Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-7441/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak-Hrgović kao predsjednice vijeća, te Renate Popović i Anđe Ćorluka, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić-Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika GN, zastupanog po braniteljici Mii Mihelčić, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 57. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona i zbog prekršaja iz članka 175. stavka 3. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika GN, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel, od 8. srpnja 2025., poslovni broj: Pp-6498/2021-20, na sjednici vijeća održanoj 26. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika GN, te se u pobijanom, dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik GN je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 57. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 650,00 eura, dok je oslobođen za djelo prekršaja iz članka 175. stavka 3. cit. Zakona.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 191,44 eura.

3. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te odluke o prekršajnim sankcijama.

4. U žalbi okrivljenik u bitnom ustrajava u poricanju prekršaja iz članka 57. stavka 7. uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona, osporavajući u cijelosti nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za cestovni promet i procjenu motornih vozila Ivane Višnić, dipl. ing. ponavljajući navode obrane iznesene u prvostupanjskom postupku, pri čemu kao bitnu povredu postupku smatra što sud nije ispitao kao svjedokinju ŠN, koja je neposredni očevidac prometne nesreće. Na kraju moli da mu se s obzirom na njegove skromne prihode i činjenicu da do sada nije bio kažnjavan kazna odmjeri u blažem iznosu.

5. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Suprotno žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za djelo koje mu se stavlja na teret, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, dakle, pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama.

7. Okrivljenik u žalbi ustrajava u poricanju svoje odgovornosti za predmetni prekršaj navodeći da je radnju uključivanja u lijevu stranu poduzeo oprezno i polagano i kada se uključivao u tu lijevu stranu da je naišlo vozilo koje se kretalo vrlo brzo tako da je isto udarilo u njegovu lijevu stranu.

8. Naime, iz detaljno provedenog postupka, a naročito nalaza i mišljenja prometnog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji za cestovni promet i procjenu motornih vozila koja prileži spisu Ivani Višnjić, u situacijski plan prometne nesreće koja se dogodila 5. studenog 2021., Postaje prometne policije Rijeka od 7. studenog 2021., fotografije (list 7 do 23 spisa), medicinsku dokumentaciju KBC Rijeka na ime ĐN od 6. studenog 2021. (list 24 spisa) i 5. studenoga 2021. (list 44 i 35 spisa) zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Rijeka od 29. studenog 2021., Nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Ivane Višnjić od 18. ožujka 2025. i očitovanje na primjedbe od 5. svibnja 2025. uz stručno tumačenje i mišljenje da je okrivljenik neposredno prije nesreće upravljao osobnim vozilom marke VW Golf prilaznom cestom parkirališta KBC Rijeka u smjeru istoka koja je označena prometnim znakom „STOP“ - obavezno zaustavljanje“ dolaskom do raskrižja započeo izvoditi radnju uključivanja na cestu s prednošću prolaska skrećući vozilom u lijevo u pravcu sjevera, dok je oštećenik krećući se vozilom ulicom Tome Strižića koja je označena kao cesta s prednošću prolaska zadržavao smjer kretanja vožnje u pravcu juga, proizlazi da je okrivljenik svojom radnjom uključivanja u promet poremetio prometni tok koji se odvijao na kolniku koji je bio označen kao cesta s prednošću prolaska te se njegova radnja može dovesti u prometno – tehničku, uzročno-posljedičnu vezu sa nastankom prometne nesreće, te je vještakinja Ivana Višnjić na primjedbe braniteljice na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje iskazala da ostaje u cijelosti kod danih navoda u nalazu i mišljenju napominjući da je okrivljenik prema Google maps imao dobru preglednost u vidnom polju – polju preglednosti bez obzira na kameni zid s obje strane, a prema izrađenoj skici mjesta štetnog događaja.

9. Naime, prvostupanjski sud je detaljno reproducirao nalaz i mišljenje prometne vještakinje, dajući valjanu analizu svakog pojedinog dokaza samog za sebe i u vezi s drugim dokazima.

10. U konkretnom slučaju radi se o nalazu stručne i nepristrane osobe koja je uzela u obzir sve elemente relevantne za utvrđivanje činjenica i na temelju čega je dala svoje stručno mišljenje, koje je prvostupanjski sud u potpunosti prihvatio dajući za to razloge sa kojima se u cijelosti slaže i ovaj sud.

11. Kod tako, u svemu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, u ponašanju okrivljenika ostvarili su se svi bitni elementi bića prekršaja za koji je proglašen krivim, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

12. Žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pravilne primjene materijalnog prava.

13. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je sva utvrđenja i zaključke temeljio na svestranoj analizi svih provedenih dokaza te je na ocjeni istih izveo pravilan zaključak o činjenicama odlučnim za postojanje prekršaja i prekršajne odgovornosti okrivljenika za djelo iz članka 57. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona.

14. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelu zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi detaljno i valjano obrazložio, te se provođenje daljnjih dokaza ukazuje nepotrebnim, kako to neosnovano navodi žalitelj.

15. Ispitujući odluku o izrečenoj kazni valja navesti da je za djelo prekršaja iz članka 57. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisana novčana kazna u rasponu od 390,00 do 920,00 eura („Narodne novine“, broj: 114/22), dok je člankom 293. stavka 2. cit. Zakona propisan iznos od 260,00 eura, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u visini propisanog posebnog minimuma novčane kazne, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra razmjernu težini navedenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, te s obzirom na nedokumentirane navode žalbe nije bilo osnove za ublažavanje kazne.

16. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 50,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

17. Slijedom navedenog, temeljem članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 26. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravaka: za spis, braniteljicu, okrivljenika i tužitelja.