Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-272/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca, Ivana Stipčića predsjednika vijeća, Renate Košir Skračić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Marijanke Salopek članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice ZR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao pravne slijednice sada pokojnog tužitelja ŽR, protiv tuženika UNIQA osiguranje d.d., Planinska 13 A, OIB 75665455333 kojega zastupa punomoćnik Željko Eror, odvjetnik u Osijeku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: Pn-47/2021-21 od 4. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika UNIQA osiguranje d.d. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj Pn-47/2021-21 od 4. srpnja 2022. u odnosu na dio izreke kojom je tuženiku UNIQA osiguranje d.d naloženo predniku tužiteljice ŽR isplatiti imovinsku štetu u iznosu od 2.554,50 eura (19.246,87 kuna) s pripadajućom zateznom kamatom od 6. listopada 2021. do isplate i pod točkom II. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika UNIQA osiguranje d.d. za nadoknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

» Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te se nalaže se tuženiku UNIQA osiguranje d.d., Planinska 13 A, OIB: 75665455333., da tužitelju ŠR iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj]., isplati imovinsku štetu u iznosu od 19.246,87 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 06. listopada 2021. godine primjenom uvećanja prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom imovinske štete za iznos od 30. 753,13 kn sa zateznom kamatom na taj iznos, te zateznom kamatom od 04 do 06. listopada 2021.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.965,10 kn zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana 04. 07.2022. po stopi zatezne kamate primjenom uvećanja prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.«

2. Protiv dijela izreke (koji prvostupanjski sud nije omaškom numerirao), a kojim je dosuđen iznos imovinske štete s pripadajućom zateznom kamatom i točke II. izreke prvostupanjske presude žalbu izjavljuje tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi članka 261. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 287/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP), zatim članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, zbog pogrešno, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u skladu sa žalbenim navodima, odnosno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz nadoknadu troška sastava žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući navedenu presudu u izreci u pobijanom dijelu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP te je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

6. Nije osnovan žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP zato jer pobijani dio izreke prvostupanjske presude nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogao ispitati pa niti onih na koje neosnovano ukazuje tuženik u žalbi.

7. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu te je ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi članka 8. ZPP, pri čemu je u okviru svojih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe članka 220. stavak 2. ZPP izveo i ocijenio dokaze za koje je utvrdio da iz tih dokaza može utvrditi odlučne činjenice. Stoga u donošenju navedene presude, u izreci u dosuđujućem dijelu i točke II. izreke, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP, u svezi članka 261. ZPP, na što neosnovano ukazuje tuženik u žalbi, a činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno u odnosu na sve pravno odlučne činjenice.

8. Predmet spora je naknada imovinske štete u iznosu od 6.636,14 eura (50.000,00 kuna).

9. Sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, a po provedenom prometnom vještačenju visina štete nije bila sporna jer tuženik u tom dijelu nije imao primjedbi na nalaz prometnog vještaka.

10. Tijekom postupka je preminuo tužitelj ŽR (dalje: prednik tužiteljice) te je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-47/2021-27 od 13. veljače 2024. prekinut parnični postupak i ujedno nastavljen u odnosu na pravnu sljednicu tužitelja, ZR, suprugu pokojnog tužitelja (dalje: tužiteljicu), a kako proizlazi iz stanja spisa na stranicama 123 do 125 spisa.

11. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:

- da je osiguranik HR, traktor marke YTO X 904, registarske oznake [registarska oznaka] osigurao kod tuženika 14. svibnja 2021. na rok od godine dana,

- da se 4. listopada 2021. dogodila prometna nezgoda na državnoj cesti D 57 na način da je osiguranik tuženika oko 19.30 sati izlazio iz polja na državnu cestu upravljajući traktorom za koji je bila zakačena poljoprivredna prikolica puna kukuruza i da je stao s traktorom koji je već bio na cesti dok se prikolica nalazila na njivi, a da je u tom trenutku prednik tužiteljice došao do tog mjesta upravljajući OA marke Audi A3, krećući se državnom cestom iz pravca Orolika u pravcu Negoslavaca, da je vidio traktor osiguranika tuženika koji je stajao na lijevoj prometnoj traci i da je iz toga zaključio da će ga osiguranik tuženika propustiti jer je imao prednost prolaska,

- da je na lice mjesta prometne nezgode bila pozvana policija koja nije izvršila uviđaj jer je osiguranik tuženika potpisao europsko izvješće i u istome priznao svoju odgovornost za nastup štetnog događaja,

- da su u postupku saslušani sudionici prometne nezgode,

- da je prometnim vještačenjem utvrđeno:

- da je prednik tužiteljice upravljajući osobnim vozilom Audi A3 reg oznake [registarska oznaka] ostvario potpuni frontalni nalet na stražnji dio dvoosovinske prikolice "PR Z 8" reg oznake [registarska oznaka] koju je vukao poljoprivredni traktor "YTO X 904" reg oznake [registarska oznaka] s kojim je upravljao JR, - da je analizu prometne nesreće prometno tehnički moguće izvršiti samo na osnovu vizualizacije iskaza tuženika jer djelatnici MUP-a nisu obavili očevid, - da prema iskazima sudionika JR je s poljoprivrednim traktorom i poljoprivrednom prikolicom vršio uključivanje u promet s površine koja nije namijenjena za promet vozila u dvije vremenske i prostorne faze:

a) uključivanje do zaustavljanja traktora na lijevoj prometnoj traci promatrano u smjeru kretanja osobnog automobila,

b) pokretanjem skupa vozila iz zaustavnog položaja stvaranje potpune zapreke kretanja osobnog automobila,

- da neposredna opasnost u prometu nastaje u drugoj fazi uključivanja,

- da u trenutku pokretanja skupa vozila JR se sa sigurnošću mogao uvjeriti da prema položaju, smjeru i brzini osobnog automobila AUDI A3 radnje u prometu ne može izvršiti na siguran način, - da se prema naletnom položaju može zaključiti da je sudar ostvaren još u fazi drugog dijela uključivanja u promet poljoprivrednog traktora s prikolicom, a ne nakon izvršenog uključivanja, - da se u trenutku udara nisu aktivirali prednji zračni jastuci u osobnom automobilu, - da je naletna brzina osobnog automobila na stražnji dio traktorske prikolice bila oko 25-30 km/h. Prethodnu brzinu osobnog automobila nije moguće prometno tehnički jednoznačno odrediti, - da na kolniku nisu ostali tragovi kočenja osobnog automobila. Ako je osobni automobil bio intenzivno kočen prije sudara (što potvrđuje i naletna brzina) na kolniku nisu morali ostati vidljivi tragovi jer je osobni automobil opremljen

ABS uređajem protiv blokiranja kotača,

- da je vještačenje provedeno prema oštećenjima na vozilima i iskazima sudionika u prometne nezgode,

- da statička rekonstrukcija na mjestu događaja ne bi dovela do drugačijeg rezultata vještačenja jer postoje fotografije prednjeg dijela osobnog vozila, posebno poklopca motora na kojem je vidljiva amplituda savijanja koja je poprečna na uzdužnu os vozila koja odgovara podvlačenju prednjeg dijela osobnog automobila pod stražnji dio prikolice traktora. Subjektivni osjećaj vozača traktora o mjestu ostvarenja sudara je netočan jer je prije sudara zatvarao obje prometne trake, ali se u trenutku sudara morao nalaziti na desnoj prometnoj traci kako bi mogao biti ostvaren, prethodno opisani naletni položaj. Radnja u prometu na osnovu koje se utvrđuje dinamika prometne nesreće nije uključivanje traktora i prikolice u promet nego radnja pokretanja traktora i prikolice nakon zaustavljanja traktora na kolniku, zbog čega je radnja u prometu znatno kraća nego ukupno uključivanje u promet,

- da nema prometno tehničkih kontradiktornosti koje bi isključivale analiziranu dinamiku prometne nesreće prema iskazima sudionika,

- da totalna šteta na osobnom automobilu prednika tužiteljice iznosi 2.554,50 eura (19.246,87 kuna),

- da se vještak očitovao na prigovore tuženika na ročištu 23. svibnja 2022.

(stranice 94 i 95 spisa),

- da se tužitelj po punomoćniku obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom imovinske štete na osobnom vozilu prednika tužiteljice i da se tuženik očitovao 5. studenog 2021. kako nema osnova za štetu iz razloga jer njegov osiguranik nije odgovoran za nastanak štetnog događaja.

12. Temeljem provedenog postupka prvostupanjski sud zaključuje da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan za iznos od 2.554,50 eura (19.246,27 kuna), uz zatezne kamate na dosuđeni iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 6. listopada 2021. do isplate, dok u preostalom dijelu odbija tužbeni zahtjev za iznos od 4.081,84 eura (30.753,13 kuna) sa zateznom kamatom na taj iznos, kao i u odnosu na zatraženu zateznu kamatu od 4. do 6. listopada 2021., uz dosudu parničnog troška s pripadajućom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

13. Tuženik u žalbi u bitnome prigovara provedenom prometnom vještačenju jer vještak u nalazu nije proveo vremensko-prostornu analizu prometne nezgode te također smatra da činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno jer je tuženik odbijen s prijedlogom za provođenjem rekonstrukcije prometne nezgode.

14. Upravo suprotno navedenim žalbenim prigovorima prometni vještak je detaljno, kako u pisanom nalazu, tako i usmenim očitovanjem, odgovorio na sve prigovore tuženika, a u nalazu proveo i obrazložio vremensko-prostornu analizu prometne nezgode, razdvajajući je na dvije prostorne i vremenske faze.

15. Nadalje u odnosu na neosnovani žalbeni prigovor da činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno jer je tuženik odbijen s prijedlogom za provođenjem rekonstrukcije, prvostupanjski sud je pravilno, prihvativši navod prometnog vještaka, posebno naveo da statična rekonstrukcija na mjestu događaja ne bi dovela do drugačijeg rezultata vještačenja jer postoje fotografije prednjeg dijela osobnog automobila, posebno poklopca motora na kojem je vidljiva amplituda savijanja koja je poprečna na uzdužnu os vozila koja odgovara podvlačenju prednjeg dijela osobnog automobila pod stražnji dio prikolice traktora.

15.1. Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio iskaz svjedoka i prednika tužiteljice kao točan, osim u dijelu u kojem iskazuju o mjestu kontakta osobnog vozila s prikolicom jer su iskazi logični i uvjerljivi, a prometni vještak se izjasnio da u iskazima nema prometno tehničkih kontradiktornosti.

16. Prvostupanjski sud je stoga pravilno odbio prijedlog tužitelja za rekonstrukcijom događaja jer statička rekonstrukcija ne bi dovela do drugačijeg zaključka o dinamici prometne nezgode, dok dinamička rekonstrukcija po ocjeni suda prvog stupnja nije moguća jer bi osiguranik tuženika morao sudjelovati u rekonstrukciji s istim traktorom i prikolicom i istom količinom kukuruza, a tužiteljica s istim vozilom, što je nemoguće osigurati, a potrebno je i dopuštenje policije za blokiranje ceste, što kod ovako male štete ne bi bilo dopušteno, koje razloge kao odlučne prihvaća i ovaj sud.

17. Dakle, dinamika prometne nezgode je utvrđena upravo kako su je opisali sudionici u prometnoj nezgodi, saslušani kao svjedoci, a to je da je osiguranik tuženika svojim vozilom stupio na cestu i na lijevom prometnom traku se zaustavio s traktorom i odmah nastavio kretanje sa skupom vozila, pogrešno smatrajući da će uspjeti izvršiti skretanje bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, pri čemu je tijekom skretanja u lijevo traktorom i prikolicom potpuno blokirao cestu i oduzeo mogućnost predniku tužiteljice da obilaženjem izbjegne kontakt sa skupom vozila, a kako je osiguranik tuženika radnju skretanja poduzeo na kratkoj udaljenosti od predmetnog osobnog automobila nije ostavio predniku tužiteljice mogućnost niti da kočenjem uspije zaustaviti svoj automobil prije kontakta s traktorskom prikolicom.

18. Kako nakon prometne nezgode policija nije sačinila zapisnik sa skicom lica mjesta jer je osiguranik tuženika priznao odgovornost za nastup štetnog događaja i potpisao europsko izvješće, tako je prometno vještačenje provedeno na temelju iskaza sudionika prometne nezgode te izvida štete i fotografija oštećenja vozila.

19. Stoga pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je isključivo odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode osiguranik tuženika, a za štetu odgovara tuženik obzirom na zaključenu policu osiguranja za navedeni traktor, prihvaća i ovaj sud.

19.1. Naime sukladno odredbi članka 953. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., dalje: ZOO), osiguratelj odgovara za štetu koju je prouzročio osiguranik svojom krivnjom, a što je utvrđeno u konkretnom slučaju.

20. U odnosu na neosnovani žalbeni prigovor da zatezne kamate na imovinsku štetu teku od dana donošenja prvostupanjske odluke te da je u tom smislu tužitelju neosnovano dosuđena zatezna kamata od 6. listopada 2021., za navesti je da tuženik tijekom postupka nije osporio činjenicu podnošenja odštetnog zahtjeva, to je stoga prvostupanjski sud, uz pravilnu primjenu odredbe članka 12. stavka 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (“Narodne novine” broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014.) dosudio zateznu kamatu od 6. listopada 2021., odnosno datuma podnošenja odštetnog zahtjeva.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka priznatih tužiteljici donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 2. ZPP i članka 155. stavka 1. ZPP te materijalnog prava navedenog u prvostupanjskoj presudi, pri čemu su tužiteljici priznati samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice između stranaka, što neosnovani navodi žalbe tuženika nisu doveli u sumnju.

22. Stoga je žalbu tuženika u odnosu na dosuđujući dio izreke (koji nije numeriran) i u odnosu na točku II. izreke prvostupanjske odluke, valjalo odbiti kao neosnovanu i uz primjenu odredbe članka 368. stavak 1. ZPP odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

23. Kako tuženik nije uspio sa žalbom, njegov zahtjev za nadoknadom žalbenog troška je odbijen kao neosnovani, sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP, u svezi sa člankom 166. stavak 1. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

24. Izreka prvostupanjske presude u odbijajućem dijelu (koji dio izreke također nije numeriran) nije preispitivana u ovom postupku jer protiv navedenog dijela prvostupanjske presude nije izjavljena žalba.

U Sisku 30. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Stipčić