mlt. ŠT jednom tjedno - svaki ponedjeljak majka, svaki petak otac, u trajanju od jednog sata u Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, pod nadzorom stručne osobe Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak ili vanjskog suradnika, a točno vrijeme odrediti će Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak u skladu s kućnim redom.

III Nalaže se protustrankama ĐT i CT da plaćaju uzdržavanje za mlt. ŠT u iznosu od 100,00 eura mjesečno svaki roditelj od dana donošenja ovog rješenja pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec na račun Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, [adresa].

IV Oduzimanjem prava roditeljima da žive s djetetom i da ga odgajaju ne prestaju ostale dužnosti roditelja.

V Obvezuju se roditelji ĐT i TT obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Petrinja o svakoj promjeni adrese stanovanja.

VI Ova mjera određuje se u trajanju od godine dana računajući od dana kad je mjera određena.

VII Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured [adresa] podnio je ovome sudu prijedlog protiv protustranaka MT i RT radi produljenja mjere oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s mlt. DT i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina u Sisku. U prijedlogu je naveo kako je mlt. ŠT rođena **.**.2019. u [adresa], od majke MT i oca RT. Rješenjem Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, posl. br. R1 Ob-299/2024-23 od 2.09.2024., koje je pravomoćno 24.09.2024. odlučeno je da se roditeljima MT i CT oduzima se pravo na stanovanje s mlt. ŠT te se svakodnevna skrb o mlt. ŠT povjerava Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, na adresi [adresa], u koju ustanovu se mlt. ŠT i smještava. Odlučeno je o osobnim odnosima majke MT s mlt. ŠT jednom tjedno u trajanju od jednog sata u Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, pod nadzorom stručne osobe Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, a ocu CT zabranjeno je ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. ŠT. Naloženo je protustrankama MT i CT plaćanje uzdržavanja za mlt. ŠT u iznosu od 100,00 eura mjesečno svaki roditelj od dana 30. kolovoza 2024. pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec na račun predlagatelja. Ova mjera određena je u trajanju od godine dana računajući od dana kad je mjera određena. Mlt. ŠT se jako dobro adaptirala na uvjete i pravila života u ustanovi. Uključena je u vrtić koji rado pohađa. Kroz sustavan rad i pružanje adekvatne podrške djetetu, ŠT je pokazala značajne pozitivne pomake u socijalnim vještinama, emocionalnoj regulaciji, uključivanje u društvo vršnjaka te je sveukupno ponašanje bliže onom ponašanju koje je u skladu s kronološkom dobi (a u odnosu na njeno funkcioniranje opisano ranije, tijekom života s roditeljima). DT ima dijagnosticirane elemente ADHD-a, uključena je u redovito psihološko i psihijatrijsko praćenje. Redovito obavlja kontrolne preglede za postojeće zdravstvene probleme (gastrointestinalne teškoće, srčana mana). Nadalje, iz izvješća Centra za pružanje usluga u zajednici vidljivo je da je majka redovito dolazila na termine susreta s djetetom u ustanovu. Susreti se odvijaju uglavnom ponedjeljkom nakon što se ŠT vrati iz vrtića, u trajanju od 60 minuta. Iz izvješća se iščitava da su reakcije djeteta na majku varirale – u početku je spominjala samo oca, a s majkom kontinuirano otežano uspostavlja spontani kontakt i bila je u otporu spram fizičkog kontakta s majkom. Majka je bila sklona manipulativnim ponašanjima, npr. inzistirala je na fotografiranju prilikom svakog susreta, te na spomen oca ŠT je govorila da je on zločest i da je tukao mamu šibom. ŠT je zahtjevno dijete i ima svoje specifičnosti radi kojih joj je potrebna struktura i pravila, ustrajnost u korektivnim intervencijama, podrška i emocionalna toplina, kako bi se optimalno podržao njen pravilan rast i razvoj, a ti elementi izostaju kod majke. Na temelju dosadašnjih interakcija s majkom i podataka iz izvješća o djetetu, dojam je da je majka samo formalno i površno usmjerena na ŠT, da se može reći da je „dobila dijete“. Dojam je i da je više fokusirana na ostavljanje dobrog dojma prema stručnim radnicima te ostalim dionicima postupaka (npr. prilaganje svih fotografija sudu) nego na stvarno i autentično obavljanje roditeljske uloge. Kod majke izostaje adekvatna emocionalna toplina spram djeteta te je smanjenog kapaciteta za empatičko razumijevanje djeteta (što se ogleda u ocrnjivanju oca pred djetetom, nestabilnim ponašanjem i frustracijom kada dijete ne reagira kako ona očekuje - vidljivo u bilješci CPUZ Vrbina). Odgojiteljica je kod majke u više navrata osjetila zadah alkohola. Potrebno je napomenuti da je suradnja majke s djelatnicima ustanove bila dobra dok njihovo izvješće nije dostavljeno Sudu u postupku kojim je majka tražila povratak mlt. ŠT k njoj u obitelj. Od tada suradnja s majkom je narušena. Isto tako i majčino ponašanje prema mlt. ŠT, jer su se njezini kontakti s djetetom sveli na opterećivanje djeteta da će ići k njoj živjeti kod nje i njezinog partnera, pokazivanjem fotografija sobe, a uslijed toga, kod ŠT se ponovno pojavila enkopreza, koja je ponovno prestala kada je majka savjetovana da djetetu nadalje ne govori da će ići kući, i ne opterećuje je nepotrebnim sadržajima. U međuvremenu, Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina u Sisku obavijestio je ovaj Područni ured da je Smiljin partner VT izrekao prijetnju socijalnoj radnici u ustanovi. VT su izrečene mjere opreza koje uključuju zabranu kontakta i približavanja stručnim djelatnicama CPUZ Vrbina i CZPUZ Vrbina. Nadalje, MT i TT u međuvremenu su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede (MT dodatno za oštećenje imovine i prijetnju), kojeg su počinili u prisustvu djeteta 12.1.2024. godine. Osuđeni su na zatvorsku kaznu u trajanju od 11 mjeseci, a kazna je zamijenjena radom za opće dobro, kojeg jedan i drugi roditelj odrađuju - majka u udruzi Kas (prema zadnjem izvješću voditelja mjere stručne pomoći majka je prekinula odlaziti u udrugu Kas radi nemogućnosti prijevoza), a otac u Langovom domu u Maloj Gorici. Majka je tom presudom dužna nadoknaditi i štetu oštećenoj osobi radi uništenja osobnih stvari (naočala). Kazneni postupak protiv oca zbog počinjenja kaznenog djela „Povreda djetetovih prava“ na štetu mlt. ŠT nije okončan. Otac ne doprinosi uzdržavanju djeteta sukladno ovršnoj ispravi, te je kod predlagatelja u tijeku postupak radi prisilne naplate. U svrhu preispitivanja izrečene mjere, predlagatelj je prema odredbi članka 163. Obiteljskog zakona (NN 103/15,98/19 ) izradio završno izvješće o djetetu i roditelju sa prijedlogom mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. Za potrebe postupka izrade završenog izvješća provedena je procjena razvojnih rizika. Ista pokazuje da je na strani roditelja prisutna visoka razina rizika, s nizom čimbenika koji se procjenjuju visoko-rizičnima: izostanak materijalne emocionalne, i organizacijske podrške; nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta; izostanak redovitog kontakta između djeteta i jednog roditelja; emocionalne poteškoće i poteškoće u funkcioniranju roditelja kao posljedica visoke izloženosti obiteljskom ili roditeljskom stresu; sumnja na zlouporabu ili ovisnost roditelja o alkoholu ili drogama; nasilni odgojni postupci prema djetetu; neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo razvojne ishode i ponašanja djeteta; nasilni odnosi među roditeljima; neprihvatljivo i rizično ponašanje roditelja; neodgovarajući obrasci i interakcije roditelja; prethodne prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djece; neprimjerene reakcije na mjere, intervencije i stručnjake socijalne skrbi. Na strani mlt. ŠT postoji srednja razina rizika. Ukupna razina rizika u obitelji je visoka. Povratkom u vlastitu obitelj mlt. ŠT bi bili ugroženi život, zdravlje i razvoj te je predlagatelj mišljenja da je opravdano, radi zaštite prava i dobrobiti mlt. ŠT podnijeti prijedlog sudu radi produljenja mjere iz nadležnosti suda: oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi tj. da mlt. dijete ŠT i nadalje bude odlukom suda povjerena i smještena kod druge osobe u ustanovu - Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina. Predlaže se da se roditeljima omogući održavanje osobnih odnosa sa mlt. ŠT, pojedinačno, jednom tjedno u trajanju od jednog sata u ustanovi, pod nadzorom stručne osobe ustanove. Dakle u odnosu na oca predlaže se promjena glede održavanja osobnih odnosa s djetetom u odnosu na aktualnu odluku uzimajući u obzir raniju veću emocionalnu povezanost mlt. ŠT s ocem i činjenicu da mu u kaznenom postupku nisu izrečene mjere opreza prema mlt. ŠT, pa je u interesu djeteta da se emocionalna veza ne prekine. Prijedlog da se osobni odnosi odvijaju uz nadzor stručne osobe ustanove a ne treće osobe zasniva se na činjenici što ni MT ni TT nemaju izrečene zaštitne mjere prema stručnim radnicima ustanove niti prema ustanovi, stručni radnici ustanove poznaju dijete i mogu primijetiti promjene u ponašaju djeteta prije, tijekom i nakon susreta i druženja sa roditeljima.

2. Sud je imenovao rješenjem od 8. kolovoza 2025. mlt. ŠT posebnog skrbnika sukladno čl. 487. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ). U svom očitovanju na prijedlog predlagatelja, posebna skrbnica djeteta ĐTI navela je kako je iz dostavljene materijalne dokumentacije razvidno da je u obitelji prisutna visoka razina rizika, te kako poduzete obiteljsko - pravne mjere nisu polučile pozitivnim rezultatom da bi se dijete moglo vratiti u primarnu obitelji i biti sigurno. Načelno je suglasna s predmetnim prijedlogom, ali svakako predlaže saslušanje stranaka. Ukoliko Sud smatra potrebnim da poseban skrbnik pribavi mišljenje djeteta isti će pribaviti, ali svakako treba uzeti u obzir kronološku dob djeteta, kao i rizike kojem je izloženo u primarnoj obitelji.

3. Protustranke ĐT (MT je dana 23. kolovoza 2025. sklopila brak s VT i preuzela prezime supruga) izjavila je kako se protivi prijedlogu predlagatelja. U svom je iskazu navela kako moli sud da udovolji prijedlogu njene odvjetnice jer smatra da je najbolje za DT da bude s njom, jer joj fali i ona fali njoj. Kćer ju voli i ona voli nju i stoga svaki put plače kada odlazi. Između njih postoji velika povezanost i bliskost i najbolje zna kako se ona osjeća. U potpunosti je opremila kuću za sve što joj je potrebno, njena soba je u potpunosti opremljena. DT želi ići kući i svaki put ju pita kada će to biti. Ona živi za taj dan kada će ići kući. Između njih postoji velika emocionalna vezanost i stoga plače svaki put kada se rastaju pa joj obeća da će to biti uskoro. Kada sjedne u auto nakon njihovog rastanka, od boli plače u autu. Nikada nisu bile tako dugo razdvojene. Poštivati će sva pravila, voditi će ju u vrtić, na liječničke preglede, a za to ima automobil. Moli sud da bude zajedno sa svojim djetetom. Bila je suglasna da se DT smjesti u dom budući nije imala uvjete da ona živi s njom, a HZSR je zahtijevao da ostvari uvjete za dječju sobu. To su bili samo ti uvjeti za smještaj djeteta. Dana 23. kolovoza 2025. udala se za dosadašnjeg izvanbračnog supruga VT i preuzela njegovo prezime. Njenim susretima s djetetom nije bilo nikakvih teškoća, a ono što je navela odgajateljica AT, koja je vršila nadzor nad njenim susretima s djetetom, da se u nekoliko navrata kod nje osjetio miris alkohola je gruba laž. O tome je razgovarala s ravnateljem istog doma na što joj je rečeno da, ukoliko bi to bila istina, posjet je trebao biti iz tog razloga prekinut. To može potvrditi i njen suprug koji ju je u više navrata i vozio na susrete s djetetom. Jednom prilikom također je napomenula kako je dijete pretanko odjeveno, a vani je bilo hladno budući je imala samo na sebi majicu, a bila je potrebna zimska jakna. Odgovoreno joj je od strane iste odgajateljice i to grubo da ju ona odijeva kako bude htjela kada dijete bude kod kuće. Točno je da je išla prijava od strane Ines Zeljug, socijalne radnice u domu i AT protiv supruga radi prijetnje i to se radilo o kaznenoj prijavi. To je također laž, rekla kazala, i to od strane djelatnika doma budući je bila prisutna tom razgovoru i on je napomenuo samo da će ona poduzeti određene mjere, kao što je i podnijela žalbu Ministarstvu socijalne skrbi. Također i djelatnici HZSR PU Petrinja također su širili laži o njoj i kooperirali s domom u Vrbini i sugerirali su o tome što će dom pisati sudu. Ne zna zašto i što svi ti ljudi imaju protiv nje, a sve to potječe od Marice Kajić, socijalne radnice u [adresa]. Do sada nije imala suradnji s PU u [adresa], samo se javila socijalnoj radnici koja će biti nadležna za njen postupak. Ističe kako netrpeljivost djelatnika PU Petrinja seže od njene mladosti od kada joj je oduzeto i prvo dijete. Na susretima s DT ju dijete oslovljava s mama. Djetetu ništa ne govori o djelatnicima doma niti o njezinom ocu budući joj je sud donio odluku da se ne smije ništa pogrešno niti krivo govoriti o drugima, a kada bi ju dijete pitalo za oca rekla joj je da o tome ne smije pričati. Odgajateljica je jednom prilikom pri njihovom susretu napomenula kako dijete ima pravo znati o svom ocu, a budući ju je DT za njega mene pitala, na što rekla je odgajateljici da ne smije o tome pričati budući joj je to zabranjenom odlukom obiteljskog suda. DT voli gledati svoje fotografije kada je bila beba, kako je odrastala, a kada je došla do fotografije sa svojeg krštenja na kojoj je fotografiji i njen otac, pokrije fotografiju rukom okrene glavu i kaže "Ne želim to gledati, ne želim čuti za njega". U odnosu na navode odgajatelja da dijete češće spominje oca ističe kako ju nikada ne pita za oca. Ne govori DT da će uskoro ići kući prilikom njihovih susreta. U domu su samo rekli da je DT bila hospitalizirana jer je povraćala i imala visoku temperaturu, a nisu joj rekli dijagnozu niti joj ikada žele pokazati liječničku dokumentaciju DT. Potpisala je suglasnost za otpust djeteta iz bolnice, ali nije vidjela nikakvu med. dokumentaciju jer joj istu nikada ne žele pokazati. Kada ih to traži kažu joj da sada nemaju vremena ili uvijek nešto izmišljaju. DT ima zdravstvenih problema sa srcem i naručena je u rujnu na još jedan liječnički pregled na kojem će se odlučiti kakva će se operacija obaviti. Za sada nije naručena na operaciju ali se u svakom slučaju to mora riješiti prije polaska u školu. Detalje ne zna jer nema njezinu liječničku dokumentaciju. Posjećuje DT u skladu sa sudskom odlukom, ali smatra da to nije dovoljno, jer to vrijeme brzo prođe. Prilikom održavanja njenih osobnih odnosa s djetetom, DT već prepozna automobil kojim dolazi, vrišti od sreće i trči na vrata. Zagrli ju odmah kada se vide i kada dođe odgajateljica one sadržajno provode to vrijeme. Igraju se, priča joj kako je bilo u vrtiću, pišu slova, ljuljaju se na ljuljačkama, igraju odbojku. Uvijek joj donese voće i slatkiše pa nekada to podijeli s drugom djecom koja im se pridruže. To vrijeme jako brzo prođe i kada mora odlaziti, dijete ju grli i plače pa ju tješi da će brzo doći drugi ponedjeljak kada će doći. Pričaju također i o dežurstvima koja imaju djeca pa tako i DT kada mora očistiti terasu i cipelarnik i to joj se sviđa i ponosno joj pokazuje što je napravila. Kada ju doveze suprug, a DT ga vidi također zagrli i njega i mene, pa i pita kada će s njima ići kući. Ona njega poznaje budući da ga je upoznala od malena i zavoljela ga je pa tako uvijek za njega i pita. Oslovljava ga sa Đ. On također i DT voli. Voli ju više nego njen vlastiti otac. Njen suprug nema vlastite djece, ali empatičan je prema tuđoj djeci. Dostavila je fotografiju sobe koju je opremila za DT. Soba je kompletno opremljena za dijete. Ima kućnog ljubimca psa, rotvajlera starog 2 mjeseca. DT je bila na ljetovanju na moru od 17. srpnja do 24. srpnja u Zaostrogu i ona je često zvala da pita kako je i to od prvog dana kako bi joj čestitala njen rođendan pa tako i kasnije. Svaki put joj je rečeno da je savršeno. Nakon što je vidjela izvješće doma da je bilo problema na ljetovanju, prilikom prve svoje posjete pitala je ZT o tome, na što joj je odgovorila da nije bilo nikakvih problema, da je bilo sve u redu. To se dakle kosi s dostavljenim izvješćem. Smatra da se navode laži. Smatra da su te laži dirigencija od strane djelatnike PU Petrinja. Marica Kajić ju ne voli od 1997. godine kada joj je umro otac. Dom u Vrbini zove svaki dan kako bi se informirala o DT. Rođendan DT proslavili su u domu na način da je donijela tortu i slatkiše, puhalice, fontana svijeće na torti, a koje je ona onda podijelila s drugom djecom. Smatra da treba zabraniti susrete i druženja s ocem jer je on tukao i nju i dijete, a na sam spomen oca dijete počne drhtati, treperiti jer ga se boji. Djelatnici doma su ju jednom upozorili na to dijete vrši veliku nuždu u gaće, a dijete je s time imalo problema dok je bila kod kuće i u svezi s time se obratila voditelju mjere i psihologinji. To je bio razlog jer ju je otac tukao. Pitala je DT da li je istina da ona "kaka u gaće" na što joj je odgovorila da nije. DT je pitala da li bi voljela živjeti s mamom na što joj je odgovorila da želi i da želi ići kući, ali su djelatnice u domu to prezentirale da je počela "kakati u gaće" zbog straha na sam spomen odlaska kući, što nije istina jer jedva to čeka. DT ima govornu manu, nerazumljivo izgovara riječi, a navodno u vrtiću postoji logoped no DT joj ne govori o radu s njim. O tome je pitala djelatnice doma koje su joj odgovorile da se logoped jako dugo čeka. Koliko vidi s DT nitko ništa ne radi vezano za tu govornu manu. Ona je normalna osoba i maksimalno se trudila učiti dijete svemu, a koliko je mogla od oca djeteta. Od njega nije mogla ništa. Smatra da je bila dobar i odgovoran roditelj u mogućnostima koje je imala jer za nju bi sve dala, a zbog njenog oca je bila onemogućena u tome jer je on tukao obje. Smatra da je važno da kao roditelj surađuje s institucijama HZSR, Domom, pedijatrom i sl., ali da to bude isključivo na dobrobit djeteta. Za suradnju je sa svima ali da se dijete njoj vrati kući. Uvijek je bila fer i korektna u suradnji s institucijama, a prema dokumentaciji u spisu se vidi da s njihove strane nije bilo uvijek tako. Kulturno se uvijek odnosila s njima. Informirala se o zdravstvenom stanju djeteta i kod pedijatra i kod psihologa ali nitko od njih joj nije htio dati nikakve podatke s objašnjenjem jer je dijete smješteno u domu i uputom da se obrati domu. Njena suradnja s voditeljicom mjere R, ne zna prezime, je bila do sada dobra ali ne želi više da ta osoba vodi nadzor. Naime, ona ne poštuje njenu kuću, jer kuća nije štala da će u nju obuvena ulaziti, nije se željela izuti, a ponudila joj je natikače. Jučer je bila opet u posjeti kćeri i ističe kako ona ima žarku želju ići s njom kući. Od jutra je ispitivala odgajatelje za nju i od sreće je vrištala kada je došla i potrčala u zagrljaj, a onda ponovno pitala je li sada vrijeme da ide s njom kući i molila da ide kući. Tome je bila prisutna socijalna radnica Ines Zeljug. DT je bila i na moru ovaj mjesec na Pagu u ljetnom kampu i rekla je da joj je bilo jako lijepo, čak je naučila i plivati. Zvala ju je svaki dan, međutim tri dana nije mogla stupiti u kontakt s nikim kako bi saznala o zdravstvenom stanju djeteta s obzirom na streptokok i liječenje antibioticima, tek trećeg dana je dobila informacije porukom na mobitel kada su informacije. Nakon toga zvala je u to vrijeme i razgovarala s odgajateljima, svakog dana u navedeno vrijeme.

4. Protustranka TT očitovao se o prijedlogu predlagatelja navodeći kako je s istim suglasan u cijelosti. u svom je iskazu naveo kako se ne slaže s tim da se DT vrati majci i da živi s majkom jer smatra da ona i dalje pije. Dok su bili u braku ona je odlazila piti u [adresa] i ostavljala DT samu s njim. Onda ga nakon toga zvala da dođe po nju. Smatra da se od tada ništa nije promijenilo. I sada ga je u nekoliko navrata znala zvati telefonom ali uvijek usred noći i onda ga pita šta svi imamo protiv nje. Po glasu čuje da je konzumirala alkohol. Vrlo dobro zna kakva je ona. Smatra da je za dijete bolje da je u ustanovi ili kod neke obitelji, kod bilo koga samo ne kod mame. Ima susjede koji mogu potvrditi kako je ona tukla dijete, a ne on kako je to navela na sudu u [adresa]. Smatra da su navodi stručnih djelatnika iz dostavljenih izvještaja istiniti jer nema mogućnosti da svi oni lažu, a samo majka govori istinu. Protiv majke nema ništa, on se nje riješio, ali misli da je istina sve što piše u izvješćima. Zadnji put je vidio DT **.**.2024. Protiv njega je u tijeku jedan kazneni postupak radi obiteljskog nasilja u obitelji. Tri puta je bio u istražnom zatvoru radi prijave majke djeteta, a zadnji put prije tri mjeseca. S DT je provodio slobodno vrijeme igrajući se, a nije imao puno slobodnog vremena jer je privatno radio. Zna da je DT voljela gledati televiziju i na mobitelu crtane, a voljela se igrati.

5. Izvršen je uvid u ovosudni spis predmeta posl. br. R1 Ob-256/2024 i R1 Ob- 299/2024, digitalne podatke matice rođenih za mlt. dijete, zapisnik stručnog tima, presudu ovog suda posl. br. Kov-506/2024-22, izvješće o općem funkcioniranju korisnika, izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak, službenu bilješku, dodatak izvješću o susretima s majkom, završno izvješće predlagatelja, fotografije, medicinsku dokumentaciju MT, individualni plan skrbi za mlt. DT, ovosudno rješenje posl. br. Kov-143/2025-28, zapisnik ovog suda u predmetu posl. br. Kzd-46/2024-48,

6. Analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je donio odluku kao u izreci.

7. Rješenjem ovog suda posl. br. R1 Ob-299/2024-5 od dana 29. srpnja 2024. produljena je mjera, određena rješenjem ovog suda posl. br. R1 Ob-256/2024-3 od dana 1. srpnja 2024., kojom se mlt. ŠT privremeno povjerava na skrb i smještava u Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina, [adresa], 44000 [adresa], te je određeno da će ista trajati najkasnije do 30. kolovoza 2024.. Roditeljima MT i CT zabranjeno je ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. ŠT.

8. Iz obiteljske procjene predlagatelja za roditelje MT i RT (iz ovosudnog predmeta posl. br. R1 Ob-299/2024) i njihovo zajedničko mlt. dijete ŠT od dana 19. srpnja 2024., koja je sastavljena s ciljem utvrđivanja i analiziranja svih rizičnih čimbenika i okolnosti te prednosti i zaštitnih faktora na razini cijele obitelji, proizlazi kako se do podataka za ovu procjenu došlo na temelju uvida u ranije spise predmeta kojima raspolaže ovaj Područni ured, višekratnim razgovorima s roditeljima, višekratnih terenskih obilazaka i recentna postupanja Područnog ureda. TT i MT u izvanbračnoj su zajednici od 2017. godine. Imaju jedno zajedničko dijete, mlt. ŠT. ŠT je rođena **.**.2019. godine. Prema navodima roditelja, dobrog je zdravstvenog stanja, redovito cijepljena. Uključena je u rad logopeda zbog poteškoća u jezično-govornom razvoju, koje su dosta uočljive prilikom kontakta s djevojčicom. Majka u razgovorima naglašava da provodi kod kuće vježbe s njom prema uputama logopeda te da se primjećuje napredak u Gabrielinom govoru. Djevojčica je u kontaktu sa stručnim djelatnicima jako nedistancirana i „Ijepljiva”. Premda iste ne poznaje, odmah prilazi radnicama, uspostavlja komunikaciju, traži da ju se drži, nosi i grli. Kratko zadržava pažnju, raspršena je i jako teško vodljiva u razgovoru. Prilikom kontakata s djevojčicom bila je vedrog i veselog raspoloženja, emocionalno topla. Primjećuje se da je djevojčica zapuštena u odgojnom smislu, teško vodljiva i teško prati upute, ne poštuje postavljena pravila i granice u ponašanju, a uočavaju se i jezično- govorne poteškoće. U obitelji se provodila mjera stručne pomoći i potpore u periodu od 19.7.2021. do 19.7.2022. Dijete je rođeno kao zdravo. Na redovite liječničke kontrole odlazila je kod pedijatra. Roditeljima je tada određena mjera stručne pomoći i potpore u trajanju od godine dana. Tijekom provođenja mjere stručne pomoći i potpore MT i TT formalno su surađivali, ali protiv svoje volje te su „jedva čekali da mjera istekne i da se nova ne odredi”. Tijekom provođenja mjere nije bilo nikakvih incidenata. U kolovozu 2023. izvršena je ponovna obiteljska procjena godinu dana nakon isteka mjere stručne pomoći i potpore. Tom prilikom izvršene su procjene razvojnih rizika, koja su ukazivale na nisku razinu rizika. Upoznati su da će centar pokrenuti postupak određivanja mjere stručne pomoći i potpore, oko čega su negodovali, ali su se načelno složili. S roditeljima je dogovoreno da će doći na obradu psihologa, međutim istoj se nisu odazvali. Prema dogovoru i terminu kojeg je odredila Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, mlt. ŠT upućena je na obradu multidisciplinarnog tima, prilikom koje nisu potvrđene sumnje o napastovanju mlt. ŠT niti nasilja prema MT. Roditeljima je na temelju procjene cjelokupne situacije i svih faktora određena mjera stručne pomoći i potpore u trajanju od godine dana, kroz koju je bilo predvíđeno da se radi na područjima odgoja djeteta (postavljanje granica i pravila, usvajanje autoritativnog odgojnog stila, uvođenje strukture i rutine u svakodnevno funkcioniranje djeteta, provođenje vremena primjereno dobi djeteta, razumijevanje roditeljskih odgovornosti) i specifičnim poteškoćama roditelja (rješavanje nesporazuma na nenasilan način, apstinencija od alkohola kod majke, upravljanje neugodnim emocijama i samokontrola), te da se generalno prati situacija u obitelji, dinamika odnosa roditelja i Gabrielin razvoj. Suradnja s voditeljem mjere bila je promjenjive prirode. Formalno su izražavali spremnost za uvažavanje savjeta i sugestija, ali je prava suradnja izostajala te su oba roditelja bila skloni tražiti prostor za manipulaciju u odnosu na voditelja mjere. Dana 10.4.2024. u Područni ured samoinicijativno dolazi MT. MT u razgovoru navodi da je napustila izvanbračnu zajednicu i došla živjeti u svoj stan u [adresa], a da je mlt. ŠT ostala s ocem u [adresa]. S obzirom da je od strane PU Petrinja prethodno proslijeđena prijava sumnje na nasilje u obitelji od strane RT na štetu mlt. ŠT i MT, stručni tim procijenio je da je potrebno izreći žurnu mjeru izdvajanja djeteta iz obitelji. Dijete je privremeno povjereno udomiteljskoj obitelji OT u [adresa], a 21.6.2024. premještena je u Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak. Tijekom provođenja postupka, procjena sigurnosti pokazala je da dijete u primarnoj obitelji nije sigurno. Uočene su sljedeće prijetnje sigurnosti djeteta: strogi odgojni postupci uz korištenje sile u odgoju, izlaganje djeteta alkoholu, neadekvatna skrb o psihičkom zdravlju djeteta (odnosno emocionalnoj dobrobiti djeteta), aktualni sukob roditelja koji je jakog intenziteta te roditelji ne štite dijete od posljedica sukoba, postoji trenutačna kriza koja u kombinaciji s prethodno dostupnim podacima da su roditelji bili ugrožavajući po dijete ukazuje da je sigurnost djeteta neposredno ugrožena. Pri tome, u obzir se uzimaju i ostali čimbenici značajni za analizu situacije, a za koje se procjenjuje da su ugrožavajući i pridonose ranjivosti djeteta: niska kronološka dob djeteta, nedostupnost socijalne mreže (ne postoji druga osoba spremna zaštititi dijete), teškoće u razvoju djeteta, težak temperament djeteta, ovisnosti i druge teže psihijatrijske bolesti kod roditelja (majčin alkoholizam, sklonost skitnji i povijest kriminogenog ponašanja). Dodatno, sačinjena je procjena razvojnih rizika koja je sugerirala da na strani roditelja i mlt. ŠT postoji visoka razina rizika. Područni ured Petrinja radi takvih utvrđenih rizika te ugroze dobrobiti i sigurnosti predlagao je privremeno povjeravanje djeteta ustanovi socijalne skrbi i zabranu kontakata. Općinski sud u Sisku - Stalna služba u Petrinji dana 1.7.2024. donio je rješenje kojim se mlt. ŠT privremeno povjerava na skrb i smještava u Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina u [adresa], a roditeljima je zabranjeno ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. ŠT. Dana 18.7.2024. Područni ured Petrinja zaprimio je obavijest da je CT ukinut istražni pritvor te je pušten na slobodu. Određene su mu mjere opreza u odnosu na MT, i to zabrana približavanja na udaljenost manju od 100 m i zabrana uspostavljanja ili održavanja izravne ili neizravne veze. Obitelj MT i RT, njihov stil života (sklonost kriminalnim radnjama, zloraba alkohola) te nestabilni i konfliktni partnerski odnosi duže su vrijeme poznati Područnom uredu, radi čega je roditeljima i određena mjera stručne pomoći i potpore. Evidentno je da niti on niti MT nemaju dostatne i prikladne zaštitne sposobnosti da zaštite ŠT, što se naposljetku ogleda i u ovoj novoj situaciji. MT nema adekvatne roditeljske vještine i kapacitete za preuzimanje samostalne i cjelovite brige o ŠT. MT ima povijest činjenja kaznenih djela, postoji opravdana sumnja da je sklona zlorabi alkohola, ima neodgovarajući stil života. Također nema adekvatan uvid u emocionalne i razvojne potrebe mlt. ŠT, što se očituje i u svjesnom manipuliranju informacijama o fizičkom i seksualnom nasilju oca prema djetetu. Svi uočeni ugrožavajući čimbenici kao što su: nedostatne roditeljske vještine, nestabilna obiteljska dinamika, nedostatak strukture i granica, pretjerana permisivnost u odgoju, bazično neprepoznavanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta i neodgovaranje na iste, izlaganje djeteta međusobnom nasilju i kontinuiranim manipulacijama između RT i MT, ugrožavaju Gabrielinu dobrobit, a druge do sada poduzete mjere nisu dale učinka te roditelji nadalje ponavljaju ista rizična i ugrožavajuća ponašanja. Uzimajući u obzir sve navedene informacije (prethodna postupanja, poduzete mjere, aktualna događanja, procjenu razvojnih rizika mlt. djeteta koje sugeriraju visoku razinu razvojnog rizika) procjenjuje se da mlt. ŠT i nadalje treba biti izdvojena iz obitelji kako bi se otklonili i umanjili rizici za dijete i zaštitila njezina dobrobit i sigurnost. Sukladno tome, predlaže se da se u odnosu na roditelje RT i MT odredi mjera oduzimanja prava na stanovanje s mlt. djetetom, te da se mlt. ŠT povjeri na svakodnevnu skrb Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak. Nadalje, predlaže se roditeljima RT i MT zabraniti susrete i druženja s mlt. ŠT, radi otklanjanja mogućnosti daljnje manipulacije djetetom i ugrožavanja njezinog emocionalnog i psihosocijalnog razvoja.

9. Protustranka MT je u postupku koji se vodio u predmetu R1 Ob- 299/2024 bila suglasna s prijedlogom predlagatelja za oduzimanje prava na stanovanje s djetetom samo privremeno dok ne ostvari adekvatne stambene uvjete za život s djetetom.

10. Iz završnog izvješća predlagatelja od dana 14. srpnja 2025. proizlazi kako se temelji na podacima dobivenima iz postojeće dokumentacije Područnog ureda [adresa] o dosadašnjim postupanjima u obitelji, terenskih obilazaka te višekratnih razgovora s roditeljima, uvidu u izvješća voditelja mjere stručne pomoći i potpore koja je izrečena roditeljima, uvidu u izvješće o funkcioniranju djeteta ŠT u CPUZ Vrbina. Centar je imao postupanja u odnosu na izvanbračne partnere dok je ŠT bila niže kronološke dobi. MT je sporadično prijavljivala incidente nasilja, bilo je međusobnog nasilja, a postojala je sumnja da su u tim prilikama roditelji bili pod utjecajem alkohola. U obitelji se provodila mjera stručne pomoći i potpore u periodu od 19.7.2021.do 19.7.2022. Tijekom provođenja mjere stručne pomoći i potpore MT i TT formalno su surađivali, ali protiv svoje volje te su „jedva čekali da mjera istekne i da se nova ne odredi". Tijekom provođenja mjere nije bilo nikakvih incidenata. Nakon provedene izvršene su procjene razvojnih rizika, koja je bila niska te su roditelji suglasno iskazivali da su odnosi dobri, da nema nasilja i alkoholizma. U kolovozu 2023. izvršena je ponovna obiteljska procjena godinu dana nakon isteka mjere stručne pomoći i potpore. Tom prilikom izvršene su procjene razvojnih rizika, koja su ukazivale na nisku razinu rizika. Oboje roditelja iskazivalo je u razgovoru i na zapisnik da su njihovi međusobni odnosi dobri, da nema nasilja ni alkoholizma. Roditeljima je, u svijetlu svih događaja i prisutnog niza rizičnih čimbenika, određena mjera stručne pomoći i potpore s početkom 1.3.2024. U tom periodu MT je nekoliko puta napuštala obiteljsku zajednicu i vraćala se natrag. Od voditelja mjere stručne pomoći i potpore ovaj PU dobio je 14.06.2024. izvanredno izviješće da je mlt. ŠT izložena fizičkom nasilju od strane oca. Isto je proslijeđeno policiji. Dana **.**.2024. MT je samoinicijativno pristupila u PP Petrinja i prijavila KT za fizičko i seksualno nasilje prema njoj. Ishod toga je da je RT određen jednomjesečni istražni zatvor. Majka MT nema roditeljskih kapaciteta i vještina, sklona je prekomjernoj konzumaciji alkohola, ranije je činila kaznenih djela, za što je bila i osuđivana na zatvorske kazne (kasnije rehabilitirana), bila je sklona manifestiranju agresivnih oblika ponašanja, druženjima s osobama također sklonim prekomjernoj konzumaciji alkohola i činjenju kaznenih djela. Sve ovo dovelo je do procjene da mlt. ŠT nije sigurna u obitelji roditelja, te je potrebno donijeti žurnu mjeru izdvajanja i smještaja mlt. djeteta, a što je isti dan realizirano u obitelji udomiteljice OT radi nedostatka smještajnih kapaciteta kod drugih pružatelja, ali je mlt. ŠT dana 21.6.2024. premještena iz udomiteljske obitelji u Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina u [adresa]. Ocu CT od 17.6.2024. određen je bio istražni zatvor koji mu je istekao 17.7.2024. Međutim, tada je pušten, te je ponovno pritvoren 22.7.2024. na rok od 30 dana, radi kršenja mjera opreza u odnosu na MT, TT je u pritvoru ostao do polovice siječnja 2025. Nakon toga kratko je bio na slobodi, ovaj PU dana 28.2.2025. dobiva informacije da se TT ponovno nalazi u pritvoru je ponovno prijetio MT i njezinom partneru, a dana **.**.2025. TT pristupio je u ovaj PU rada davanja izjave i ovom predmetu. Radi kršenja mjera opreza, od strane i ustrajanju na manifestiranju nasilničkog ponašanja CT je od strane ovog Područnog ureda izrečena mjera pisanog upozorenja na pogreške i propuste u roditeljskoj skrbi dana 10.4.2025. U međuvremenu, MT je samoinicijativno kontaktirala RT i odlazila k njemu u [adresa], kako navodi da bi uzela stvari od mlt. ŠT (odjeću, inhalator), a što joj je TT sve dao, a nakon toga gaje ponovno prijavila. U svim tim Smiljinim odlukama, ona je većoj mjeri fokusirana na sebe i svoje potrebe, interes i potrebe mlt. djeteta sujoj sporedne. Nije nikada sa sobom povela mlt. ŠT, niti na tome inzistirala, svi ti njezini odlasci uvjetovani su njezinim provodima, pijančevanjem, tulumarenjem te je i sama tada procjenjivala da je ŠT bolje da ostane s ocem u sigurnom obiteljskom okruženju. U prilog tome govori i sadašnja situacija, MT je odmah ili ubrzo nakon napuštanja i prijave RT stupila u novu ljubavnu zajednicu, promijenila mjesto stanovanja, te zajedno s njim sada opstruira provođenje mjere te ima saveznika u "borbi sa institucijama” . Dok su MT i TT živjeli zajedno, MT je formalno brinula o djetetu, kuhala, održavala higijenu stambenog prostora, odvodila dijete liječniku, ali pravi i kvalitetni odgojni utjecaji majke prema djetetu se ne vide. Mlt. ŠT je u većoj mjeri bila odgojno zapuštena, nedistancirana, nije reagirala na zabrane i postavljanje granica, nema pažnje niti koncentracije, za sve pokazuje kratkoročan interes. Ne uočava se dublja emocionalna povezanost majke i djeteta. Za razliku od majke otac je još rigidniji i stroži, ali on sa ŠT ima uzajamnu bliskost i dijete u većoj mjeri reagira na njegove upute. MT je zasnovala novu partnersku zajednicu VT s kojem živi u [adresa]. Na temelju izvješća voditelja mjere, vidljivo je da je ponašanje majke promjenjivo i nestabilno, te su „dobre faze” kratkotrajne. Nadalje, majka je u principu pseudosuradljiva, sklona manipulacijama. Doznaje se i da su odnosi između VT i MT povremeno napeti, da je partner svadljive i temperamentne naravi, a da su stambeni uvjeti donekle adekvatni ali je prostor Često zadimljen i neprozračen. U odnosu na stručni tim, MT je u posljednjem razgovoru, u kojem je upoznata s produljenjem mjere stručne pomoći i potpore, bila nesuradljiva, opozicionalna, potpuno nevodljiva. Smatrala je da joj mjera uopće nije potrebna. Pismenim putem pozivana je u ovaj Područni ured na psihologijsku obradu upravo za potrebe ovog postupka, međutim istoj se nije odazvala iako je uredno zaprimila poziv. MT se telefonskim putem javila u Područni ured raspitujući se o tome zašto je potrebna psihologijska obrada, bila je neuljudna i opozicionalna, te je pitala „jeste vi iznad psihijatra”. Navodi da je uključena u psihijatrijski tretman i da je sve u potpunom redu. Upitana da donese nalaze koje možemo priložiti za mišljenje, MT govori „zašto da vam donesem, da vi možete nadodati svoje laži”. Navodi da se neće odazvati pozivu jer odrađuje rad za opće dobro u Udruzi Kas u [adresa], te da joj nadređeni neće dozvoliti izostanak, makar to bio služeni poziv. Stekao se dojam da se MT ne želi odazvati, te da smišlja izgovore kako to ne bi morala realizirati. Za potrebe postupka u Područni ured pozvan je VT, njen sadašnji partner, kako bi se stekao uvid u njegovo funkcioniranje, mišljenje i stavove, s obzirom da su informacije o njemu dostupne samo iz izvješća voditelja mjere. VT se odazvao pozivu. U razgovoru s njime, isti nekritično hvali MT i prezentira njihov partnerski odnos kao idiličan i savršen („ne bih bio s njom da me ona u potpunosti ne zadovoljava”, „ne bi toliko bili Skupa da se ne slažemo” cit.). To nije potpuno u skladu s dojmom dobivenim od voditelja mjere stručne pomoći i potpore, iz čijih se izvješća iščitava da je VT sklon kontrolirati MT, daje impulzivan i lako se razljuti. Navodi da je MT upoznao 2006. godine, a RT je upoznao u bolnici kada je MT bila trudna. Od tada je u nekoliko navrata dolazio kod njih i pomagao im je u uređenju kuće. Partnerski odnos zasnovali su u srpnju 2024. (ubrzo nakon što je MT napustila RT). VT za sebe navodi da je čestit, vrijedan i temperamentan čovjek koji brani svoje stavove. Negira da itko od njih dvoje konzumira alkohol, negira da je ikada bio prekršajno ili kameno prijavljivan. Smatra da ima dobru kontrolu nad MT te da ona, sad kad je s njime, ne pije (tako je govorio i TT dok su bili u dobrim odnosima). Financijski i stambeno je situiran, misli da bi ŠT trebala doći živjeti kod MT jer ima svoju sobu i sređene uvjete. Fokusiran je upravo na te materijalne komponente dok izostaje uvid u potrebne roditeljske kompetencije za brigu o djetetu. Iz izvješća o djetetu iščitava se da se mlt. ŠT jako dobro adaptirala na uvjete i pravila života u ustanovi. Uključena je u vrtić koji rado pohađa. Kroz sustavan rad i pružanje adekvatne podrške djetetu, ŠT je pokazala značajne pozitivne pomake u socijalnim vještinama, emocionalnoj regulaciji, uključivanje u društvo vršnjaka te je sveukupno ponašanje bliže onom ponašanju koje je u skladu s kronološkom dobi (a u odnosu na njeno funkcioniranje opisano ranije, tijekom života s roditeljima). DT ima dijagnosticirane elemente ADHD-a, uključena je u redovito psihološko i psihijatrijsko praćenje. Redovito obavlja kontrolne preglede za postojeće zdravstvene probleme (gastrointestinalne teškoće, srčana mana). Nadalje, iz izvješća Centra za pružanje usluga u zajednici vidljivo je da je majka redovito dolazila na termine susreta s djetetom u ustanovu. Susreti se odvijaju uglavnom ponedjeljkom nakon što se ŠT vrati iz vrtića, u trajanju od 60 minuta. Iz izvješća se iščitava da su reakcije djeteta na majku varirale - u početku je spominjala samo oca, a s majkom kontinuirano otežano uspostavlja spontani kontakt i bila je u otporu spram fizičkog kontakta s majkom. Majka je bila sklona manipulativnim ponašanjima, npr. inzistirala je na fotografiranju prilikom svakog susreta, te na spomen oca ŠT je govorila da je on zločest i da je tukao mamu šibom. ŠT je zahtjevno dijete i ima svoje specifičnosti radi kojih joj je potrebna struktura i pravila, ustrajnost u korektivnim intervencijama, podrška i emocionalna toplina, kako bi se optimalno podržao njen pravilan rast i razvoj, a ti elementi izostaju kod majke. Na temelju dosadašnjih interakcija s majkom i podataka iz izvješća o djetetu, dojam je da je majka samo formalno i površno usmjerena na ŠT, da se može reći da je „dobila dijete”. Dojam je i da je više fokusirana na ostavljanje dobrog dojma prema stručnim radnicima te ostalim dionicima postupaka (npr. prilaganje svih fotografija sudu) nego na stvarno i autentično obavljanje roditeljske uloge. Kod majke izostaje adekvatna emocionalna toplina spram djeteta te je smanjenog kapaciteta za empatičko razumijevanje djeteta (što se ogleda u ocrnjivanju oca pred djetetom, nestabilnim ponašanjem i frustracijom kada dijete ne reagira kako ona očekuje vidljivo u bilješci CPUZ Vrbina). Potrebno je napomenuti da je suradnja majke s djelatnicima ustanove bila dobra dok njihovo izvješće nije dostavljeno Sudu u postupku kojim je majka tražila povratak mlt. ŠT k njoj u obitelj. Od tada suradnja s majkom je narušena. Isto tako i majčino ponašanje prema mlt. ŠT, jer su se njezini kontakti s djetetom sveli na opterećivanje djeteta da će ići k njoj živjeti kod nje i njezinog partnera, pokazivanjem fotografija sobe, a uslijed toga, kod ŠT se ponovno se pojavila enkopreza, koja je ponovno prestala kada je majka savjetovana da djetetu nadalje ne govori da će ići kući, i ne opterećuje je nepotrebnim sadržajima. Prateći izvješća voditelja mjere, zaključuje se da roditelji nisu uvelike promijenili svoje ponašanje, suradnja oca s voditeljicom mjere je neredovita, s majkom redovita, ali majka ne ustraje na promjeni ponašanja, nego u prvi plan ističe svoje sadašnje životne prilike, stambeni prostor i želju da se mlt. ŠT što prije k njoj vrati, a što sve nije bit i suština problema. Oba roditelja u međuvremenu su pravomoćno presuđeni za kameno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede (MT dodatno za oštećenje imovine i prijetnju), kojeg su počinili u prisustvu djeteta 12.1.2024. godine. Osuđeni su na zatvorsku kamu u trajanju od 11 mjeseci, a kama je zamijenjena radom za opće dobro, kojeg jedan i drugi roditelj odrađuju - majka u udruzi Kas (prema zadnjem izvješću voditelja mjere stručne pomoći majka je prekinula odlaziti u udrugu Kas radi nemogućnosti prijevoza), a otac u Langovom domu u Maloj Gorici. Majka je tom presudom dužna nadoknaditi i štetu oštećenoj osobi radi uništenja osobnih stvari (naočala). U proteklih godinu dana mlt. ŠT bili su zabranjeni kontakti s ocem, jer se isti u vrijeme donošenja tadašnje odluke nalazio u istražnom zatvoru, a protiv njega je u tijeku kameni postupak za povredu djetetovih prava. Za potrebe ovog postupka provedena je procjena razvojnih rizika. Ista pokazuje da je na strani roditelja prisutna visoka razina rizika, s nizom čimbenika koji se procjenjuju visoko-rizičnima: izostanak materijalne emocionalne, i organizacijske podrške; nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta; izostanak redovitog kontakta između djeteta i jednog roditelja; emocionalne poteškoće i poteškoće u funkcioniranju roditelja kao posljedica visoke izloženosti obiteljskom ili roditeljskom stresu; sumnja na zlouporabu ili ovisnost roditelja o alkoholu ili drogama; nasilni odgojni postupci prema djetetu; neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo razvojne ishode i ponašanja djeteta; nasilni odnosi medu roditeljima; neprihvatljivo i rizično ponašanje roditelja; neodgovarajući obrasci i interakcije roditelja; prethodne prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djece; neprimjerene reakcije na mjere, intervencije i stručnjake socijalne skrbi. Na strani mlt. ŠT postoji srednja razina rizika. Ukupna razina rizika u obitelji je visoka. S obzirom na sve ranije navedeno, mišljenja je da je nadalje potrebno predlagati oduzimanje prava na stanovanje majci MT i ocu CT, na daljnji rok od godinu dana. Za mlt. ŠT predlaže se daljnje povjeravanje Centru za pružanje usluga u zajednici Vrbina u Sisak. Predlaže da se susreti i druženja majke i djeteta odvijaju kao do sada, jedan sat tjedno pod nadzorom stručne osobe. Uzimajući u obzir raniju veću emocionalnu povezanost mlt. ŠT s ocem, koji je u vrijeme donošenja prve odluke o oduzimanju prava na stanovanje bio u istražnom zatvoru, i činjenicu da isti do sada nije pravomoćno osuđen za kamena djela na štetu djeteta, a nisu mu u odnosu na mlt. ŠT određene mjere opreza zabrane prilaska, mišljenja je da je i ocu potrebno odrediti održavanje osobnih odnosa u vidu susreta i druženja jedan sat tjedno u ustanovi pod nadzorom stručne osobe. Za oca i majku susreti i druženja trebaju biti u različite dane jer otac i nadalje ima određene mjere opreza prema majci.

11. Iz izvješća Centra za pružanje suluga u zajednici Vrbina Sisak od dana 20. svibnja 2025. proizlazi da je mlt ŠT smještena u ovu ustanovu od 20. lipnja 2024.g. Trenutno se nalazi u institucionalnoj skrbi u sigurnom i podržavajućem okruženju koje omogućava praćenje njezina razvoja i zaštitu njezinih prava i dobrobiti. Djevojčica se u svakodnevnim situacijama doima nasmijano, vedro i otvoreno. Pokazuje visok stupanj socijalne pristupačnosti, uključujući i ponašanja koja ukazuju na nedostatak uobičajene socijalne distance. Lako se veže za odrasle osobe, pokazuje potrebu za fizičkom blizinom i pažnjom, što se može tumačiti kao posljedica ranijih nesigurnih oblika privrženosti. ŠT pohađa redovni Dječji vrtić Sisak Stari - Objekt Različak, u neposrednoj blizini ustanove gdje se rado uključuje u grupne aktivnosti. Najviše preferira igre visoke intenzivne aktivnosti (npr. nogomet. Ijuljanje), što odgovara njezinoj izraženoj motoričkoj potrebi za kretanjem i velikoj količini energiji. U vrtićkom okruženju ponekad su prisutne teškoće u poštivanju pravila skupine i zadržavanju pažnje, osobito u strukturiranim aktivnostima. Odgojiteljice redovno surađuju s našim odgojnim i stručnim osobljem te se uz zajedničke napore radi na otklanjanju nepoželjnih oblika ponašanja. Mlt. ŠT ima dijagnosticirane elemente ADHD-a te je redovito uključena u psihološko i psihijatrijsko praćenje. Suradnja s vanjskim stručnjacima je redovita, a terapijski postupci se prilagođavaju njezinim razvojnim potrebama. Osim ovih poteškoća, kod mlt. ŠT prilikom dolaska u ustanovu, bilo je potrebno obaviti i gastroinstentinalne preglede u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu na kojima su uočene promjene u radu gušterače u listopadu 2024.g. Kontrolni UZV pregled je 22. svibnja 2025.g. no ponovljeni kontrolni nalazi krvi i stolice su sada uredni te očekuju uredne nalaze i poboljšano stanje nego što je bilo priliko dolaska u ustanovu. Također, zbog urođene srčane mane biti će potrebna operacija te su naručeni u rujnu ove godine na predoperativni pregled za u Klinici dječje bolesti u Zagrebu. Iz razgovora sa liječnicima, razvidno je da će biti potrebna kvalitetna skrb o djetetu nakon operacije te izuzetno ozbiljan pristup skrbi o općem zdravstvenom Stanju što uključuje i kvalitetnu prehranu i život bez izlaganja stresu, nestabilnoj i ugrožavąiućoj sredini u kojoj će odrastati. U početku je mlt ŠT stalno spominjala tatu, referirala se na njega kroz razna sjećanja u situacijama u kojima se našla kroz boravak u instituciji. Gotovo cijelo ljeto 2024.g. spominjala je samo oca. Govorila bi da nema majku te da živi s ocem. To je rekla i u pedagoškoj službi u vrtiću prilikom upisa u isti. Također, igrala se pozivanja tate na način da je uzimala neispravni fiksni telefon i zvala tatu i pričala s njim. Uzimala je i mobitele odgojnog osoblja i pokušavala nazvati tatu. Bila je tužna kada bi joj pojašnjavali da ga ne može nazvati i tražila bliski fizički kontakt i utjehu stručnog osoblja. Kontakt s majkom odvija se jednom tjedno, uz stručni nadzor, u prostoru ustanove. Susreti se obično odvijaju ponedjeljkom nakon Gabrielinog dolaska iz vrtića koji pohađa redovno. Nakon prvih nekoliko susreta ŠT bi plakala i govorila "hoće li mama opet doći", smirila bi se uz nekog od stručnog osoblja kroz vrlo kratko vrijeme. Majka pokazuje interes za kontakt, a susreti se za sada odvijaju u skladu s planiranim protokolom uz prisutnost stručne osobe. Kvaliteta odnosa se promatra i procjenjuje kontinuirano. Susret traje jedan sat i s obzirom na smjenski rad u ustanovi, uvijek se izmjenjuje osoba koja provodi nadzor. Svi stručni radnici dostavili su svoje službene bilješke sa susreta i osim opisa aktivnosti svaka bilješka sadrži komponentu opisa odnosa majke i djeteta te njihovog ponašanja i komunikacije. Tijekom prvih susreta, ŠT je djelovala zbunjeno i pokazivala izrazitu suzdržanost. Nevoljko se odvajala od stručne osobe i tek nakon više od pola sata samostalno i s oklijevanjem pristupala majci. Majka je više puta inicirala fizički kontakt, ali ga je ŠT prihvaćala nesigurno i s vidljivim otporom. Dijete nije pokazivalo znakove prepoznavanja majke kao bliske osobe, niti je koristila naziv "mama", već ju je oslovljavala kao "teta", "odg” ili "odg-mama". Riječ skraćenica odg se odnosi na odgojiteljica. To je kratica kojom se korisnici obraćaju odgojnom osoblju. Naknadno je ŠT je počela pokazivati nešto veću otvorenost - fizički kontakt i zagrljaji bili su prisutni, ali i dalje oslovljava majku zamjenicama poput „odg" i "teta", što majka pokušavala ispraviti. Majka je više puta pokušala potaknuti zajedničku igru, ali je stručna osoba morala intervenirati kako bi se igra započela, a aktivnosti su se odvijale uz osmišljavanje vremena stručne osobe koja je nadzirala susret. ŠT nije spontano uključivala majku u aktivnosti, no ipak je pokazivala interes za sadržaje koje bi mogli zajedno raditi u budućnosti. Na kraju susreta ŠT i majka se zagrle, a ŠT uvijek postavlja pitanje kada će ponovno dobiti slatkiše što nam je ukazivalo na potrebu saznanja da li će opet doći. Dugo vremena (tjednima) mlt. ŠT nije bila sigurna hoće li majka doći i ispitivala bi kroz tjedan kada je ponedjeljak i da li će mama doći. Navodi bilješku socijalne pedagoginje - odgojiteljice u cijelosti kako bi se stekao dojam o susretima. Tijekom cijelog susreta igrao se Čovječe ne ljuti se, na kraju majka traži da se njih dvije fotografira njezinim mobitelom. Prilikom svakog susreta mama bi obavezno tražila da se njihovi zajednički trenuci obilježe fotografijama. Fotografirali bi maminim mobitelom, a ŠT bi često pregledavala slike s prošlih susreta. ŠT zna često zagrliti i poljubiti mamu, ali to nije njen pokazatelj privrženosti i bliskosti jer tako grli i nepoznate osobe tako da se ne vidi razlika između stranca i majke. Isto tako, ŠT često spominje koliko joj nedostaje njezin otac i njezin pas te prilikom nedavnog odlaženja u vrtić na putu izjavila je ljutito kako ne želi mamu nego tatu, da joj jako nedostaje. No, tijekom susreta kada je spomenula oca pred majkom, majka nje izjavila kako je tata zločest te kako je on tukao mamu šibom, tako da ŠT nakon toga ponekad kaže i da bi tatu tukla jer je on tukao i mamu. Majku uvijek korigiraju u tim pokušajima manipulacije i razgovora o temama koje nisu prilagođene na njen kronološki i intelektualni status. Mama bi između susreta zvala obično 2 puta tjedno, komunikacija bi uvijek išla istim obrascem, predstavila bi se, informirala bi se o ŠT, o vrtiću, o zdravstvenom stanju, te bi na kraju poručila da ju pozdrave i izljube u njeno ime. Uvidom u dosadašnji tijek smještaja malodobne ŠT u ustanovu te temeljem kontinuiranog praćenja njezina emocionalnog i razvojno-ponašajnog funkcioniranja, daju slijedeće stručno mišljenje: mlt ŠT je tijekom proteklog razdoblja pokazalo značajne pomake u emocionalnoj stabilnosti, socijalnoj interakciji i usvajanju razvojno prikladnih obrazaca ponašanja. ŠT sve učestalije pokazuje sposobnosti samoregulacije, uspostavlja adekvatnije odnose s odraslim osobama od povjerenja, uključuje se u vršnjačke aktivnosti te se njezino ponašanje u sve većoj mjeri usklađuje s kronološkom dobi. U ustanovi je djetetu omogućeno stabilno, strukturirano i emocionalno podržavajuće okruženje, unutar kojeg se ostvaruje kontinuitet skrbi, predvidljivost svakodnevnih aktivnosti te sigurnost potrebna za daljnji napredak u razvoju. Unatoč postojanju redovitih susreta s majkom, koji kod djeteta i dalje izazivaju emocionalne reakcije i kratkotrajne regresije (npr. Enkopreza nakon što je majka prišapnula da će ići živjeti kod nje), ŠT se sada značajno brže stabilizira te ponovno uspostavlja uobičajeno ponašanje. Navedeno upućuje na povećanu emocionalnu otpornost djeteta, ali i na činjenicu da bi prerano izmještanje iz ustanove moglo rezultirati destabilizacijom i narušavanjem dosad postignutog napretka. ŠT pokazuje sposobnosti socijalne interakcije i emocionalne topline, ali i indikatore nesigurne privrženosti i neurorazvojnih teškoća. Potrebno je nastavili s multidisciplinarnim praćenjem i osigurati strukturirano okruženje koje pruža stabilnost, dosljednost i emocionalnu sigurnost. Kao naročito važno napominju da se nakon što je majka MT rekla mlt. ŠT da ide živjeti kod nje ponovno kod djeteta pojavila enkopreza koja je trajala dva tjedna. Nakon drugog susreta povezali su da je dijete uznemireno pričom o životu s majkom, fotografijama sobe. Majku su upozorili da na sljedećem susretu više o tim stvarima ne govori i kod djeteta se kroz pet - šest dana povukla enkopreza. Majka je poštovala njihovo traženje no ostala ponašanja su ostala ista. S obzirom na sve navedeno, smatraju da je u najboljem interesu djeteta da i nadalje ostane povjereno na smještaj u ustanovu, kako bi se osigurala daljnja emocionalna, socijalna i razvojna podrška te omogućilo formiranje stabilnih obrazaca privrženosti, identiteta i ponašanja. Preporučuje se nastavak stručnog rada na razvoju emocionalne regulacije, socijalnih vještina i jačanju osjećaja sigurnosti. Kontakti s majkom a trebaju ostati pod stručnim nadzorom te ukoliko se oca oslobodi optužbi za zlostavljanje, predlažemo jednom mjesečno omogućiti kontakt i s njim također pod nadzorom. S obzirom na majčin otpor koji se pojavio prema stručnom osoblju nakon spomenutog ročišta, predlažu da se imenuje vanjski suradnik za nadzor kontakata majke i eventualno oca sa ŠT. Kao sastavni dio izvješća prilažu Službenu bilješku sa susreta odgojiteljice AT.

12. Iz dodatka izvješću Centra za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak od dana 27. svibnja 2025. proizlazi kako, u okviru redovitih susreta djeteta mlt ŠT s majkom MT koji se odvijaju pod nadzorom stručnih osoba ustanove, napominju da majka tijekom susreta u trajanju od 60 minuta učestalo inzistira na fotografiranju trenutačnih nasmijanih situacija s djetetom. Navedene fotografije potom se prilažu za sudsko ročište u kojem majka traži ukidanje mjere. Po njihovoj pretpostavci kao dokaz kvalitetnog odnosa i spremnosti na preuzimanje roditeljske skrbi. Ovim putem jasno ističu da takva vrsta dokumentacije nije relevantna niti dostatna za procjenu roditeljske spremnosti. Trenutni osmijeh djeteta zabilježen na fotografiji ne predstavlja vjerodostojan ni objektivan pokazatelj emocionalne povezanosti, stabilnosti odnosa niti roditeljske kompetencije. Procjena spremnosti roditelja na preuzimanje skrbi o djetetu temelji se na cjelovitoj stručnoj procjeni koja uključuje kontinuirano promatranje interakcije roditelja i djeteta, emocionalnu dostupnost, postojanost u ponašanju, poštivanje potreba i ritma djeteta te spremnost na suradnju sa stručnim osobama. U konkretnom slučaju, unatoč ostvarivanju susreta, fokus majke na vanjske dojmove poput fotografija umanjuje prostor za spontanu i djetetom vodenu interakciju te ne doprinosi izgradnji odnosa temeljenog na povjerenju i emocionalnoj sigurnosti.

13. Iz službene bilješke odgajateljice AT od dana 12. svibnja 2025. proizlazi kako se dana 12.5.2025. godine održao susret i druženje majke MT i ŠT. Majka je došla u pratnji izvanbračnog partnera prije vremena te su sjedili na ivičnjaku ispred kuće i konzumirali nikotinske proizvode. MT je odmah po dolasku vrlo arogantnim i napadačkim tonom kritizirala Gabrielino bivanje u dvorištu smatrajući da je prelagano obučena, a vani puše vjetar. Budući je vani 16 stupnjeva, DT je u debljoj dukserici s kapuljačom u igri, a po nedavnom dolasku iz vrtića, te je MT objasnila kako je DT, naprotiv, adekvatno odjevena, a u skladu s vremenskim prilikama i činjenicom da je u igri aktivna, stalno u pokretu, trčanju s drugim korisnicima te joj nije hladno, naprotiv. Majku MT je konfrontirala s činjenicom da nije umjesno kritizirati te ofenzivno napadati u prisutnosti djeteta autoritete koji su njoj važne osobe u njezinu životu, misleći na odgajatelje i ostalo osoblje, jer pri tome unosi nemir i nesigurnost djetetu što se može negativno odraziti na njezino stvaranje slike o sebi. Primjećuje kako je MT promjenjiva raspoloženja u kontaktu, čas agresivna, čas razdragana u odnosu na ŠT. U više navrata je u neposrednoj blizini Smilje osjetila zadah alkoholnog pića. Naime, nakon što je ofenzivno nastupila prema osoblju ustanove na isti način je naredbodavno te „s visoka" nastojala postići iracionalni autoritet nad ŠT te nametnuti svoju volju, a nakon što ŠT nije reagirala na očekivani način MT je punih sat vremena u interakciji ŠT opominjala i prijetila joj kaznom zabrane slatkiša narednih dva dana. ŠT se unosila u lice, govorila joj: „Gledaj me u oči dok ti govorim"... te „ja sam ovdje zbog tebe, ne zbog druge djece, ne zbog odgajatelja i drugih teta i onda zahtijevam da se igraš samo sa mnom i ne spominješ druge tete i djecu.." "Jesi i razumjela? Zašto ćeš biti u kazni?" Navedeno je MT neprestano ponavljala te iako ŠT nije razumjela njezine zahtjeve i očekivanja ona bi je vraćala na tu istu temu ponavljajući iznova i iznova zabranu od dva dana i kako nitko sada ne postoji osim nje, ni druga djeca ni druge odrasle osobe. Odmah nakon pokušaja MT da ŠT na vrlo direktivan način natjera na interakciju s njom, ŠT se okrenula prema odg. i pitala ju što i koje igre da se igra s mamom. MT nije nudila igru ili konverzaciju niti interakciju koja bi na ŠT kronološkoj dobi primjeren način bio pristupačan, dostupan ili razumljiv. MT nije pokazala umješnost da se približi djetetu već joj je nastojala staviti granicu njoj poželjnog i očekivanog ponašanja, a bez da je prethodno uspostavila odnos s vlastitim djetetom. ŠT je nakon toga samoinicijativno pronašla igru s majkom, a MT ju je prilikom igre nastojala naučiti brojati, provjeravala je njeno poznavanje boja i pričala joj kako radi u Udruzi Kas Sisak s konjima te kako će je voditi na jahanje. Budući ŠT izrazito voli životinje tada je uspjela privući njezinu pažnju i ushit. ŠT je prilikom susreta s majkom bila nestrpljiva, fluktuirajuće pažnje, nemirna, išla je nekoliko puta na toalet, po čašu, pa po vodu izmišljajući načine kako da prekine neugodu i dosađivanje statičnošću interakcije s majkom. U jednom trenutku ŠT je pitala majku da kada će s njom živjeti i u kojoj kući, te nakon što joj je majka odgovorila da ima dvije sobe i da će ona biti u jednoj, ŠT se jako uznemirila i pitala je da gdje će ona biti dok ona bude išla na posao. Nakon što joj je MT rekla da će ići u vrtić, ŠT je uzvratila da ona ne želi biti sama u kući i da ne želi ići u vrtić. Pretpostavlja kako se ŠT uplašila da će je majka ostavljati samu kada bude išla raditi, a majka joj nije pružila utješan odgovor niti je razuvjerila na Gabrieli razumljiv način. Stječe se dojam kako MT nema potrebne kompetencije za stvaranje odnosa bliskosti i privrženosti s djetetom, njezine intervencije su neautentične te djeluje kao da je dobila upute što da s djetetom priča, kako da joj nametne autoritet no nema onu iskrenu spontanost i s time propušta ostvariti relaciju majka-dijete na primjeren način Gabrielinoj kronološkoj dobi. ŠT ju je nakon isteka vremena od 45 minuta pitala kada ide kući te nije imala više strpljenja vrijeme provesti s majkom. Na rastanku ju je izljubila i izgrlila na isti način kao i sve odrasle osobe koje je okružuju. Smilja se po odlasku ispričala rečenicom „Nemojte mi šta zamjeriti".

14. U čl. 149. st. 1. t. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da sud može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti: 3. oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi.

15. U čl. 155. OZ-a propisano je da će sud će u izvanparničnom postupku rješenjem roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom te će svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi: 1. na temelju obiteljske procjene centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj ili 2. kad se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta. Oduzimanjem prava na stanovanje s djetetom roditelj se lišava i prava na svakodnevnu skrb o djetetu.

16. Odredbom čl. 158.st. 2. OZ-a propisano je da sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad produljiti trajanje ove mjere za najviše još jednu godinu, a nakon toga mjera iznimno može trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb te imenovanja skrbnika.

17. Provedenim dokaznim postupkom Sud je utvrdio postojanje ugrožavajućih razvojnih rizika za mlt. ŠT kao što su: neodgovarajući stil života roditelja (sklonost činjenju kriminalnih radnji, zloraba alkohola), nestabilni i konfliktni partnerski odnosi nedostatne roditeljske vještine, nestabilna obiteljska dinamika, nedostatak strukture i granica, pretjerana permisivnost u odgoju, bazično neprepoznavanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta i neodgovaranje na iste, izlaganje djeteta međusobnom nasilju i kontinuiranim manipulacijama između roditelja, nasilni odgojni postupci prema djetetu. Budući se otac TT suglasio s predloženom mjerom, u odnosu na njega Sud smatra da je prijedlog osnovan i odlučio je kao u izreci rješenja. U odnosu na majku ĐT, Sud smatra kako je u postupku nedvojbeno dokazano da majka nema adekvatne roditeljske vještine i kapacitete za preuzimanje samostalne cjelovite brige o ŠT. ĐT ima povijest činjenja kaznenih djela, postoji opravdana sumnja da je sklona zlorabi alkohola, ima neodgovarajući stil života. Također nema adekvatan uvid u emocionalne i razvojne potrebe mlt. ŠT, što se očituje i u svjesnom manipuliranju informacijama o fizičkom i seksualnom nasilju oca prema djetetu. Svi uočeni ugrožavajući čimbenici kao što su: nedostatne roditeljske vještine, nestabilna obiteljska dinamika, nedostatak strukture i granica, pretjerana permisivnost u odgoju, bazično neprepoznavanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta i neodgovaranje na iste, izlaganje djeteta međusobnom nasilju i kontinuiranim manipulacijama ugrožavaju Gabrielinu dobrobit, a druge do sada poduzete mjere nisu dale učinka te roditelji nadalje ponavljaju ista rizična i ugrožavajuća ponašanja. Sud smatra kako je majka u većoj mjeri fokusirana na sebe i svoje potrebe, interes i potrebe mlt. djeteta su joj sporedne. Pravi i kvalitetni odgojni utjecaji majke prema djetetu se ne vide, a mlt. ŠT je u većoj mjeri bila odgojno zapuštena, nedistancirana, nije reagirala na zabrane i postavljanje granica, nema pažnje niti koncentracije, za sve pokazuje kratkoročan interes. Nije uočena dublja emocionalna povezanost majke i djeteta. Nadalje, Sud je na temelju izvješća voditelja mjere, utvrdio da je ponašanje majke promjenjivo i nestabilno, majka je u principu pseudosuradljiva, sklona manipulacijama, odnosi između VT i ĐT povremeno su napeti, da je partner svadljive i temperamentne naravi, a da su stambeni uvjeti donekle adekvatni ali je prostor često zadimljen i neprozračen. U odnosu na stručni tim, ĐT je u posljednjem razgovoru, u kojem je upoznata s produljenjem mjere stručne pomoći i potpore, bila nesuradljiva, opozicionalna, potpuno nevodljiva. Smatrala je da joj mjera uopće nije potrebna. Pismenim putem pozivana je na psihologijsku obradu upravo za potrebe ovog postupka, međutim istoj se nije odazvala iako je uredno zaprimila poziv. Kod majke izostaje adekvatna emocionalna toplina spram djeteta te je smanjenog kapaciteta za empatičko razumijevanje djeteta (što se ogleda u ocrnjivanju oca pred djetetom, nestabilnim ponašanjem i frustracijom kada dijete ne reagira kako ona očekuje. Njezini kontakti s djetetom sveli su se na opterećivanje djeteta da će ići k njoj živjeti kod nje i njezinog partnera, pokazivanjem fotografija sobe, a uslijed toga, kod ŠT se ponovno se pojavila enkopreza, koja je ponovno prestala kada je majka savjetovana da djetetu nadalje ne govori da će ići kući, i ne opterećuje je nepotrebnim sadržajima.

18. Nadalje, iz stručnih izvješća Sud je utvrdio kako je ŠT pokazala značajne pozitivne pomake u socijalnim vještinama, emocionalnoj regulaciji, uključivanje u društvo vršnjaka te je sveukupno ponašanje bliže onom ponašanju koje je u skladu s kronološkom dobi (a u odnosu na njeno funkcioniranje opisano ranije, tijekom života s roditeljima). DT ima dijagnosticirane elemente ADHD-a, uključena je u redovito psihološko i psihijatrijsko praćenje. Redovito obavlja kontrolne preglede za postojeće zdravstvene probleme (gastrointestinalne teškoće, srčana mana). ŠT je zahtjevno dijete i ima svoje specifičnosti radi kojih joj je potrebna struktura i pravila, ustrajnost u korektivnim intervencijama, podrška i emocionalna toplina, kako bi se optimalno podržao njen pravilan rast i razvoj, a ti elementi izostaju kod majke. ŠT je tijekom proteklog razdoblja pokazala značajne pomake u emocionalnoj stabilnosti, socijalnoj interakciji i usvajanju razvojno prikladnih obrazaca ponašanja. ŠT sve učestalije pokazuje sposobnosti samoregulacije, uspostavlja adekvatnije odnose s odraslim osobama od povjerenja, uključuje se u vršnjačke aktivnosti te se njezino ponašanje u sve većoj mjeri usklađuje s kronološkom dobi.

19. Iz procjene razvojnih rizika proizlazi da je na strani roditelja prisutna visoka razina rizika, s nizom čimbenika koji se procjenjuju visoko-rizičnima: izostanak materijalne emocionalne, i organizacijske podrške; nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta; izostanak redovitog kontakta između djeteta i jednog roditelja; emocionalne poteškoće i poteškoće u funkcioniranju roditelja kao posljedica visoke izloženosti obiteljskom ili roditeljskom stresu; sumnja na zlouporabu ili ovisnost roditelja o alkoholu ili drogama; nasilni odgojni postupci prema djetetu; neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo razvojne ishode i ponašanja djeteta; nasilni odnosi medu roditeljima; neprihvatljivo i rizično ponašanje roditelja; neodgovarajući obrasci i interakcije roditelja; prethodne prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djece; neprimjerene reakcije na mjere, intervencije i stručnjake socijalne skrbi. Na strani mlt. ŠT postoji srednja razina rizika. Ukupna razina rizika u obitelji je visoka.

20. Budući da Sud smatra kako je na temelju obiteljske procjene predlagatelja utvrđeno da mlt. DT povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj te se u obitelji roditelja nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta, odlučeno je da je mjeru oduzimanjem prava roditeljima na stanovanje s djetetom potrebno produljiti na daljnji rok od godinu dana, a što je isključivo u interesu djeteta i u njezinoj dobrobiti.

21. Budući je predlagatelj predložio mjesto smještaja mlt. DT, u ustanovu u kojoj je i do sada bila smještena, Sud je ovim rješenjem donio i odluku o povjeravanju svakodnevne skrbi djece i smještaju djeteta temeljem odredbe čl. 157. st. 1. OZ-a. Sud smatra da je u najboljem interesu djeteta da i nadalje ostane povjereno na smještaj u ustanovu, kako bi se osigurala daljnja emocionalna, socijalna i razvojna podrška te omogućilo formiranje stabilnih obrazaca privrženosti, identiteta i ponašanja. Preporučuje se nastavak stručnog rada na razvoju emocionalne regulacije, socijalnih vještina i jačanju osjećaja sigurnosti.

22. Istim člankom propisano je da će sud rješenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o smještaju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno o nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlažu dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb. Predlagatelj je u svom izvješću naveo kako predlaže da se susreti i druženja majke i djeteta odvijaju kao do sada, jedan sat tjedno pod nadzorom stručne osobe, a uzimajući u obzir raniju veću emocionalnu povezanost mlt. ŠT s ocem, koji je u vrijeme donošenja prve odluke o oduzimanju prava na stanovanje bio u istražnom zatvoru, i činjenicu da isti do sada nije pravomoćno osuđen za kamena djela na štetu djeteta, a nisu mu u odnosu na mlt. ŠT određene mjere opreza zabrane prilaska, mišljenja je da je i ocu potrebno odrediti održavanje osobnih odnosa u vidu susreta i druženja jedan sat tjedno u ustanovi pod nadzorom stručne osobe. Za oca i majku susreti i druženja trebaju biti u različite dane jer otac i nadalje ima određene mjere opreza prema majci. Kontakti s majkom trebaju ostati pod stručnim nadzorom a za oca također pod nadzorom. Slijedom svega navedenog odlučeno ja kao u toč. II ovog rješenja.

23. Odredbom čl. 123. OZ-a propisano je da sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta. Kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, sud je dužan: 1. ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta, 2. voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i 3. obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane. Odlukom iz stavka 1. ovoga članka ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se ograničiti ili zabraniti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

24. Sud smatra kako je određivanjem mjere oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu ustanovi socijalne skrbi ostvarena svrha zaštite dobrobiti djeteta čiji je život i zdravlje bilo ugroženo u primarnoj obitelji. Međutim, Sud smatra kako održavanje osobnih odnosa mlt. ŠT s majkom ĐT i ocem TT, ukoliko se ostvaruju u kontroliranim uvjetima, neće biti štetni za dijete, pa stoga prijedlog majke da se ocu zabrani ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom nije osnovan.

25. O zahtjevu za uzdržavanje djeteta odlučeno je temeljem odredbe čl. 157. st. 5. OZ-a kojim je propisano da će sud rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili Hrvatski zavod za socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. ovoga Zakona.

26. Odredbom čl. 307. st. 1. i 3. OZ-a propisano je kako će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

27. Budući da stranke nisu navele kolike su potrebe djeteta, Sud je iste utvrdio temeljem Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine broj 49/25) kojom je propisano da se minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, koja za 2023. godinu, iznosi 1.318 eura,, prema objavi Državnog zavoda za statistiku (»Narodne novine«, broj 21/25), – za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 224,00 eura. Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine broj 49/25) određene su prosječne potrebe maloljetnog djeteta, u skladu s dobi djeteta i primitcima roditelja obveznika uzdržavanja, pa je tako iznos uzdržavanja određen za svako dijete prema sljedećoj tablici: primitak roditelja obveznika uzdržavanja do 1.148,00 eura za dijete starosti do 6 godina iznosi 224,00 eura. Slijedom navedenog, Sud smatra kako je zahtjev predlagatelja za plaćanjem uzdržavanja za mlt. ŠT od strane roditelja u iznosu od 100,00 eura svaki osnovan, primjeren potrebama i dobi djeteta te mogućnostima roditelja, a predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje djeteta koje su dužni platiti roditelji koji ne stanuju s djetetom.

28. Trajanje mjere Sud je odredio pozivom na čl. 158. st. 1, OZ-a kojim je propisano da se mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje u trajanju do godine dana.

29. Slijedom svega navedenoga riješeno je kao u izreci.

U Petrinji, 1. rujna 2025.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda nadležnom županijskom sudu pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1.Predlagatelj: Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Sisak

2. Protustranka ĐT po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje

3. Protustranka TT

4. Posebna skrbnica ĐTI, iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb

5. Centar za pružanje usluga u zajednici Vrbina Sisak