Broj: Ppž-2970/2025

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-8880/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: Katice Lučić kao predsjednice vijeće te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe PG-INVEST d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe CJ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 34. u svezi stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19.) i dr., rješavajući o žalbi okrivljenika zastupanih po branitelju IJ, odvjetniku u [adresa], te žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, podnesenima protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: Pp-477/2022-9 od 26. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 23. srpnja 2025.,

r i j e š i o j e :

I. U povodu žalbe okrivljenika te žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u odnosu na prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 34. u svezi stavka 2. Zakona o radu, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

p r e s u d i o j e:

II. U povodu žalbe okrivljenika te žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na djelo iz članka 127. stavka 1. točke 3. u svezi stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu, na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljena pravna osoba PG-INVEST d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba CJ (podaci kao u prvostupanjskoj presudi),

OSLOBAĐAJU OD OPTUŽBE

što je inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 28. ožujka 2022. utvrđeno da I okrivljena pravna osoba kao poslodavac, a II okrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u Požegi, na pisano traženje inspektora rada dostavili tražene podatke u skladu sa člankom 64. Zakona o Državnom inspektoru, za obavljanje inspekcijskog nadzora, odnosno dokaz o uručenju obračuna neisplaćene plaće za mjesec prosinac 2021. za radnika DJ,

čime su okrivljeni počinili prekršaj iz članka 127. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu.

III. Uslijed odluke iz točke I. i II. izreke ove odluke, žalba okrivljenika i žalba tužitelja su bespredmetne.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama u iznosu od 750,00 eura (pravna osoba) te 300,00 eura (odgovorna osoba) zbog prekršaja iz 229. stavka 1. točka 34. u svezi stavka 2. Zakona o radu te prekršaja iz članka 127. stavak 1. točka 3. u svezi stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanih u izreci pobijane presude.

1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura, svaki.

2. Protiv navedene presude okrivljenici po branitelju te ovlašteni tužitelj su pravodobno podnijeli žalbe. Okrivljenici žalbu podnose zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, dok tužitelj žalbu podnosi zbog pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o kazni.

2.1. Žalitelji predlažu da se žalbe, iz razloga iznesenih u istima, prihvate.

3. Žalbe su bespredmetne.

4. Odlučujući o žalbama te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda podnesenih žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je našao da je pobijanom presudom, u odnosu na djelo iz članka 229. stavka 1. točka 34. u svezi stavka 2. Zakona o radu, počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Naime, odredbom članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano je da prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, te pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju, te ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do dva sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam odabere ili s liste dežurnih odvjetnika. Također, osobu koju ispituju u svojstvu osumnjičenika dužni su, sukladno članku 171. stavku 2. Prekršajnog zakona, upozoriti da nije dužan iznijeti obranu niti odgovarati na pitanja,

4.2. Odredbom članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), te je odredbom članka 90. stavka 2. točke 2. istog Zakona propisano da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

4.3. Prvostupanjski sud je tijekom postupka ispitao svjedokinju ŽJ, višu inspektoricu rada, koja je na ročištu održanom dana 10. veljače 2025. iskazivala o tome što je okrivljena odgovorna osoba, CJ, izjavila prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, koja istom prilikom nije bila propisno upozorena u smislu članka 158. stavka 6. te članka 171. stavka 2. Prekršajnog zakona, a što je razvidno iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od dana 28. ožujka 2022. S obzirom da okrivljenica prilikom inspekcijskog nadzora nije propisno upozorena, to se dio iskaza svjedokinje ŽJ u kojem je iskazivala o sadržaju izjave okrivljenice od dana 28. ožujka 2022., smatra nezakonitim dokazom.

4.4. Kako je iz obrazloženja prvostupanjske presude vidljivo da prvostupanjski sud odluku o krivnji za djelo iz članka 229. stavka 1. točka 34. u svezi stavka 2. Zakona o radu temelji upravo na iskazu navedene svjedokinje, odnosno na nezakonitom dokazu iz članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, iako bi isti, na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, to je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz člana 90. ovog Zakona.

4.5. Slijedom navedenog, valjalo je u povodu žalbe okrivljenika i žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, ukinuti pobijanu presudu u odnosu na djelo iz članka 229. stavka 1. točke 34. u svezi stavka 2. Zakona o radu te predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, s time da će prvostupanjski sud otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, imajući u vidu razloge ovog rješenja i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku u tom dijelu.

5. Nadalje, ovaj je Sud, odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, utvrdio da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika jer djelo iz članka 127. stavka 1. točke 3. u svezi stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu, na način kako je činjenično opisano u izreci presude, nije prekršaj, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenike proglasio krivima „što je inspekcijskim nadzorom dana 28. ožujka 2022. utvrđeno da I okrivljena pravna osoba kao poslodavac, a II okrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u [adresa], na pisano traženje inspektora rada dostavili tražene podatke u skladu sa člankom 64. Zakona o Državnom inspektoru, za obavljanje inspekcijskog nadzora, odnosno dokaz o uručenju obračuna neisplaćene plaće za mjesec prosinac 2021. za radnika DJ, čime su okrivljeni počinili prekršaj iz članka 127. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o Državnom inspektoratu“.

5.2. Međutim, takav činjenični opis djela nije potpun s obzirom da isti ne sadrži podatak u kojem roku, odnosno do kada su okrivljenici na pisano traženje inspektora bili obvezni dostaviti zatraženu dokumentaciju, a koji rok je bitno obilježje predmetnog prekršaja, s obzirom da je odredbom članka 127. stavka 1. točke 3. u svezi stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu propisano kažnjavanje za prekršaj počinitelja „ako na pisano traženje inspektora u određenom roku ne pripremi ili ne dostavi podatke, obavijesti i materijale ili mu pripremi ili dostavi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 64.)“.

5.3. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.4. S obzirom da iz činjeničnog opisa predmetnog djela ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja tog prekršaja, prvostupanjski je sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika pa je ovaj Sud, postupajući po žalbi okrivljenika i žalbi tužitelja, a po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, pobijanu presudu preinačio te je okrivljenike, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe za djelo iz članka 127. stavka 1. točke 3. u svezi stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu.

6. Uslijed prethodno navedenih odluka pod točkom I. i II. izreke ove odluke, žalba okrivljenika te žalba tužitelja postale su bespredmetne.

7. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 23. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Katica Lučić, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Požegi u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.